Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima.
Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca ovisi i o egzogenim „situacijskim“ faktorima, poput aktualnih životnih okolnosti koje vrijede za cijeli svijet ili nedavnog jakog potresa za stanovnike Zagreba, te o intrinzičnim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i (ne)prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj prehrani.
U psihijatriji postoje klinički pragovi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Znanstvena studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine izvijestila je da je 18,9% stanovništva, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, zatražilo bolovanje kao posljedicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije (dugotrajni blagi oblik depresije) te posebice sve učestalije anksioznosti predstavljaju velik teret i za zdravstveni sustav, jer predstavljaju značajan udio tereta bolesti u svijetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za nastanak težih psihijatrijskih poremećaja.
Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i pojedince koji su predisponirani za nastanak takvih poremećaja [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu i efikasnu metodu za sprječavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je dodatni pomak u fokusu znanstvenih istraživanja zbog razumijevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim skupinama.
U posljednja dva desetljeća unutar znanstvenih krugova utjecaj prehrane na zdravlje mozga i živčanog sustava smatra se sve važnijim čimbenikom za smanjivanje rizika od nastanka poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namijenjene poboljšanju kvalitete prehrane analizirane su u znanstvenim radovima kao metoda za smanjenje simptoma mentalnih stanja anksioznosti i depresije. Istraživanja su pokazala da su rezultati neovisni o efikasnosti pojedinca u toleriranju simptoma i sklonosti prakticiranju tjelesne aktivnosti[3]. Brojne znanstvene studije pokazuju povezanost između loše prehrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].
Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju kvalitetu prehrane, a posljedično i mentalno zdravlje i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne “mediteranske prehrane”. Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, osim nutritivne kvalitete, navedene su namirnice bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti dijelom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa u organizmu predstavlja velike benefite za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, posebice vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom od pojave stanja anksioznosti i depresije [9].
Navedeni zaključci su doveli do zahtjeva znanstvene zajednice za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugih psihijatrijskih stanja [10,11].
Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u staničnim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane uz povezanost statusa vitamina B kompleksa i mentalnog zdravlja i raspoloženja [12]. Znanstvenik Kennedy [6] također naglašava da vitamini B kompleksa doprinose međusobno povezanim staničnim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jednog ili više ovih hranjivih mikronutrijenata mogu ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. Dakle, moglo bi se očekivati da će prehrana bogata vitaminima B kompleksa putem namirnica i dodataka prehrani prezentirati koristi u pogledu raspoloženja.
Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa djeluju kao kofaktori i u sintezi i regulaciji dopaminskih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera je ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za smanjivanje mogućnosti pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Konzumacija vitamina B kompleksa kroz prehranu i dodatke prehrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmjerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.
Laville i suradnici [14] sugeriraju da osnovni status hranjivih tvari može utjecati na odgovor na prehrambenu intervenciju, izgledno i zbog učinaka i efikasnosti mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u znanstvenoj zajednici da i suboptimalni status hranjivih tvari, koji ne zadovoljava kriterije kliničkog nedostatka, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Polje nutritivne kognitivne neuroznanosti uključuje znanstvene studije koje se odnose na strukturu i funkciju prehrane kroz utjecaj na specifične uzorke prehrambenih biomarkera u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.
I na kraju, postoji niz randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Znanstvenik Kennedy [6] tvrdi da je mogući uzrok međuovisnost vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi konzumiranje namirnica i dodataka prehrani koji imaju kompletan spektar vitamina B kompleksa trebalo biti učinkovitije od pojedinačne suplementacije jednim vitaminom, bilo kojim iz tog kompleksa iz razloga što ti mikronutrijenti djeluju usklađeno i u sinergiji u provođenju fizioloških procesa. Navedeno je u određenoj mjeri potpomognuto prethodnim meta-analizama koje su izvještavale kako su kompleksnije namirnice i dodaci prehrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].
Sa obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu situaciju s pandemijom COVID-19, potrebno je razmotriti preventivne mjere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Iz citiranih radova se čini da su status organizma i funkcija hranjivih tvari u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze mikronutrijenata razvijene kao smjernice za sprječavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje u količini i pristutnosti hranjivih tvari u našoj prehrani može umanjiti rizik od pojave promjena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11]. Spomenuta znanstvena istraživanja pružaju dokaze da uravnotežena i kvalitetna prehrana, kao i strategija suplementacije vitaminima B kompleksa (samih ili s nekim drugim multivitaminskim pripravkom) također mogu poboljšati raspoloženje i kod zdravih i kod potencijalno rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumaciju kvalitetnih, cjelovitih namirnica bogatih hranijivim tvarima.
