Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima.
Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca ovisi i o egzogenim „situacijskim“ faktorima, poput aktualnih životnih okolnosti koje vrijede za cijeli svijet ili nedavnog jakog potresa za stanovnike Zagreba, te o intrinzičnim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i (ne)prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj prehrani.
U psihijatriji postoje klinički pragovi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Znanstvena studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine izvijestila je da je 18,9% stanovništva, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, zatražilo bolovanje kao posljedicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije (dugotrajni blagi oblik depresije) te posebice sve učestalije anksioznosti predstavljaju velik teret i za zdravstveni sustav, jer predstavljaju značajan udio tereta bolesti u svijetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za nastanak težih psihijatrijskih poremećaja.
Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i pojedince koji su predisponirani za nastanak takvih poremećaja [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu i efikasnu metodu za sprječavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je dodatni pomak u fokusu znanstvenih istraživanja zbog razumijevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim skupinama.
U posljednja dva desetljeća unutar znanstvenih krugova utjecaj prehrane na zdravlje mozga i živčanog sustava smatra se sve važnijim čimbenikom za smanjivanje rizika od nastanka poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namijenjene poboljšanju kvalitete prehrane analizirane su u znanstvenim radovima kao metoda za smanjenje simptoma mentalnih stanja anksioznosti i depresije. Istraživanja su pokazala da su rezultati neovisni o efikasnosti pojedinca u toleriranju simptoma i sklonosti prakticiranju tjelesne aktivnosti[3]. Brojne znanstvene studije pokazuju povezanost između loše prehrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].
Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju kvalitetu prehrane, a posljedično i mentalno zdravlje i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne “mediteranske prehrane”. Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, osim nutritivne kvalitete, navedene su namirnice bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti dijelom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa u organizmu predstavlja velike benefite za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, posebice vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom od pojave stanja anksioznosti i depresije [9].
Navedeni zaključci su doveli do zahtjeva znanstvene zajednice za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugih psihijatrijskih stanja [10,11].
Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u staničnim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane uz povezanost statusa vitamina B kompleksa i mentalnog zdravlja i raspoloženja [12]. Znanstvenik Kennedy [6] također naglašava da vitamini B kompleksa doprinose međusobno povezanim staničnim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jednog ili više ovih hranjivih mikronutrijenata mogu ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. Dakle, moglo bi se očekivati da će prehrana bogata vitaminima B kompleksa putem namirnica i dodataka prehrani prezentirati koristi u pogledu raspoloženja.
Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa djeluju kao kofaktori i u sintezi i regulaciji dopaminskih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera je ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za smanjivanje mogućnosti pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Konzumacija vitamina B kompleksa kroz prehranu i dodatke prehrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmjerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.
Laville i suradnici [14] sugeriraju da osnovni status hranjivih tvari može utjecati na odgovor na prehrambenu intervenciju, izgledno i zbog učinaka i efikasnosti mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u znanstvenoj zajednici da i suboptimalni status hranjivih tvari, koji ne zadovoljava kriterije kliničkog nedostatka, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Polje nutritivne kognitivne neuroznanosti uključuje znanstvene studije koje se odnose na strukturu i funkciju prehrane kroz utjecaj na specifične uzorke prehrambenih biomarkera u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.
I na kraju, postoji niz randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Znanstvenik Kennedy [6] tvrdi da je mogući uzrok međuovisnost vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi konzumiranje namirnica i dodataka prehrani koji imaju kompletan spektar vitamina B kompleksa trebalo biti učinkovitije od pojedinačne suplementacije jednim vitaminom, bilo kojim iz tog kompleksa iz razloga što ti mikronutrijenti djeluju usklađeno i u sinergiji u provođenju fizioloških procesa. Navedeno je u određenoj mjeri potpomognuto prethodnim meta-analizama koje su izvještavale kako su kompleksnije namirnice i dodaci prehrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].
