Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima.
Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca ovisi i o egzogenim „situacijskim“ faktorima, poput aktualnih životnih okolnosti koje vrijede za cijeli svijet ili nedavnog jakog potresa za stanovnike Zagreba, te o intrinzičnim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i (ne)prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj prehrani.
U psihijatriji postoje klinički pragovi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Znanstvena studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine izvijestila je da je 18,9% stanovništva, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, zatražilo bolovanje kao posljedicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije (dugotrajni blagi oblik depresije) te posebice sve učestalije anksioznosti predstavljaju velik teret i za zdravstveni sustav, jer predstavljaju značajan udio tereta bolesti u svijetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za nastanak težih psihijatrijskih poremećaja.
Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i pojedince koji su predisponirani za nastanak takvih poremećaja [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu i efikasnu metodu za sprječavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je dodatni pomak u fokusu znanstvenih istraživanja zbog razumijevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim skupinama.
U posljednja dva desetljeća unutar znanstvenih krugova utjecaj prehrane na zdravlje mozga i živčanog sustava smatra se sve važnijim čimbenikom za smanjivanje rizika od nastanka poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namijenjene poboljšanju kvalitete prehrane analizirane su u znanstvenim radovima kao metoda za smanjenje simptoma mentalnih stanja anksioznosti i depresije. Istraživanja su pokazala da su rezultati neovisni o efikasnosti pojedinca u toleriranju simptoma i sklonosti prakticiranju tjelesne aktivnosti[3]. Brojne znanstvene studije pokazuju povezanost između loše prehrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].
Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju kvalitetu prehrane, a posljedično i mentalno zdravlje i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne “mediteranske prehrane”. Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, osim nutritivne kvalitete, navedene su namirnice bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti dijelom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa u organizmu predstavlja velike benefite za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, posebice vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom od pojave stanja anksioznosti i depresije [9].
Navedeni zaključci su doveli do zahtjeva znanstvene zajednice za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugih psihijatrijskih stanja [10,11].
Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u staničnim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane uz povezanost statusa vitamina B kompleksa i mentalnog zdravlja i raspoloženja [12]. Znanstvenik Kennedy [6] također naglašava da vitamini B kompleksa doprinose međusobno povezanim staničnim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jednog ili više ovih hranjivih mikronutrijenata mogu ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. Dakle, moglo bi se očekivati da će prehrana bogata vitaminima B kompleksa putem namirnica i dodataka prehrani prezentirati koristi u pogledu raspoloženja.
Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa djeluju kao kofaktori i u sintezi i regulaciji dopaminskih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera je ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za smanjivanje mogućnosti pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Konzumacija vitamina B kompleksa kroz prehranu i dodatke prehrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmjerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.
Laville i suradnici [14] sugeriraju da osnovni status hranjivih tvari može utjecati na odgovor na prehrambenu intervenciju, izgledno i zbog učinaka i efikasnosti mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u znanstvenoj zajednici da i suboptimalni status hranjivih tvari, koji ne zadovoljava kriterije kliničkog nedostatka, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Polje nutritivne kognitivne neuroznanosti uključuje znanstvene studije koje se odnose na strukturu i funkciju prehrane kroz utjecaj na specifične uzorke prehrambenih biomarkera u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.
I na kraju, postoji niz randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Znanstvenik Kennedy [6] tvrdi da je mogući uzrok međuovisnost vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi konzumiranje namirnica i dodataka prehrani koji imaju kompletan spektar vitamina B kompleksa trebalo biti učinkovitije od pojedinačne suplementacije jednim vitaminom, bilo kojim iz tog kompleksa iz razloga što ti mikronutrijenti djeluju usklađeno i u sinergiji u provođenju fizioloških procesa. Navedeno je u određenoj mjeri potpomognuto prethodnim meta-analizama koje su izvještavale kako su kompleksnije namirnice i dodaci prehrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].
Sa obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu situaciju s pandemijom COVID-19, potrebno je razmotriti preventivne mjere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Iz citiranih radova se čini da su status organizma i funkcija hranjivih tvari u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze mikronutrijenata razvijene kao smjernice za sprječavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje u količini i pristutnosti hranjivih tvari u našoj prehrani može umanjiti rizik od pojave promjena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11]. Spomenuta znanstvena istraživanja pružaju dokaze da uravnotežena i kvalitetna prehrana, kao i strategija suplementacije vitaminima B kompleksa (samih ili s nekim drugim multivitaminskim pripravkom) također mogu poboljšati raspoloženje i kod zdravih i kod potencijalno rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumaciju kvalitetnih, cjelovitih namirnica bogatih hranijivim tvarima.
