vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava nacionalni mjesec svijesti o astmi i alergiji. Dodatno, prvi utorak u svibnju je označen kao svjetski dan astme.
Napretkom znanstvenih istraživanja ustanovljeno je kako manjak vitamina D prevladava u cijelom modernom svijetu, posebice u područjima bližim polovima i time se može dijelom objasniti porast astme i alergijskih bolesti među stanovništvom u posljednjih 50–60 godina.
Uvod
Alergijske (atopične) bolesti proizlaze iz interakcije između genetske osjetljivosti pojedinca i njegove izloženosti okolišnim čimbenicima. Prema istraživanjima provedenim na blizancima, genetski doprinos alergijskoj bolesti procjenjuje se na oko 50%, a procjene o efektu nasljednosti kreću se u rasponu od 36–79% [1]. Od početka 20. stoljeća alergijska bolest pokazuje kontinuirani trend porasta prevalencije među stanovništvom, tako da su astma, atopijski dermatitis i alergije na hranu trenutno uobičajena kronična stanja u zapadnjačkim društvima [2].
Mnoštvo okolišnih čimbenika pokrenulo je nagli porast ovog trenda u posljednjih pet desetljeća [3]. Stope preosjetljivosti na jedan ili više uobičajenih alergena među školskom djecom i odraslima globalno su porasle i sada se približavaju udjelu od 40-50% [3]. Kao rezultat, alergijska stanja šesta su kategorija najskupljih kroničnih bolesti u Sjedinjenim Državama [4].
Uz jasnu genetsku osnovu u alergijskim bolestima, okolišni čimbenici uključujući ranu neonatalnu prehranu mogu imati važan utjecaj na razvoj alergija i samim tim pružaju potencijalnu priliku za sprječavanje ili odgađanje pojave alergijskih bolesti [1,5]. Vitamin D je jedan od važnijih okolišnih čimbenika. Evolucijski gledano, rani ljudi su se razvili u okruženjima bogatim suncem (najstarija nalazišta ljudskih ostataka se nalaze u današnjim državama Južnoj Africi, Etiopiji, Maroku i Izraelu), a povećana učinkovitost proizvodnje vitamina D u koži smatra se glavnim pokretačkim faktorom u depigmentaciji ljudske kože dok su ljudi migrirali dalje od ekvatorijalnih područja [6,7].
7-dehidrohoterol (7-DHC) u koži nastaje nakon izlaganja UV-B sunčevim zrakama, a zatim se termički induciranom izomerizacijom pretvara u vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D3 može doći u organizam i kroz crijeva, putem prehrane ili dodataka prehrani. Vitamin D3 u cirkulaciji zatim podliježe hidroksilaciji u jetri do oblika 25-hidroksivitamin-D3 (25OHD), koji se zatim hidroksilira dalje u bubrezima do biološki aktivnog oblika 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25[OH]2D iliti kalcitriol) [8,9].
Vitamin D i imunomodulacijska uloga
Vitamin D posreduje svoj biološki učinak kroz receptor vitamina D (VDR), za kojeg je otkrivena prisutnost u raznim tkivima, što sugerira važnost i ulogu vitamina D u različitim staničnim i tkivnim funkcijama [9–13]. Stoga su u posljednjih nekoliko godina istraživači posvetili veliku pozornost utjecaju vitamina D na imunosne mehanizme kao jednog od potencijalno promjenjivih okolišnih čimbenika [14, 15]. To je moguće zbog sposobnosti da se danas lako izmjere razine oblika 25OHD i drugih metabolita vitamina D u serumu ili plazmi i sve većeg znanstvenog konsenzusa da nedostatak vitamina D (definiran kao razine 25OHD manje od 30 µg/ml) postoji u većini populacije u modernom svijetu [16]. U SAD-u istraživanja su pokazala da se insuficijencija vitamina D povećala gotovo dvostruko tijekom desetogodišnjeg razdoblja, od kraja 1980-ih i početka 1990-ih do početka 2000-ih [17].
Doista, zaključeno je da insuficijencija vitamina D pridonosi porastu astme i alergijskih bolesti [18], te su predloženi različiti biološki mehanizmi uloge vitamina D u razvoju i liječenju astme i alergija [19]. Povijesno gledano, znanstvenik Rappaport i njegovi kolege [20,21] istraživali su učinak vitamina D na alergijska stanja već u 1930-ima i izvijestili su o ublažavanju simptoma kod većine alergijskih bolesnika liječenih viosterolom (preparat na bazi vitamina D) u usporedbi s kontrolnim grupama. Taj nalaz je naknadno potkrijepljen s nekoliko novijih studija [19, 22–25].