Sa obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu situaciju s pandemijom COVID-19, potrebno je razmotriti preventivne mjere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Iz citiranih radova se čini da su status organizma i funkcija hranjivih tvari u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze mikronutrijenata razvijene kao smjernice za sprječavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje u količini i pristutnosti hranjivih tvari u našoj prehrani može umanjiti rizik od pojave promjena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11]. Spomenuta znanstvena istraživanja pružaju dokaze da uravnotežena i kvalitetna prehrana, kao i strategija suplementacije vitaminima B kompleksa (samih ili s nekim drugim multivitaminskim pripravkom) također mogu poboljšati raspoloženje i kod zdravih i kod potencijalno rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumaciju kvalitetnih, cjelovitih namirnica bogatih hranijivim tvarima.
Treba istaknuti i druge hranjive sastojke koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje – prebiotici i probiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline te vitamini C i D. Vitamin D kao mikronutrijent je posebice bitan za opće zdravlje i imunitet, posebice ukoliko smo smanjili izloženost sunčevim zrakama uslijed mjera socijalnog distanciranja i skraćenog trajanja boravka na svježem zraku.
Austrijska tvrtka Lifecare essentials odgovorila je na potencijalnu problematiku i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu prehranu, i/ili su podložni stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbiraju u našem tijelu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za opskrbu tijela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mješavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća. Ukoliko ste smanjili boravak na suncu uslijed novih mjera, preporučamo vitamin D i druge hranjive tvari koje se nalaze u proizvodu SILVER BONES, potpunom proizvodu dizajniranom prije svega za zdravlje koštanog i mišićnog sustava.
Literatura:
1. Whiteford HA., Ferrari AJ., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820.
2. Hariri A.R., Drabant EM., Munoz KE., Kolachana LS., Mattay VS., Egan MF., Weinberger DR. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.
3. Jacka FN., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton ML., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y
4. Jacka FN., Pasco JA., Mykletun A., Williams LJ., Hodge AM., O’Reilly SL., Nicholson GC., Kotowicz MA., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881.
5. Lai JS., Hiles S., Bisquera A., Hure AJ., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880.
6. Kennedy DO. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068.
8. Long SJ., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
9. Almeida OP., Ford AH., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046.
10. Sarris J., Logan A.C., Akbaraly TN., Amminger GP., Balanzá-Martínez V., Freeman MP., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0.
11. Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025.
13. Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3.
14. Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18,425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima.
Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. Iskustvo raspoloženja pojedinca ovisi i o egzogenim „situacijskim“ faktorima, poput aktualnih životnih okolnosti koje vrijede za cijeli svijet ili nedavnog jakog potresa za stanovnike Zagreba, te o intrinzičnim „dispozicijskim“ faktorima, za koje se pretpostavlja da uključuju endogene fiziološke procese, poput fluktuacije hormona, neurotransmitera kao i (ne)prisutnosti hranjivih sastojaka u našoj prehrani.
U psihijatriji postoje klinički pragovi za dijagnozu poremećaja raspoloženja. Znanstvena studija globalnog opterećenja bolestima iz 2010. godine izvijestila je da je 18,9% stanovništva, koji su iskusili privremenu ili trajnu radnu nesposobnost, zatražilo bolovanje kao posljedicu mentalnih poremećaja [1]. Stanja poput depresije, distimije (dugotrajni blagi oblik depresije) te posebice sve učestalije anksioznosti predstavljaju velik teret i za zdravstveni sustav, jer predstavljaju značajan udio tereta bolesti u svijetu [1]. Ove brojke ne uključuju stanovnike sa simptomatologijom, koja ne doseže prag za kliničku dijagnozu, ali pojava anksioznosti može signalizirati povećani rizik za nastanak težih psihijatrijskih poremećaja.
Jasno je da postoje i prirodne razlike u raspoloženju unutar zdrave populacije, uključujući i pojedince koji su predisponirani za nastanak takvih poremećaja [2]. Stoga optimiziranje raspoloženja i dobrobiti kod ne-kliničke populacije može predstavljati realnu i efikasnu metodu za sprječavanje pojave kliničkih poremećaja. Potreban je dodatni pomak u fokusu znanstvenih istraživanja zbog razumijevanja kako se raspoloženje može optimizirati u zdravim i u rizičnim skupinama.
