I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini – s izuzetkom želatine – sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput kreatina, peptidnih hormona i nekih neurotransmitera. Iako su dnevne preporučene potrebe izražene kao sadržaj i količina proteina, biološka potreba ljudskog organizma je ona za aminokiselinama.
Proteini i drugi dušični spojevi se kontinuirano razgrađuju i ponovo sintetiziraju u organizmu. Nekoliko puta više proteina dnevno se pretvara u tijelu nego što se uobičajeno konzumira, što ukazuje da je ponovna upotreba aminokiselina glavno obilježje ekonomije metabolizma proteina. Ovaj postupak re-sinteze nije u potpunosti učinkovit, a neke aminokiseline se gube oksidativnim katabolizmom. Metabolički proizvodi aminokiselina (urea, kreatinin, mokraćna kiselina i ostali dušični proizvodi) izlučuju se mokraćom; dušik se također gubi u izmetu, znoju i drugim tjelesnim izlučevinama te u odbačenoj koži, kosi i noktima. Za zamjenu tih gubitaka potrebna je kontinuirana opskrba prehrambenim aminokiselinama, čak i nakon što je rast tijela prestao.
Aminokiseline konzumirane u količinama potrebnim za sintezu dušičnih sastojaka tkiva ne skladište se, već se razgrađuju; dušik se izlučuje kao urea, a keto-kiseline preostale nakon uklanjanja amino skupina koriste se izravno kao izvor energije ili se pretvaraju u ugljikohidrate ili masti. Devet aminokiselina – histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin – sisavci ne sintetiziraju te su stoga nazivaju esencijalnim hranjivim tvarima – esencijalnim aminokiselinama.
Podaci o potrošnji hrane iz anketa američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) pokazuju da 14 do 18% ukupnog unosa energije u hranu potječe iz bjelančevina. Unatoč velikim razlikama u unosu energije kroz hranu, taj udio ostaje sličan za oba spola i sve dobne skupine osim dojenčadi. Također je malo promjena u funkciji prihoda kućanstva, urbanog statusa ili rase. Prehrambeni proizvodi za koje je vjerojatno da će biti slabije prijavljeni u anketama (npr. alkoholna pića, slatkiši) pružali bi energiju, ali vrlo malo proteina; stoga se lako može precijeniti postotak energije dobivene iz proteina.
Devet od dvadeset aminokiselina smatraju se esencijalnim aminokiselinama (EAA), što znači da ih tijelo ne može proizvesti u fiziološki značajnim količinama te su stoga ključne komponente uravnotežene prehrane. Mišićni protein je u konstantnom stanju promjene, što znači da se kontinuirano odvija sinteza proteina kako bi se nadomjestili proteini izgubljeni kao posljedica razgradnje mišića tj. proteina. Za sintezu novih mišićnih proteina, sve esencijalne aminokiseline (EAA), zajedno s jedanaest ne-esencijalnih aminokiselina (NEAA) koje se mogu proizvesti u tijelu, moraju biti prisutne u odgovarajućim količinama. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) leucin, izoleucin i valin tri su od devet EAA. Leucin nije samo prekursor za sintezu mišićnih proteina, već također može igrati ulogu regulatora unutarstaničnih signalnih putova koji su uključeni u proces sinteze proteina.
Post-operativni stres i traume
Reakcija ljudskog organizma na stres uzrokovana događajima poput kirurške operacije uključuje endokrine, metaboličke i imunološke promjene. Hormoni stresa i citokini igraju ulogu u tim reakcijama. Više reakcija potiče veći stres, što u konačnici dovodi do većih kataboličkih učinaka na stanje naših mišića. Znanstvenik Cuthbertson je izvijestio o karakterističnom odgovoru koji se javlja kod pacijenata nakon traume: razgradnja proteina i masti te zaštita tjelesnih tekućina i elektrolita zbog hipermetabolizma u ranom razdoblju nakon operacije. Potreba za kisikom i energijom raste proporcionalno težini traume. Svijest o promjenama metabolizma aminokiselina, lipida i ugljikohidrata u kirurških bolesnika je važna u određivanju metaboličke i prehrambene podrške pacijenata.