Razina 25OHD oblika vitamina D u serumu od 30-40 µg/ml predložena je kao niži prag optimalne razine za vidljive imunosne učinke vitamina D [8,26,27]. Prema nižoj definiranoj graničnoj vrijednosti za zdravlje kostiju [28, 29], više od jedne trećine stanovništva u svijetu pokazuje nisku razinu vitamina D (25OHD <20 µg/ml) [30]. Ova činjenica naglašava mogućnost promjene rizika koji niske razine vitamina D u populaciji imaju na svjetski porast stope alergijske preosjetljivosti.
Vitamin D ima imunomodulatorne učinke na upalne putove izazvane alergenom [15], djelujući na VDR receptore koji su izraženi na različitim imunosnim stanicama uključujući B stanice, T stanice, dendritičke stanice i makrofage [31, 32]. Mnoge od ovih stanica, poput aktiviranih makrofaga i dendritičnih stanica, sposobne su sintetizirati biološki aktivni oblik vitamina D iz cirkulirajućeg neaktivnog oblika 25OHD [33–35]. Ovaj mehanizam omogućava imunosnim stanicama da brzo povećaju lokalnu razinu vitamina D, što je potencijalno korisno za oblikovanje adaptivnih imunosnih odgovora [34–36]. U tom kontekstu, klinička studija koja uključuje blage alergijske astmatičare koji su podvrgnuti izloženosti alergena pokazala je značajno povećanje proteina koji vežu receptor vitamina D (VDBP) i oblik vitamina 25OHD u bronhoalveolarnoj tekućini (ali ne i u njihovoj razini u serumu) 24 sata nakon izlaganja alergenu, sugerirajući povezanost imunosne reakcije i prisustva vitamina D u lokalnoj astmatičnoj reakciji [37].
Razlike u opažanjima ravnoteže Th1-Th2 (proupalnih-protuupalnih) limfocita među osobama koje pate od alergijskih stanja pripisane su promjenama u početnom statusu vitamina D u organizmu, vremenu izloženosti alergenu i kroničnosti primjene vitamina D, razmatrano u odnosu na osjetljivost ispitanika na alergen [19]. Vrsta i koncentracija alergena, kao i ravnoteža imunosnih odgovora (proupalni Th1 citokini/protu-upalni Th2 citokini) na različite vrste alergena dodatni su čimbenici koji doprinose varijabilnosti u odgovoru organizma [38, 39]. Dodatno, vitamin D i njegov receptor (VDR) dokazano su ključni za razvoj Natural Killer imunosnih stanica (NK) i za proizvodnju IL-4 i IFN-y tipova citokina [40].
Zaključak
Do sada je detaljno znanstveno istraženo i potvrđeno da postoje koristi povećanja razine vitamina D u organizmu za zdravstveni status pojedinca. Dodatne buduće znanstvene studije potrebne su kako bi se ustvrdilo mogu li se promjene u unosu hranjivih tvari pojedinca (od strane majke tijekom trudnoće i/ili kroz strategiju nadopune prehrane djeteta/odrasle osobe vitaminom D) koristiti kao zdrava jeftina javno-zdravstvena mjera za smanjenje učestalosti alergija i astme [41]. Buduća ispitivanja trebaju provesti dodatne analize kojima se pokušava identificirati odgovarajuća razina vitamina D koja pruža maksimalne benefite na zdravlje.
Vitamin D može regulirati epigenetske događaje [42] koji potiču alergijska stanja [43]. Novije studije o molekularnim genetskim i epigenetskim mehanizmima djelovanja vitamina D u alergijskim bolestima i ozbiljnosti bolesti (imunoinflamatorni odgovori, steroidna rezistencija, obrana domaćina), posebno kao odgovor na visoku i nisku dozu vitamina D u organizmu, pružile bi dodatan uvid u upravljanje i sprječavanje alergijskih bolesti.
Kao primjer takvog istraživanja, provedena je studija na zdravim odraslim osobama koje su tijekom zime dnevno primale 400 ili 2000 IU (10 ili 50 µg) vitamina D3 tijekom 3 mjeseca. Rezultati su pokazali povećanje ili smanjenje regulacije ponašanja kod čak 291 različitih gena. Navedeni su geni izvršili čak 80 različitih metaboličkih puteva, uključujući imunosnu modulaciju i pojačanu antioksidacijsku aktivnost, što naglašava potencijalnu važnost statusa vitamina D za regulaciju transkripcije gena povezanih sa alergijskim stanjima i astmom [15, 44, 45].
Literatura
Jenerowicz D, Silny W, Danczak-Pazdrowska A, Polanska A, Osmola-Mankowska A, Olek-Hrab K. Environmental factors and allergic diseases. Annals of agricultural and environmental medicine : AAEM. 2012;19:475–81.