U posljednja dva desetljeća unutar znanstvenih krugova utjecaj prehrane na zdravlje mozga i živčanog sustava smatra se sve važnijim čimbenikom za smanjivanje rizika od nastanka poremećaja raspoloženja. Prehrambene intervencije namijenjene poboljšanju kvalitete prehrane analizirane su u znanstvenim radovima kao metoda za smanjenje simptoma mentalnih stanja anksioznosti i depresije. Istraživanja su pokazala da su rezultati neovisni o efikasnosti pojedinca u toleriranju simptoma i sklonosti prakticiranju tjelesne aktivnosti[3]. Brojne znanstvene studije pokazuju povezanost između loše prehrane i lošijeg mentalnog zdravlja [4,5].
Mnoge namirnice za koje se smatra da poboljšavaju kvalitetu prehrane, a posljedično i mentalno zdravlje i raspoloženje, slične su namirnicama iz popularne “mediteranske prehrane”. Uključuju nemasno meso, ribu, zeleno lisnato povrće, mahunarke i orašaste plodove. Ono što im je zajedničko, osim nutritivne kvalitete, navedene su namirnice bogate vitaminima B kompleksa, što povećava mogućnost da odnos raspoloženja i prehrambenih navika može biti dijelom posredovan unosom tih mikronutrijenata. Status vitamina B kompleksa u organizmu predstavlja velike benefite za zdravlje mozga i naše raspoloženje [6,7,8]. Manjak ovih mikronutrijenata, posebice vitamina B12 ili folata (vitamina B9), povezan je s povećanim rizikom od pojave stanja anksioznosti i depresije [9].
Navedeni zaključci su doveli do zahtjeva znanstvene zajednice za povećanim prepoznavanjem i detekcijom prehrambenih nedostataka i/ili suboptimalnog unosa hranjivih sastojaka, koji doprinose osnovnim uzrocima poremećaja raspoloženja i drugih psihijatrijskih stanja [10,11].
Integralna uloga B vitamina kao kofaktora u staničnim procesima kao što su ciklusi metionina i folata, osnova su hipoteze vezane uz povezanost statusa vitamina B kompleksa i mentalnog zdravlja i raspoloženja [12]. Znanstvenik Kennedy [6] također naglašava da vitamini B kompleksa doprinose međusobno povezanim staničnim procesima odgovornim za metilaciju DNK i izlučivanje homocisteina. Prema tome, nedostatak jednog ili više ovih hranjivih mikronutrijenata mogu ograničiti ove metaboličke puteve, što rezultira akumulacijom homocisteina [13]. Dakle, moglo bi se očekivati da će prehrana bogata vitaminima B kompleksa putem namirnica i dodataka prehrani prezentirati koristi u pogledu raspoloženja.
Kroz svoju ulogu u metabolizmu, vitamini B kompleksa djeluju kao kofaktori i u sintezi i regulaciji dopaminskih i serotoninskih neurotransmitera. Prisutnost i učinkovitost oba neurotransmitera je ključna u procesu regulacije raspoloženja, kao i za smanjivanje mogućnosti pojave kliničkih simptoma poput depresije i anksioznosti. Konzumacija vitamina B kompleksa kroz prehranu i dodatke prehrani stoga može ponuditi alternativni ili dodatni tretman standardnoj proceduri usmjerenoj na optimiziranje raspoloženja modulacijom funkcije neurotransmitera.
Laville i suradnici [14] sugeriraju da osnovni status hranjivih tvari može utjecati na odgovor na prehrambenu intervenciju, izgledno i zbog učinaka i efikasnosti mikrobiote probavnog (GI) trakta pojedinca. Raste i konsenzus u znanstvenoj zajednici da i suboptimalni status hranjivih tvari, koji ne zadovoljava kriterije kliničkog nedostatka, može biti faktor rizika za loš funkcionalni status organizma [11]. Polje nutritivne kognitivne neuroznanosti uključuje znanstvene studije koje se odnose na strukturu i funkciju prehrane kroz utjecaj na specifične uzorke prehrambenih biomarkera u kontekstu neurokognitivnog zdravlja.