U velikim zdravstvenim ispadima, kao što su sepsa i trauma, važno je smanjiti katabolički odgovor organizma koji je ključan za brže izlječenje nakon operacije i za postizanje uravnoteženog metabolizma u najkraćem mogućem roku uz minimalan gubitak mišićne, odnosno tjelesne mase. Iz tih razloga u upravljanju s tim situacijama trebaju biti poznati detalji reakcije metabolizma na traumu, a bolesnike treba liječiti u skladu s tim. Metabolički odgovor izravno je povezan s opskrbom energijom i proteinskim supstratima kako bi se zaštitilo oštećenje tkiva i kritične funkcije organa. U ranom kataboličkom stadiju uglavnom su kateholamini (npr. adrenalin) odgovorni za povećanje proizvodnje i potrošnje energije.
Katabolički učinci obično se razvijaju u perifernim tkivima poput mišića, masti i kože. Dešava se kao potreban korak za stvaranje potrebnog odgovora na zacjeljivanje rana. Aminokiseline igraju glavnu ulogu ne samo u sintezi proteina, koji su vrlo važni, već i u zacjeljivanju rana i uspješnom oporavku od operacija i ozljeda.
Iz navedenih je razloga tvrtka B!TONIC dizajnirala proizvod pod imenom PLATINUM AMINOVITAL koji sadrži terapeutske doze tri esencijalne BCAA aminokiseline L-valin, L-izoleucin i L-leucin u omjeru 2:1:1 s ciljem ubrzavanja vremena oporavka nakon teških ozljeda ili operacija nakon kojih je kompromitiran i naš probavni sustav te time i apsorpcija hranjivih nutrijenata iz hrane. Uz tri esencijalne aminokiseline u proizvodu se nalazi mineral magnezij u formi citrata (dokazano najveće bioraspoloživosti od svih magnezijevih soli) te neesencijalna aminokiselina taurin koja osigurava dodatne benefite u vidu očuvanja mišićne mase, osiguravanja energije za svakodnevne zadatke te za poboljšanje performansi tijekom fizičkih aktivnosti i rehabilitacije nakon operativnih zahvata ili ozljeda.
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini – s izuzetkom želatine – sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput kreatina, peptidnih hormona i nekih neurotransmitera. Iako su dnevne preporučene potrebe izražene kao sadržaj i količina proteina, biološka potreba ljudskog organizma je ona za aminokiselinama.
Proteini i drugi dušični spojevi se kontinuirano razgrađuju i ponovo sintetiziraju u organizmu. Nekoliko puta više proteina dnevno se pretvara u tijelu nego što se uobičajeno konzumira, što ukazuje da je ponovna upotreba aminokiselina glavno obilježje ekonomije metabolizma proteina. Ovaj postupak re-sinteze nije u potpunosti učinkovit, a neke aminokiseline se gube oksidativnim katabolizmom. Metabolički proizvodi aminokiselina (urea, kreatinin, mokraćna kiselina i ostali dušični proizvodi) izlučuju se mokraćom; dušik se također gubi u izmetu, znoju i drugim tjelesnim izlučevinama te u odbačenoj koži, kosi i noktima. Za zamjenu tih gubitaka potrebna je kontinuirana opskrba prehrambenim aminokiselinama, čak i nakon što je rast tijela prestao.
Aminokiseline konzumirane u količinama potrebnim za sintezu dušičnih sastojaka tkiva ne skladište se, već se razgrađuju; dušik se izlučuje kao urea, a keto-kiseline preostale nakon uklanjanja amino skupina koriste se izravno kao izvor energije ili se pretvaraju u ugljikohidrate ili masti. Devet aminokiselina – histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin – sisavci ne sintetiziraju te su stoga nazivaju esencijalnim hranjivim tvarima – esencijalnim aminokiselinama.
Podaci o potrošnji hrane iz anketa američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) pokazuju da 14 do 18% ukupnog unosa energije u hranu potječe iz bjelančevina. Unatoč velikim razlikama u unosu energije kroz hranu, taj udio ostaje sličan za oba spola i sve dobne skupine osim dojenčadi. Također je malo promjena u funkciji prihoda kućanstva, urbanog statusa ili rase. Prehrambeni proizvodi za koje je vjerojatno da će biti slabije prijavljeni u anketama (npr. alkoholna pića, slatkiši) pružali bi energiju, ali vrlo malo proteina; stoga se lako može precijeniti postotak energije dobivene iz proteina.