Calderon MA, Demoly P, Gerth van Wijk R, Bousquet J, Sheikh A, Frew A, Scadding G, Bachert C, Malling HJ, Valenta R, Bilo B, Nieto A, Akdis C, Just J, Vidal C, Varga EM, Alvarez-Cuesta E, Bohle B, Bufe A, Canonica WG, Cardona V, Dahl R, Didier A, Durham SR, Eng P, Fernandez-Rivas M, Jacobsen L, Jutel M, Kleine-Tebbe J, Klimek L, Lotvall J, Moreno C, Mosges R, Muraro A, Niggemann B, Pajno G, Passalacqua G, Pfaar O, Rak S, Senna G, Senti G, Valovirta E, van Hage M, Virchow JC, Wahn U, Papadopoulos N. EAACI: A European Declaration on Immunotherapy. Designing the future of allergen specific immunotherapy Clinical and translational allergy. 2012;2:20.
Pawankar R, Canonica GW, Holgate STLR. White Book on Allergy: Executive Summary. 2011–2012.
American Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI) The Allergy Report: Science Based Findings on the Diagnosis & Treatment of Allergic Disorders. 1996–2005.
Greer FR, Sicherer SH, Burks AW. American Academy of Pediatrics Committee on N, American Academy of Pediatrics Section on A, Immunology, Effects of early nutritional interventions on the development of atopic disease in infants and children: the role of maternal dietary restriction, breastfeeding, timing of introduction of complementary foods, and hydrolyzed formulas. Pediatrics. 2008;121:183–91.
Jablonski NG, Chaplin G. The evolution of human skin coloration. Journal of human evolution. 2000;39:57–106. [PubMed] [Google Scholar]
Chaplin G, Jablonski NG. The human environment and the vitamin D compromise: Scotland as a case study in human biocultural adaptation and disease susceptibility. Human biology. 2013;85:529–52.
Holick MF. Vitamin D deficiency. The New England journal of medicine. 2007;357:266–81.
Lips P. Vitamin D physiology. Progress in biophysics and molecular biology. 2006;92:4–8.
Plum LA, DeLuca HF. Vitamin D, disease and therapeutic opportunities. Nature reviews Drug discovery. 2010;9:941–55.
Borradale D, Kimlin M. Vitamin D in health and disease: an insight into traditional functions and new roles for the ‘sunshine vitamin’ Nutrition research reviews. 2009;22:118–36.
Kato S. The function of vitamin D receptor in vitamin D action. Journal of biochemistry. 2000;127:717–22.
Prentice A, Goldberg GR, Schoenmakers I. Vitamin D across the lifecycle: physiology and biomarkers. The American journal of clinical nutrition. 2008;88:500S–06S.
Wacker M, Holick MF. Sunlight and Vitamin D: A global perspective for health. Dermato-endocrinology. 2013;5:51–108.
Hossein-Nezhad A, Holick MF. Vitamin D for health: a global perspective. Mayo Clinic proceedings Mayo Clinic. 2013;88:720–55.
Lips P. Worldwide status of vitamin D nutrition. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2010;121:297–300.
Ginde AA, Liu MC, Camargo CA., Jr Demographic differences and trends of vitamin D insufficiency in the US population, 1988–2004. Archives of internal medicine. 2009;169:626–32.
Litonjua AA, Weiss ST. Is vitamin D deficiency to blame for the asthma epidemic? The Journal of allergy and clinical immunology. 2007;120:1031–5.
Litonjua A. The Role of Vitamin D in the Development, Exacerbation, and Severity of Asthma and Allergic Diseases. Vitamin D and the Lung: Mechanisms and Disease Associations. In: Litonjua AA, editor. Respiratory medicine. Vol. 3. 2012. pp. 201–38.
Rappaport BZ, Reed CE. Viosterol of high potency in seasonal hay fever and related conditions. JAMA : the journal of the American Medical Association. 1933;101(2):105–9.
Rappaport BZ, Reed CI, Hathaway ML, Struck HC. The treatment of hay fever and asthma with viosterol of high potency. J Allergy. 1934;5(6):541–53.
Canon P. The therapy of nasal allergy; results obtained by high dose vitamin D therapy and calcium. Acta oto-rhino-laryngologica Belgica. 1951;5:495–508.
Jakso G. Studies on the anti-allergic effects of vitamin D2. Borgyogyaszati es venerologiaia szemle. 1950;4:223–5.
Reeve J, Meunier PJ, Parsons JA, Bernat M, Bijvoet OL, Courpron P, Edouard C, Klenerman L, Neer RM, Renier JC, Slovik D, Vismans FJ, Potts JT., Jr Anabolic effect of human parathyroid hormone fragment on trabecular bone in involutional osteoporosis: a multicentre trial. British medical journal. 1980;280:1340–4.
Utz G, Hauck AM. Oral application of calcium and vitamin D2 in allergic bronchial asthma. MMW, Munchener medizinische Wochenschrift. 1976;118:1395–8.