I na kraju, postoji niz randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinke pojedinih vitamina B kompleksa na regulaciju raspoloženja. Znanstvenik Kennedy [6] tvrdi da je mogući uzrok međuovisnost vitamina B kompleksa za ciklus metilacije. Stoga bi konzumiranje namirnica i dodataka prehrani koji imaju kompletan spektar vitamina B kompleksa trebalo biti učinkovitije od pojedinačne suplementacije jednim vitaminom, bilo kojim iz tog kompleksa iz razloga što ti mikronutrijenti djeluju usklađeno i u sinergiji u provođenju fizioloških procesa. Navedeno je u određenoj mjeri potpomognuto prethodnim meta-analizama koje su izvještavale kako su kompleksnije namirnice i dodaci prehrani, koji su sadržavali sve vitamine B kompleksa, učinkovitiji u poboljšanju raspoloženja u zdravoj populaciji [8].
Sa obzirom na sve veći broj osoba koje su pogođene problemima mentalnog zdravlja, uključujući trenutnu situaciju s pandemijom COVID-19, potrebno je razmotriti preventivne mjere za smanjenje pojave mentalnih bolesti. Iz citiranih radova se čini da su status organizma i funkcija hranjivih tvari u međuzavisnosti. Važno je napomenuti da su preporučene dnevne doze mikronutrijenata razvijene kao smjernice za sprječavanje rizika od nastanka bolesti. To je posebno važno sa obzirom na dokaze da poboljšanje u količini i pristutnosti hranjivih tvari u našoj prehrani može umanjiti rizik od pojave promjena raspoloženja i kognitivnih poremećaja [11]. Spomenuta znanstvena istraživanja pružaju dokaze da uravnotežena i kvalitetna prehrana, kao i strategija suplementacije vitaminima B kompleksa (samih ili s nekim drugim multivitaminskim pripravkom) također mogu poboljšati raspoloženje i kod zdravih i kod potencijalno rizičnih osoba. Za što bolju kontrolu svih rizika u trenutnim izazovnim vremenima, toplo se preporučuje pojačati konzumaciju kvalitetnih, cjelovitih namirnica bogatih hranijivim tvarima.
Treba istaknuti i druge hranjive sastojke koji imaju dokazane benefite naše mentalno i fizičko zdravlje – prebiotici i probiotici za zdravlje naše mikrobiote, omega-3 masne kiseline te vitamini C i D. Vitamin D kao mikronutrijent je posebice bitan za opće zdravlje i imunitet, posebice ukoliko smo smanjili izloženost sunčevim zrakama uslijed mjera socijalnog distanciranja i skraćenog trajanja boravka na svježem zraku.
Austrijska tvrtka Lifecare essentials odgovorila je na potencijalnu problematiku i dizajnirala proizvod B!TONIC ROSA SPIRIT koji je razvijen kako bi zadovoljio potrebu za vitaminima i fitonutrijentima za osobe koji imaju neuravnoteženu prehranu, i/ili su podložni stresnom okruženju. Vitamini se mnogo učinkovitije apsorbiraju u našem tijelu u kombinaciji s fitonutrijentima i prirodnim sastojcima iz voća i povrća. Za opskrbu tijela važnim mikronutrijentima razvili smo jedinstvenu formulu koja sadrži ekstrakte mješavine iz 5 vrsti povrća i 14 vrsti voća. Ukoliko ste smanjili boravak na suncu uslijed novih mjera, preporučamo vitamin D i druge hranjive tvari koje se nalaze u proizvodu SILVER BONES, potpunom proizvodu dizajniranom prije svega za zdravlje koštanog i mišićnog sustava.