Devet od dvadeset aminokiselina smatraju se esencijalnim aminokiselinama (EAA), što znači da ih tijelo ne može proizvesti u fiziološki značajnim količinama te su stoga ključne komponente uravnotežene prehrane. Mišićni protein je u konstantnom stanju promjene, što znači da se kontinuirano odvija sinteza proteina kako bi se nadomjestili proteini izgubljeni kao posljedica razgradnje mišića tj. proteina. Za sintezu novih mišićnih proteina, sve esencijalne aminokiseline (EAA), zajedno s jedanaest ne-esencijalnih aminokiselina (NEAA) koje se mogu proizvesti u tijelu, moraju biti prisutne u odgovarajućim količinama. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) leucin, izoleucin i valin tri su od devet EAA. Leucin nije samo prekursor za sintezu mišićnih proteina, već također može igrati ulogu regulatora unutarstaničnih signalnih putova koji su uključeni u proces sinteze proteina.
Post-operativni stres i traume
Reakcija ljudskog organizma na stres uzrokovana događajima poput kirurške operacije uključuje endokrine, metaboličke i imunološke promjene. Hormoni stresa i citokini igraju ulogu u tim reakcijama. Više reakcija potiče veći stres, što u konačnici dovodi do većih kataboličkih učinaka na stanje naših mišića. Znanstvenik Cuthbertson je izvijestio o karakterističnom odgovoru koji se javlja kod pacijenata nakon traume: razgradnja proteina i masti te zaštita tjelesnih tekućina i elektrolita zbog hipermetabolizma u ranom razdoblju nakon operacije. Potreba za kisikom i energijom raste proporcionalno težini traume. Svijest o promjenama metabolizma aminokiselina, lipida i ugljikohidrata u kirurških bolesnika je važna u određivanju metaboličke i prehrambene podrške pacijenata.
U velikim zdravstvenim ispadima, kao što su sepsa i trauma, važno je smanjiti katabolički odgovor organizma koji je ključan za brže izlječenje nakon operacije i za postizanje uravnoteženog metabolizma u najkraćem mogućem roku uz minimalan gubitak mišićne, odnosno tjelesne mase. Iz tih razloga u upravljanju s tim situacijama trebaju biti poznati detalji reakcije metabolizma na traumu, a bolesnike treba liječiti u skladu s tim. Metabolički odgovor izravno je povezan s opskrbom energijom i proteinskim supstratima kako bi se zaštitilo oštećenje tkiva i kritične funkcije organa. U ranom kataboličkom stadiju uglavnom su kateholamini (npr. adrenalin) odgovorni za povećanje proizvodnje i potrošnje energije.
Katabolički učinci obično se razvijaju u perifernim tkivima poput mišića, masti i kože. Dešava se kao potreban korak za stvaranje potrebnog odgovora na zacjeljivanje rana. Aminokiseline igraju glavnu ulogu ne samo u sintezi proteina, koji su vrlo važni, već i u zacjeljivanju rana i uspješnom oporavku od operacija i ozljeda.
Iz navedenih je razloga tvrtka B!TONIC dizajnirala proizvod pod imenom PLATINUM AMINOVITAL koji sadrži terapeutske doze tri esencijalne BCAA aminokiseline L-valin, L-izoleucin i L-leucin u omjeru 2:1:1 s ciljem ubrzavanja vremena oporavka nakon teških ozljeda ili operacija nakon kojih je kompromitiran i naš probavni sustav te time i apsorpcija hranjivih nutrijenata iz hrane. Uz tri esencijalne aminokiseline u proizvodu se nalazi mineral magnezij u formi citrata (dokazano najveće bioraspoloživosti od svih magnezijevih soli) te neesencijalna aminokiselina taurin koja osigurava dodatne benefite u vidu očuvanja mišićne mase, osiguravanja energije za svakodnevne zadatke te za poboljšanje performansi tijekom fizičkih aktivnosti i rehabilitacije nakon operativnih zahvata ili ozljeda.
Related Posts
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Znate li što su fitonutrijenti?
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Znate li kako održati jetru zdravom?
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Jetra
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Melissa officinalis
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Tribulus Terrestris
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?