Vieth R, Bischoff-Ferrari H, Boucher BJ, Dawson-Hughes B, Garland CF, Heaney RP, Holick MF, Hollis BW, Lamberg-Allardt C, McGrath JJ, Norman AW, Scragg R, Whiting SJ, Willett WC, Zittermann A. The urgent need to recommend an intake of vitamin D that is effective. The American journal of clinical nutrition. 2007;85:649–50.
Bischoff-Ferrari HA, Giovannucci E, Willett WC, Dietrich T, Dawson-Hughes B. Estimation of optimal serum concentrations of 25-hydroxyvitamin D for multiple health outcomes. The American journal of clinical nutrition. 2006;84:18–28.
Holick MF, Binkley NC, Bischoff-Ferrari HA, Gordon CM, Hanley DA, Heaney RP, Murad MH, Weaver CM, Endocrine S. Evaluation, treatment, and prevention of vitamin D deficiency: an Endocrine Society clinical practice guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2011;96:1911–30.
Rosen CJ, Abrams SA, Aloia JF, Brannon PM, Clinton SK, Durazo-Arvizu RA, Gallagher JC, Gallo RL, Jones G, Kovacs CS, Manson JE, Mayne ST, Ross AC, Shapses SA, Taylor CL. IOM committee members respond to Endocrine Society vitamin D guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2012;97:1146–52.
Hilger J, Friedel A, Herr R, Rausch T, Roos F, Wahl DA, Pierroz DD, Weber P, Hoffmann K. A systematic review of vitamin D status in populations worldwide. The British journal of nutrition. 2014;111:23–45.
Provvedini DM, Tsoukas CD, Deftos LJ, Manolagas SC. 1,25-dihydroxyvitamin D3 receptors in human leukocytes. Science. 1983;221:1181–3.
Adorini L, Penna G, Giarratana N, Roncari A, Amuchastegui S, Daniel KC, Uskokovic M. Dendritic cells as key targets for immunomodulation by Vitamin D receptor ligands. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2004;89–90:437–41.
Adams JS, Hewison M. Unexpected actions of vitamin D: new perspectives on the regulation of innate and adaptive immunity. Nature clinical practice Endocrinology & metabolism. 2008;4:80–90.
Barbour GL, Coburn JW, Slatopolsky E, Norman AW, Horst RL. Hypercalcemia in an anephric patient with sarcoidosis: evidence for extrarenal generation of 1,25-dihydroxyvitamin D. The New England journal of medicine. 1981;305:440–3.
Adams JS, Sharma OP, Gacad MA, Singer FR. Metabolism of 25-hydroxyvitamin D3 by cultured pulmonary alveolar macrophages in sarcoidosis. The Journal of clinical investigation. 1983;72:1856–60.
Baeke F, Takiishi T, Korf H, Gysemans C, Mathieu C. Vitamin D: modulator of the immune system. Current opinion in pharmacology. 2010;10:482–96.
Bratke K, Wendt A, Garbe K, Kuepper M, Julius P, Lommatzsch M, Virchow JC. Vitamin D binding protein and vitamin D in human allergen-induced endobronchial inflammation. Clinical and experimental immunology. 2014
Tiemessen MM, Van Ieperen-Van Dijk AG, Bruijnzeel-Koomen CA, Garssen J, Knol EF, Van Hoffen E. Cow’s milk-specific T-cell reactivity of children with and without persistent cow’s milk allergy: key role for IL-10. The Journal of allergy and clinical immunology. 2004;113:932–9.
Larche M. Regulatory T cells in allergy and asthma. Chest. 2007;132:1007–14.
Yu S, Cantorna MT. The vitamin D receptor is required for iNKT cell development. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 2008;105:5207–12.
Bozzetto S, Carraro S, Giordano G, Boner A, Baraldi E. Asthma, allergy and respiratory infections: the vitamin D hypothesis. Allergy. 2012;67:10–7.
Sundar IK, Rahman I. Vitamin d and susceptibility of chronic lung diseases: role of epigenetics. Frontiers in pharmacology. 2011;2:50.
Wjst M. Is vitamin D supplementation responsible for the allergy pandemic? Current opinion in allergy and clinical immunology. 2012;12:257–62.
Hossein-Nezhad A, Spira A, Holick MF. Influence of vitamin D status and vitamin D3 supplementation on genome wide expression of white blood cells: a randomized double-blind clinical trial. PloS one. 2013;8:e58725.
Mirzakhani H, Al-Garawi A, Weiss ST, Litonjua AA. Vitamin D and the development of allergic disease: how important is it? Clin Exp Allergy. 2015 Jan; 45(1): 114–125.
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava nacionalni mjesec svijesti o astmi i alergiji. Dodatno, prvi utorak u svibnju je označen kao svjetski dan astme.