Literatura:
1. Whiteford HA., Ferrari AJ., Degenhardt L., Feigin V., Vos T. The global burden of mental, neurological and substance use disorders: An analysis from the Global Burden of Disease Study 2010. PLoS ONE. 2015;10:e0116820. doi: 10.1371/journal.pone.0116820.
2. Hariri A.R., Drabant EM., Munoz KE., Kolachana LS., Mattay VS., Egan MF., Weinberger DR. A susceptibility gene for affective disorders and the response of the human amygdala. Arch. Gen. Psychiatry. 2005;62:146–152. doi: 10.1001/archpsyc.62.2.146.
3. Jacka FN., O’Neil A., Opie R., Itsiopoulos C., Cotton S., Mohebbi M., Castle D., Dash S., Mihalopoulos C., Chatterton ML., et al. A randomised controlled trial of dietary improvement for adults with major depression (the ‘SMILES’ trial) BMC Med. 2017;15:23. doi: 10.1186/s12916-017-0791-y
4. Jacka FN., Pasco JA., Mykletun A., Williams LJ., Hodge AM., O’Reilly SL., Nicholson GC., Kotowicz MA., Berk M. Association of Western and Traditional Diets with Depression and Anxiety in Women. Am. J. Psychiatry. 2010;167:305–311. doi: 10.1176/appi.ajp.2009.09060881.
5. Lai JS., Hiles S., Bisquera A., Hure AJ., McEvoy M., Attia J. A systematic review and meta-analysis of dietary patterns and depression in community-dwelling adults. Am. J. Clin. Nutr. 2014;99:181–197. doi: 10.3945/ajcn.113.069880.
6. Kennedy DO. B Vitamins and the Brain: Mechanisms, Dose and Efficacy-A Review. Nutrients. 2016;8:68. doi: 10.3390/nu8020068.
7. Kennedy DO., Haskell CF. Vitamins and cognition. Drugs. 2011;71:1957–1971. doi: 10.2165/11594130-000000000-00000.
8. Long SJ., Benton D. Effects of Vitamin and Mineral Supplementation on Stress, Mild Psychiatric Symptoms, and Mood in Nonclinical Samples: A Meta-Analysis. Psychosom. Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
9. Almeida OP., Ford AH., Flicker L. Systematic review and meta-analysis of randomized placebo-controlled trials of folate and vitamin B12 for depression. Int. Psychogeriatr. 2015;27:727–737. doi: 10.1017/S1041610215000046.
10. Sarris J., Logan A.C., Akbaraly TN., Amminger GP., Balanzá-Martínez V., Freeman MP., Hibbeln J., Matsuoka Y., Mischoulon D., Mizoue T. Nutritional medicine as mainstream in psychiatry. Lancet Psychiatry. 2015;2:271–274. doi: 10.1016/S2215-0366(14)00051-0.
11. Scholey A. Nutrients for neurocognition in health and disease: Measures, methodologies and mechanisms. Proc. Nutr. Soc. 2018;77:73–83. doi: 10.1017/S0029665117004025.
12. Reynolds EH., Carney MW., Toone BK. Methylation and mood. Lancet (Lond. Engl.) 1984;2:196–198. doi: 10.1016/S0140-6736(84)90482-3.
13. Otaegui-Arrazola A., Amiano P., Elbusto A., Urdaneta E., Martinez-Lage P. Diet, cognition, and Alzheimer’s disease: Food for thought. Eur. J. Nutr. 2014;53:1–23. doi: 10.1007/s00394-013-0561-3.
14. Laville M., Segrestin B., Alligier M., Ruano-Rodríguez C., Serra-Majem L., Hiesmayr M., Schols A., La Vecchia C., Boirie Y., Rath A., et al. Evidence-based practice within nutrition: What are the barriers for improving the evidence and how can they be dealt with? Trials. 2017;18,425. doi: 10.1186/s13063-017-2160-8.
Related Posts
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Željezo
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Selen
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Melissa officinalis
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Kiwi – Actinidia chinensis
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Inulin
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Glukozamin
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Celijakija
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Znate li kako održati jetru zdravom?
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?