Treba istaknuti i druge hranjive sastojke koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje – prebiotici i probiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline te vitamini C i D. Vitamin D kao mikronutrijent je posebice bitan za opće zdravlje i imunitet, posebice ukoliko smo smanjili izloženost sunčevim zrakama uslijed mjera socijalnog distanciranja i skraćenog trajanja boravka na svježem zraku.
Austrijska tvrtka Lifecare essentials odgovorila je na potencijalnu problematiku i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu prehranu, i/ili su podložni stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbiraju u našem tijelu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za opskrbu tijela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mješavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća. Ukoliko ste smanjili boravak na suncu uslijed novih mjera, preporučamo vitamin D i druge hranjive tvari koje se nalaze u proizvodu SILVER BONES, potpunom proizvodu dizajniranom prije svega za zdravlje koštanog i mišićnog sustava.
Literatura:
1. Whiteford HA., Ferrari AJ., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820.
2. Hariri A.R., Drabant EM., Munoz KE., Kolachana LS., Mattay VS., Egan MF., Weinberger DR. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.
3. Jacka FN., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton ML., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y
4. Jacka FN., Pasco JA., Mykletun A., Williams LJ., Hodge AM., O’Reilly SL., Nicholson GC., Kotowicz MA., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881.
5. Lai JS., Hiles S., Bisquera A., Hure AJ., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880.
6. Kennedy DO. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068.
8. Long SJ., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
9. Almeida OP., Ford AH., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046.
10. Sarris J., Logan A.C., Akbaraly TN., Amminger GP., Balanzá-Martínez V., Freeman MP., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0.
11. Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025.
13. Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3.
14. Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18,425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima.
Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca ovisi i o egzogenim „situacijskim“ faktorima, poput aktualnih životnih okolnosti koje vrijede za cijeli svijet ili nedavnog jakog potresa za stanovnike Zagreba, te o intrinzičnim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i (ne)prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj prehrani.
U psihijatriji postoje klinički pragovi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Znanstvena studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine izvijestila je da je 18,9% stanovništva, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, zatražilo bolovanje kao posljedicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije (dugotrajni blagi oblik depresije) te posebice sve učestalije anksioznosti predstavljaju velik teret i za zdravstveni sustav, jer predstavljaju značajan udio tereta bolesti u svijetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za nastanak težih psihijatrijskih poremećaja.
Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i pojedince koji su predisponirani za nastanak takvih poremećaja [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu i efikasnu metodu za sprječavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je dodatni pomak u fokusu znanstvenih istraživanja zbog razumijevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim skupinama.
U posljednja dva desetljeća unutar znanstvenih krugova utjecaj prehrane na zdravlje mozga i živčanog sustava smatra se sve važnijim čimbenikom za smanjivanje rizika od nastanka poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namijenjene poboljšanju kvalitete prehrane analizirane su u znanstvenim radovima kao metoda za smanjenje simptoma mentalnih stanja anksioznosti i depresije. Istraživanja su pokazala da su rezultati neovisni o efikasnosti pojedinca u toleriranju simptoma i sklonosti prakticiranju tjelesne aktivnosti[3]. Brojne znanstvene studije pokazuju povezanost između loše prehrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].
Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju kvalitetu prehrane, a posljedično i mentalno zdravlje i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne “mediteranske prehrane”. Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, osim nutritivne kvalitete, navedene su namirnice bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti dijelom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa u organizmu predstavlja velike benefite za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, posebice vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom od pojave stanja anksioznosti i depresije [9].
Navedeni zaključci su doveli do zahtjeva znanstvene zajednice za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugih psihijatrijskih stanja [10,11].
Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u staničnim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane uz povezanost statusa vitamina B kompleksa i mentalnog zdravlja i raspoloženja [12]. Znanstvenik Kennedy [6] također naglašava da vitamini B kompleksa doprinose međusobno povezanim staničnim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jednog ili više ovih hranjivih mikronutrijenata mogu ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. Dakle, moglo bi se očekivati da će prehrana bogata vitaminima B kompleksa putem namirnica i dodataka prehrani prezentirati koristi u pogledu raspoloženja.
Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa djeluju kao kofaktori i u sintezi i regulaciji dopaminskih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera je ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za smanjivanje mogućnosti pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Konzumacija vitamina B kompleksa kroz prehranu i dodatke prehrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmjerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.
Laville i suradnici [14] sugeriraju da osnovni status hranjivih tvari može utjecati na odgovor na prehrambenu intervenciju, izgledno i zbog učinaka i efikasnosti mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u znanstvenoj zajednici da i suboptimalni status hranjivih tvari, koji ne zadovoljava kriterije kliničkog nedostatka, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Polje nutritivne kognitivne neuroznanosti uključuje znanstvene studije koje se odnose na strukturu i funkciju prehrane kroz utjecaj na specifične uzorke prehrambenih biomarkera u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.
I na kraju, postoji niz randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Znanstvenik Kennedy [6] tvrdi da je mogući uzrok međuovisnost vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi konzumiranje namirnica i dodataka prehrani koji imaju kompletan spektar vitamina B kompleksa trebalo biti učinkovitije od pojedinačne suplementacije jednim vitaminom, bilo kojim iz tog kompleksa iz razloga što ti mikronutrijenti djeluju usklađeno i u sinergiji u provođenju fizioloških procesa. Navedeno je u određenoj mjeri potpomognuto prethodnim meta-analizama koje su izvještavale kako su kompleksnije namirnice i dodaci prehrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].
Sa obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu situaciju s pandemijom COVID-19, potrebno je razmotriti preventivne mjere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Iz citiranih radova se čini da su status organizma i funkcija hranjivih tvari u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze mikronutrijenata razvijene kao smjernice za sprječavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje u količini i pristutnosti hranjivih tvari u našoj prehrani može umanjiti rizik od pojave promjena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11]. Spomenuta znanstvena istraživanja pružaju dokaze da uravnotežena i kvalitetna prehrana, kao i strategija suplementacije vitaminima B kompleksa (samih ili s nekim drugim multivitaminskim pripravkom) također mogu poboljšati raspoloženje i kod zdravih i kod potencijalno rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumaciju kvalitetnih, cjelovitih namirnica bogatih hranijivim tvarima.
Treba istaknuti i druge hranjive sastojke koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje – prebiotici i probiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline te vitamini C i D. Vitamin D kao mikronutrijent je posebice bitan za opće zdravlje i imunitet, posebice ukoliko smo smanjili izloženost sunčevim zrakama uslijed mjera socijalnog distanciranja i skraćenog trajanja boravka na svježem zraku.
Austrijska tvrtka Lifecare essentials odgovorila je na potencijalnu problematiku i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu prehranu, i/ili su podložni stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbiraju u našem tijelu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za opskrbu tijela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mješavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća. Ukoliko ste smanjili boravak na suncu uslijed novih mjera, preporučamo vitamin D i druge hranjive tvari koje se nalaze u proizvodu SILVER BONES, potpunom proizvodu dizajniranom prije svega za zdravlje koštanog i mišićnog sustava.
Literatura:
1. Whiteford HA., Ferrari AJ., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820.
2. Hariri A.R., Drabant EM., Munoz KE., Kolachana LS., Mattay VS., Egan MF., Weinberger DR. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.
3. Jacka FN., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton ML., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y
4. Jacka FN., Pasco JA., Mykletun A., Williams LJ., Hodge AM., O’Reilly SL., Nicholson GC., Kotowicz MA., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881.
5. Lai JS., Hiles S., Bisquera A., Hure AJ., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880.
6. Kennedy DO. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068.
7. Kennedy DO., Haskell CF. Vitamins and cognition. Drugs. 2011;71:1957–1971. doi: 10.2165/11594130-000000000-00000.
8. Long SJ., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
9. Almeida OP., Ford AH., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046.
10. Sarris J., Logan A.C., Akbaraly TN., Amminger GP., Balanzá-Martínez V., Freeman MP., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0.
11. Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025.
12. Reynolds EH., Carney MW., Toone BK. Methylation and mood. Lancet (Lond. Engl.) 1984;2:196–198. doi: 10.1016/S0140-6736(84)90482-3.
13. Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3.
14. Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18,425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.
Related Posts
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Glukozamin
Melissa officinalis
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Sindrom policističkih jajnika
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Maca prah
Znate li kako održati jetru zdravom?
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Željezo
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Znate li što su fitonutrijenti?
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Jetra
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Selen
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?