Napretkom znanstvenih istraživanja ustanovljeno je kako manjak vitamina D prevladava u cijelom modernom svijetu, posebice u područjima bližim polovima i time se može dijelom objasniti porast astme i alergijskih bolesti među stanovništvom u posljednjih 50–60 godina.
Uvod
Alergijske (atopične) bolesti proizlaze iz interakcije između genetske osjetljivosti pojedinca i njegove izloženosti okolišnim čimbenicima. Prema istraživanjima provedenim na blizancima, genetski doprinos alergijskoj bolesti procjenjuje se na oko 50%, a procjene o efektu nasljednosti kreću se u rasponu od 36–79% [1]. Od početka 20. stoljeća alergijska bolest pokazuje kontinuirani trend porasta prevalencije među stanovništvom, tako da su astma, atopijski dermatitis i alergije na hranu trenutno uobičajena kronična stanja u zapadnjačkim društvima [2].
Mnoštvo okolišnih čimbenika pokrenulo je nagli porast ovog trenda u posljednjih pet desetljeća [3]. Stope preosjetljivosti na jedan ili više uobičajenih alergena među školskom djecom i odraslima globalno su porasle i sada se približavaju udjelu od 40-50% [3]. Kao rezultat, alergijska stanja šesta su kategorija najskupljih kroničnih bolesti u Sjedinjenim Državama [4].
Uz jasnu genetsku osnovu u alergijskim bolestima, okolišni čimbenici uključujući ranu neonatalnu prehranu mogu imati važan utjecaj na razvoj alergija i samim tim pružaju potencijalnu priliku za sprječavanje ili odgađanje pojave alergijskih bolesti [1,5]. Vitamin D je jedan od važnijih okolišnih čimbenika. Evolucijski gledano, rani ljudi su se razvili u okruženjima bogatim suncem (najstarija nalazišta ljudskih ostataka se nalaze u današnjim državama Južnoj Africi, Etiopiji, Maroku i Izraelu), a povećana učinkovitost proizvodnje vitamina D u koži smatra se glavnim pokretačkim faktorom u depigmentaciji ljudske kože dok su ljudi migrirali dalje od ekvatorijalnih područja [6,7].
7-dehidrohoterol (7-DHC) u koži nastaje nakon izlaganja UV-B sunčevim zrakama, a zatim se termički induciranom izomerizacijom pretvara u vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D3 može doći u organizam i kroz crijeva, putem prehrane ili dodataka prehrani. Vitamin D3 u cirkulaciji zatim podliježe hidroksilaciji u jetri do oblika 25-hidroksivitamin-D3 (25OHD), koji se zatim hidroksilira dalje u bubrezima do biološki aktivnog oblika 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25[OH]2D iliti kalcitriol) [8,9].
Vitamin D i imunomodulacijska uloga
Vitamin D posreduje svoj biološki učinak kroz receptor vitamina D (VDR), za kojeg je otkrivena prisutnost u raznim tkivima, što sugerira važnost i ulogu vitamina D u različitim staničnim i tkivnim funkcijama [9–13]. Stoga su u posljednjih nekoliko godina istraživači posvetili veliku pozornost utjecaju vitamina D na imunosne mehanizme kao jednog od potencijalno promjenjivih okolišnih čimbenika [14, 15]. To je moguće zbog sposobnosti da se danas lako izmjere razine oblika 25OHD i drugih metabolita vitamina D u serumu ili plazmi i sve većeg znanstvenog konsenzusa da nedostatak vitamina D (definiran kao razine 25OHD manje od 30 µg/ml) postoji u većini populacije u modernom svijetu [16]. U SAD-u istraživanja su pokazala da se insuficijencija vitamina D povećala gotovo dvostruko tijekom desetogodišnjeg razdoblja, od kraja 1980-ih i početka 1990-ih do početka 2000-ih [17].
Doista, zaključeno je da insuficijencija vitamina D pridonosi porastu astme i alergijskih bolesti [18], te su predloženi različiti biološki mehanizmi uloge vitamina D u razvoju i liječenju astme i alergija [19]. Povijesno gledano, znanstvenik Rappaport i njegovi kolege [20,21] istraživali su učinak vitamina D na alergijska stanja već u 1930-ima i izvijestili su o ublažavanju simptoma kod većine alergijskih bolesnika liječenih viosterolom (preparat na bazi vitamina D) u usporedbi s kontrolnim grupama. Taj nalaz je naknadno potkrijepljen s nekoliko novijih studija [19, 22–25].