Treba istaknuti i druge hranjive sastojke koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje – prebiotici i probiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline te vitamini C i D. Vitamin D kao mikronutrijent je posebice bitan za opće zdravlje i imunitet, posebice ukoliko smo smanjili izloženost sunčevim zrakama uslijed mjera socijalnog distanciranja i skraćenog trajanja boravka na svježem zraku.
Austrijska tvrtka Lifecare essentials odgovorila je na potencijalnu problematiku i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu prehranu, i/ili su podložni stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbiraju u našem tijelu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za opskrbu tijela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mješavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća. Ukoliko ste smanjili boravak na suncu uslijed novih mjera, preporučamo vitamin D i druge hranjive tvari koje se nalaze u proizvodu SILVER BONES, potpunom proizvodu dizajniranom prije svega za zdravlje koštanog i mišićnog sustava.
Literatura:
1. Whiteford HA., Ferrari AJ., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820.
2. Hariri A.R., Drabant EM., Munoz KE., Kolachana LS., Mattay VS., Egan MF., Weinberger DR. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.
3. Jacka FN., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton ML., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y
4. Jacka FN., Pasco JA., Mykletun A., Williams LJ., Hodge AM., O’Reilly SL., Nicholson GC., Kotowicz MA., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881.
5. Lai JS., Hiles S., Bisquera A., Hure AJ., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880.
6. Kennedy DO. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068.
8. Long SJ., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
9. Almeida OP., Ford AH., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046.
10. Sarris J., Logan A.C., Akbaraly TN., Amminger GP., Balanzá-Martínez V., Freeman MP., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0.
11. Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025.
13. Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3.
14. Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18,425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima.
Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca ovisi i o egzogenim „situacijskim“ faktorima, poput aktualnih životnih okolnosti koje vrijede za cijeli svijet ili nedavnog jakog potresa za stanovnike Zagreba, te o intrinzičnim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i (ne)prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj prehrani.
U psihijatriji postoje klinički pragovi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Znanstvena studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine izvijestila je da je 18,9% stanovništva, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, zatražilo bolovanje kao posljedicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije (dugotrajni blagi oblik depresije) te posebice sve učestalije anksioznosti predstavljaju velik teret i za zdravstveni sustav, jer predstavljaju značajan udio tereta bolesti u svijetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za nastanak težih psihijatrijskih poremećaja.
Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i pojedince koji su predisponirani za nastanak takvih poremećaja [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu i efikasnu metodu za sprječavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je dodatni pomak u fokusu znanstvenih istraživanja zbog razumijevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim skupinama.
U posljednja dva desetljeća unutar znanstvenih krugova utjecaj prehrane na zdravlje mozga i živčanog sustava smatra se sve važnijim čimbenikom za smanjivanje rizika od nastanka poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namijenjene poboljšanju kvalitete prehrane analizirane su u znanstvenim radovima kao metoda za smanjenje simptoma mentalnih stanja anksioznosti i depresije. Istraživanja su pokazala da su rezultati neovisni o efikasnosti pojedinca u toleriranju simptoma i sklonosti prakticiranju tjelesne aktivnosti[3]. Brojne znanstvene studije pokazuju povezanost između loše prehrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].
Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju kvalitetu prehrane, a posljedično i mentalno zdravlje i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne “mediteranske prehrane”. Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, osim nutritivne kvalitete, navedene su namirnice bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti dijelom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa u organizmu predstavlja velike benefite za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, posebice vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom od pojave stanja anksioznosti i depresije [9].
Navedeni zaključci su doveli do zahtjeva znanstvene zajednice za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugih psihijatrijskih stanja [10,11].
Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u staničnim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane uz povezanost statusa vitamina B kompleksa i mentalnog zdravlja i raspoloženja [12]. Znanstvenik Kennedy [6] također naglašava da vitamini B kompleksa doprinose međusobno povezanim staničnim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jednog ili više ovih hranjivih mikronutrijenata mogu ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. Dakle, moglo bi se očekivati da će prehrana bogata vitaminima B kompleksa putem namirnica i dodataka prehrani prezentirati koristi u pogledu raspoloženja.
Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa djeluju kao kofaktori i u sintezi i regulaciji dopaminskih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera je ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za smanjivanje mogućnosti pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Konzumacija vitamina B kompleksa kroz prehranu i dodatke prehrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmjerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.
Laville i suradnici [14] sugeriraju da osnovni status hranjivih tvari može utjecati na odgovor na prehrambenu intervenciju, izgledno i zbog učinaka i efikasnosti mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u znanstvenoj zajednici da i suboptimalni status hranjivih tvari, koji ne zadovoljava kriterije kliničkog nedostatka, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Polje nutritivne kognitivne neuroznanosti uključuje znanstvene studije koje se odnose na strukturu i funkciju prehrane kroz utjecaj na specifične uzorke prehrambenih biomarkera u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.
I na kraju, postoji niz randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Znanstvenik Kennedy [6] tvrdi da je mogući uzrok međuovisnost vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi konzumiranje namirnica i dodataka prehrani koji imaju kompletan spektar vitamina B kompleksa trebalo biti učinkovitije od pojedinačne suplementacije jednim vitaminom, bilo kojim iz tog kompleksa iz razloga što ti mikronutrijenti djeluju usklađeno i u sinergiji u provođenju fizioloških procesa. Navedeno je u određenoj mjeri potpomognuto prethodnim meta-analizama koje su izvještavale kako su kompleksnije namirnice i dodaci prehrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].
Sa obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu situaciju s pandemijom COVID-19, potrebno je razmotriti preventivne mjere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Iz citiranih radova se čini da su status organizma i funkcija hranjivih tvari u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze mikronutrijenata razvijene kao smjernice za sprječavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje u količini i pristutnosti hranjivih tvari u našoj prehrani može umanjiti rizik od pojave promjena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11]. Spomenuta znanstvena istraživanja pružaju dokaze da uravnotežena i kvalitetna prehrana, kao i strategija suplementacije vitaminima B kompleksa (samih ili s nekim drugim multivitaminskim pripravkom) također mogu poboljšati raspoloženje i kod zdravih i kod potencijalno rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumaciju kvalitetnih, cjelovitih namirnica bogatih hranijivim tvarima.
Treba istaknuti i druge hranjive sastojke koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje – prebiotici i probiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline te vitamini C i D. Vitamin D kao mikronutrijent je posebice bitan za opće zdravlje i imunitet, posebice ukoliko smo smanjili izloženost sunčevim zrakama uslijed mjera socijalnog distanciranja i skraćenog trajanja boravka na svježem zraku.
Austrijska tvrtka Lifecare essentials odgovorila je na potencijalnu problematiku i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu prehranu, i/ili su podložni stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbiraju u našem tijelu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za opskrbu tijela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mješavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća. Ukoliko ste smanjili boravak na suncu uslijed novih mjera, preporučamo vitamin D i druge hranjive tvari koje se nalaze u proizvodu SILVER BONES, potpunom proizvodu dizajniranom prije svega za zdravlje koštanog i mišićnog sustava.
Literatura:
1. Whiteford HA., Ferrari AJ., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820.
2. Hariri A.R., Drabant EM., Munoz KE., Kolachana LS., Mattay VS., Egan MF., Weinberger DR. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.
3. Jacka FN., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton ML., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y
4. Jacka FN., Pasco JA., Mykletun A., Williams LJ., Hodge AM., O’Reilly SL., Nicholson GC., Kotowicz MA., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881.
5. Lai JS., Hiles S., Bisquera A., Hure AJ., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880.
6. Kennedy DO. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068.
7. Kennedy DO., Haskell CF. Vitamins and cognition. Drugs. 2011;71:1957–1971. doi: 10.2165/11594130-000000000-00000.
8. Long SJ., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
9. Almeida OP., Ford AH., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046.
10. Sarris J., Logan A.C., Akbaraly TN., Amminger GP., Balanzá-Martínez V., Freeman MP., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0.
11. Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025.
12. Reynolds EH., Carney MW., Toone BK. Methylation and mood. Lancet (Lond. Engl.) 1984;2:196–198. doi: 10.1016/S0140-6736(84)90482-3.
13. Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3.
14. Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18,425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.
Related Posts
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Celijakija
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Selen
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Inulin
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Kiwi – Actinidia chinensis
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Tribulus Terrestris
Glukozamin
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?