Razina 25OHD oblika vitamina D u serumu od 30-40 µg/ml predložena je kao niži prag optimalne razine za vidljive imunosne učinke vitamina D [8,26,27]. Prema nižoj definiranoj graničnoj vrijednosti za zdravlje kostiju [28, 29], više od jedne trećine stanovništva u svijetu pokazuje nisku razinu vitamina D (25OHD <20 µg/ml) [30]. Ova činjenica naglašava mogućnost promjene rizika koji niske razine vitamina D u populaciji imaju na svjetski porast stope alergijske preosjetljivosti.
Vitamin D ima imunomodulatorne učinke na upalne putove izazvane alergenom [15], djelujući na VDR receptore koji su izraženi na različitim imunosnim stanicama uključujući B stanice, T stanice, dendritičke stanice i makrofage [31, 32]. Mnoge od ovih stanica, poput aktiviranih makrofaga i dendritičnih stanica, sposobne su sintetizirati biološki aktivni oblik vitamina D iz cirkulirajućeg neaktivnog oblika 25OHD [33–35]. Ovaj mehanizam omogućava imunosnim stanicama da brzo povećaju lokalnu razinu vitamina D, što je potencijalno korisno za oblikovanje adaptivnih imunosnih odgovora [34–36]. U tom kontekstu, klinička studija koja uključuje blage alergijske astmatičare koji su podvrgnuti izloženosti alergena pokazala je značajno povećanje proteina koji vežu receptor vitamina D (VDBP) i oblik vitamina 25OHD u bronhoalveolarnoj tekućini (ali ne i u njihovoj razini u serumu) 24 sata nakon izlaganja alergenu, sugerirajući povezanost imunosne reakcije i prisustva vitamina D u lokalnoj astmatičnoj reakciji [37].
Razlike u opažanjima ravnoteže Th1-Th2 (proupalnih-protuupalnih) limfocita među osobama koje pate od alergijskih stanja pripisane su promjenama u početnom statusu vitamina D u organizmu, vremenu izloženosti alergenu i kroničnosti primjene vitamina D, razmatrano u odnosu na osjetljivost ispitanika na alergen [19]. Vrsta i koncentracija alergena, kao i ravnoteža imunosnih odgovora (proupalni Th1 citokini/protu-upalni Th2 citokini) na različite vrste alergena dodatni su čimbenici koji doprinose varijabilnosti u odgovoru organizma [38, 39]. Dodatno, vitamin D i njegov receptor (VDR) dokazano su ključni za razvoj Natural Killer imunosnih stanica (NK) i za proizvodnju IL-4 i IFN-y tipova citokina [40].
Zaključak
Do sada je detaljno znanstveno istraženo i potvrđeno da postoje koristi povećanja razine vitamina D u organizmu za zdravstveni status pojedinca. Dodatne buduće znanstvene studije potrebne su kako bi se ustvrdilo mogu li se promjene u unosu hranjivih tvari pojedinca (od strane majke tijekom trudnoće i/ili kroz strategiju nadopune prehrane djeteta/odrasle osobe vitaminom D) koristiti kao zdrava jeftina javno-zdravstvena mjera za smanjenje učestalosti alergija i astme [41]. Buduća ispitivanja trebaju provesti dodatne analize kojima se pokušava identificirati odgovarajuća razina vitamina D koja pruža maksimalne benefite na zdravlje.
Vitamin D može regulirati epigenetske događaje [42] koji potiču alergijska stanja [43]. Novije studije o molekularnim genetskim i epigenetskim mehanizmima djelovanja vitamina D u alergijskim bolestima i ozbiljnosti bolesti (imunoinflamatorni odgovori, steroidna rezistencija, obrana domaćina), posebno kao odgovor na visoku i nisku dozu vitamina D u organizmu, pružile bi dodatan uvid u upravljanje i sprječavanje alergijskih bolesti.
Kao primjer takvog istraživanja, provedena je studija na zdravim odraslim osobama koje su tijekom zime dnevno primale 400 ili 2000 IU (10 ili 50 µg) vitamina D3 tijekom 3 mjeseca. Rezultati su pokazali povećanje ili smanjenje regulacije ponašanja kod čak 291 različitih gena. Navedeni su geni izvršili čak 80 različitih metaboličkih puteva, uključujući imunosnu modulaciju i pojačanu antioksidacijsku aktivnost, što naglašava potencijalnu važnost statusa vitamina D za regulaciju transkripcije gena povezanih sa alergijskim stanjima i astmom [15, 44, 45].
Literatura
Jenerowicz D, Silny W, Danczak-Pazdrowska A, Polanska A, Osmola-Mankowska A, Olek-Hrab K. Environmental factors and allergic diseases. Annals of agricultural and environmental medicine : AAEM. 2012;19:475–81.
Calderon MA, Demoly P, Gerth van Wijk R, Bousquet J, Sheikh A, Frew A, Scadding G, Bachert C, Malling HJ, Valenta R, Bilo B, Nieto A, Akdis C, Just J, Vidal C, Varga EM, Alvarez-Cuesta E, Bohle B, Bufe A, Canonica WG, Cardona V, Dahl R, Didier A, Durham SR, Eng P, Fernandez-Rivas M, Jacobsen L, Jutel M, Kleine-Tebbe J, Klimek L, Lotvall J, Moreno C, Mosges R, Muraro A, Niggemann B, Pajno G, Passalacqua G, Pfaar O, Rak S, Senna G, Senti G, Valovirta E, van Hage M, Virchow JC, Wahn U, Papadopoulos N. EAACI: A European Declaration on Immunotherapy. Designing the future of allergen specific immunotherapy Clinical and translational allergy. 2012;2:20.
Pawankar R, Canonica GW, Holgate STLR. White Book on Allergy: Executive Summary. 2011–2012.
American Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI) The Allergy Report: Science Based Findings on the Diagnosis & Treatment of Allergic Disorders. 1996–2005.
Greer FR, Sicherer SH, Burks AW. American Academy of Pediatrics Committee on N, American Academy of Pediatrics Section on A, Immunology, Effects of early nutritional interventions on the development of atopic disease in infants and children: the role of maternal dietary restriction, breastfeeding, timing of introduction of complementary foods, and hydrolyzed formulas. Pediatrics. 2008;121:183–91.
Jablonski NG, Chaplin G. The evolution of human skin coloration. Journal of human evolution. 2000;39:57–106. [PubMed] [Google Scholar]
Chaplin G, Jablonski NG. The human environment and the vitamin D compromise: Scotland as a case study in human biocultural adaptation and disease susceptibility. Human biology. 2013;85:529–52.
Holick MF. Vitamin D deficiency. The New England journal of medicine. 2007;357:266–81.
Lips P. Vitamin D physiology. Progress in biophysics and molecular biology. 2006;92:4–8.
Plum LA, DeLuca HF. Vitamin D, disease and therapeutic opportunities. Nature reviews Drug discovery. 2010;9:941–55.
Borradale D, Kimlin M. Vitamin D in health and disease: an insight into traditional functions and new roles for the ‘sunshine vitamin’ Nutrition research reviews. 2009;22:118–36.
Kato S. The function of vitamin D receptor in vitamin D action. Journal of biochemistry. 2000;127:717–22.
Prentice A, Goldberg GR, Schoenmakers I. Vitamin D across the lifecycle: physiology and biomarkers. The American journal of clinical nutrition. 2008;88:500S–06S.
Wacker M, Holick MF. Sunlight and Vitamin D: A global perspective for health. Dermato-endocrinology. 2013;5:51–108.
Hossein-Nezhad A, Holick MF. Vitamin D for health: a global perspective. Mayo Clinic proceedings Mayo Clinic. 2013;88:720–55.
Lips P. Worldwide status of vitamin D nutrition. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2010;121:297–300.
Ginde AA, Liu MC, Camargo CA., Jr Demographic differences and trends of vitamin D insufficiency in the US population, 1988–2004. Archives of internal medicine. 2009;169:626–32.
Litonjua AA, Weiss ST. Is vitamin D deficiency to blame for the asthma epidemic? The Journal of allergy and clinical immunology. 2007;120:1031–5.
Litonjua A. The Role of Vitamin D in the Development, Exacerbation, and Severity of Asthma and Allergic Diseases. Vitamin D and the Lung: Mechanisms and Disease Associations. In: Litonjua AA, editor. Respiratory medicine. Vol. 3. 2012. pp. 201–38.
Rappaport BZ, Reed CE. Viosterol of high potency in seasonal hay fever and related conditions. JAMA : the journal of the American Medical Association. 1933;101(2):105–9.
Rappaport BZ, Reed CI, Hathaway ML, Struck HC. The treatment of hay fever and asthma with viosterol of high potency. J Allergy. 1934;5(6):541–53.
Canon P. The therapy of nasal allergy; results obtained by high dose vitamin D therapy and calcium. Acta oto-rhino-laryngologica Belgica. 1951;5:495–508.
Jakso G. Studies on the anti-allergic effects of vitamin D2. Borgyogyaszati es venerologiaia szemle. 1950;4:223–5.
Reeve J, Meunier PJ, Parsons JA, Bernat M, Bijvoet OL, Courpron P, Edouard C, Klenerman L, Neer RM, Renier JC, Slovik D, Vismans FJ, Potts JT., Jr Anabolic effect of human parathyroid hormone fragment on trabecular bone in involutional osteoporosis: a multicentre trial. British medical journal. 1980;280:1340–4.
Utz G, Hauck AM. Oral application of calcium and vitamin D2 in allergic bronchial asthma. MMW, Munchener medizinische Wochenschrift. 1976;118:1395–8.
Vieth R, Bischoff-Ferrari H, Boucher BJ, Dawson-Hughes B, Garland CF, Heaney RP, Holick MF, Hollis BW, Lamberg-Allardt C, McGrath JJ, Norman AW, Scragg R, Whiting SJ, Willett WC, Zittermann A. The urgent need to recommend an intake of vitamin D that is effective. The American journal of clinical nutrition. 2007;85:649–50.
Bischoff-Ferrari HA, Giovannucci E, Willett WC, Dietrich T, Dawson-Hughes B. Estimation of optimal serum concentrations of 25-hydroxyvitamin D for multiple health outcomes. The American journal of clinical nutrition. 2006;84:18–28.
Holick MF, Binkley NC, Bischoff-Ferrari HA, Gordon CM, Hanley DA, Heaney RP, Murad MH, Weaver CM, Endocrine S. Evaluation, treatment, and prevention of vitamin D deficiency: an Endocrine Society clinical practice guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2011;96:1911–30.
Rosen CJ, Abrams SA, Aloia JF, Brannon PM, Clinton SK, Durazo-Arvizu RA, Gallagher JC, Gallo RL, Jones G, Kovacs CS, Manson JE, Mayne ST, Ross AC, Shapses SA, Taylor CL. IOM committee members respond to Endocrine Society vitamin D guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2012;97:1146–52.
Hilger J, Friedel A, Herr R, Rausch T, Roos F, Wahl DA, Pierroz DD, Weber P, Hoffmann K. A systematic review of vitamin D status in populations worldwide. The British journal of nutrition. 2014;111:23–45.
Provvedini DM, Tsoukas CD, Deftos LJ, Manolagas SC. 1,25-dihydroxyvitamin D3 receptors in human leukocytes. Science. 1983;221:1181–3.
Adorini L, Penna G, Giarratana N, Roncari A, Amuchastegui S, Daniel KC, Uskokovic M. Dendritic cells as key targets for immunomodulation by Vitamin D receptor ligands. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2004;89–90:437–41.
Adams JS, Hewison M. Unexpected actions of vitamin D: new perspectives on the regulation of innate and adaptive immunity. Nature clinical practice Endocrinology & metabolism. 2008;4:80–90.
Barbour GL, Coburn JW, Slatopolsky E, Norman AW, Horst RL. Hypercalcemia in an anephric patient with sarcoidosis: evidence for extrarenal generation of 1,25-dihydroxyvitamin D. The New England journal of medicine. 1981;305:440–3.
Adams JS, Sharma OP, Gacad MA, Singer FR. Metabolism of 25-hydroxyvitamin D3 by cultured pulmonary alveolar macrophages in sarcoidosis. The Journal of clinical investigation. 1983;72:1856–60.
Baeke F, Takiishi T, Korf H, Gysemans C, Mathieu C. Vitamin D: modulator of the immune system. Current opinion in pharmacology. 2010;10:482–96.
Bratke K, Wendt A, Garbe K, Kuepper M, Julius P, Lommatzsch M, Virchow JC. Vitamin D binding protein and vitamin D in human allergen-induced endobronchial inflammation. Clinical and experimental immunology. 2014
Tiemessen MM, Van Ieperen-Van Dijk AG, Bruijnzeel-Koomen CA, Garssen J, Knol EF, Van Hoffen E. Cow’s milk-specific T-cell reactivity of children with and without persistent cow’s milk allergy: key role for IL-10. The Journal of allergy and clinical immunology. 2004;113:932–9.
Larche M. Regulatory T cells in allergy and asthma. Chest. 2007;132:1007–14.
Yu S, Cantorna MT. The vitamin D receptor is required for iNKT cell development. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 2008;105:5207–12.
Bozzetto S, Carraro S, Giordano G, Boner A, Baraldi E. Asthma, allergy and respiratory infections: the vitamin D hypothesis. Allergy. 2012;67:10–7.
Sundar IK, Rahman I. Vitamin d and susceptibility of chronic lung diseases: role of epigenetics. Frontiers in pharmacology. 2011;2:50.
Wjst M. Is vitamin D supplementation responsible for the allergy pandemic? Current opinion in allergy and clinical immunology. 2012;12:257–62.
Hossein-Nezhad A, Spira A, Holick MF. Influence of vitamin D status and vitamin D3 supplementation on genome wide expression of white blood cells: a randomized double-blind clinical trial. PloS one. 2013;8:e58725.
Mirzakhani H, Al-Garawi A, Weiss ST, Litonjua AA. Vitamin D and the development of allergic disease: how important is it? Clin Exp Allergy. 2015 Jan; 45(1): 114–125.
Related Posts
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Tribulus Terrestris
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Željezo
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Znate li kako održati jetru zdravom?
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Znate li što su fitonutrijenti?
Celijakija
Kiwi – Actinidia chinensis
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Jetra
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti