vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava nacionalni mjesec svijesti o astmi i alergiji. Dodatno, prvi utorak u svibnju je označen kao svjetski dan astme.
Napretkom znanstvenih istraživanja ustanovljeno je kako manjak vitamina D prevladava u cijelom modernom svijetu, posebice u područjima bližim polovima i time se može dijelom objasniti porast astme i alergijskih bolesti među stanovništvom u posljednjih 50–60 godina.
Uvod
Alergijske (atopične) bolesti proizlaze iz interakcije između genetske osjetljivosti pojedinca i njegove izloženosti okolišnim čimbenicima. Prema istraživanjima provedenim na blizancima, genetski doprinos alergijskoj bolesti procjenjuje se na oko 50%, a procjene o efektu nasljednosti kreću se u rasponu od 36–79% [1]. Od početka 20. stoljeća alergijska bolest pokazuje kontinuirani trend porasta prevalencije među stanovništvom, tako da su astma, atopijski dermatitis i alergije na hranu trenutno uobičajena kronična stanja u zapadnjačkim društvima [2].
Mnoštvo okolišnih čimbenika pokrenulo je nagli porast ovog trenda u posljednjih pet desetljeća [3]. Stope preosjetljivosti na jedan ili više uobičajenih alergena među školskom djecom i odraslima globalno su porasle i sada se približavaju udjelu od 40-50% [3]. Kao rezultat, alergijska stanja šesta su kategorija najskupljih kroničnih bolesti u Sjedinjenim Državama [4].
Uz jasnu genetsku osnovu u alergijskim bolestima, okolišni čimbenici uključujući ranu neonatalnu prehranu mogu imati važan utjecaj na razvoj alergija i samim tim pružaju potencijalnu priliku za sprječavanje ili odgađanje pojave alergijskih bolesti [1,5]. Vitamin D je jedan od važnijih okolišnih čimbenika. Evolucijski gledano, rani ljudi su se razvili u okruženjima bogatim suncem (najstarija nalazišta ljudskih ostataka se nalaze u današnjim državama Južnoj Africi, Etiopiji, Maroku i Izraelu), a povećana učinkovitost proizvodnje vitamina D u koži smatra se glavnim pokretačkim faktorom u depigmentaciji ljudske kože dok su ljudi migrirali dalje od ekvatorijalnih područja [6,7].
7-dehidrohoterol (7-DHC) u koži nastaje nakon izlaganja UV-B sunčevim zrakama, a zatim se termički induciranom izomerizacijom pretvara u vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D3 može doći u organizam i kroz crijeva, putem prehrane ili dodataka prehrani. Vitamin D3 u cirkulaciji zatim podliježe hidroksilaciji u jetri do oblika 25-hidroksivitamin-D3 (25OHD), koji se zatim hidroksilira dalje u bubrezima do biološki aktivnog oblika 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25[OH]2D iliti kalcitriol) [8,9].
Vitamin D i imunomodulacijska uloga
Vitamin D posreduje svoj biološki učinak kroz receptor vitamina D (VDR), za kojeg je otkrivena prisutnost u raznim tkivima, što sugerira važnost i ulogu vitamina D u različitim staničnim i tkivnim funkcijama [9–13]. Stoga su u posljednjih nekoliko godina istraživači posvetili veliku pozornost utjecaju vitamina D na imunosne mehanizme kao jednog od potencijalno promjenjivih okolišnih čimbenika [14, 15]. To je moguće zbog sposobnosti da se danas lako izmjere razine oblika 25OHD i drugih metabolita vitamina D u serumu ili plazmi i sve većeg znanstvenog konsenzusa da nedostatak vitamina D (definiran kao razine 25OHD manje od 30 µg/ml) postoji u većini populacije u modernom svijetu [16]. U SAD-u istraživanja su pokazala da se insuficijencija vitamina D povećala gotovo dvostruko tijekom desetogodišnjeg razdoblja, od kraja 1980-ih i početka 1990-ih do početka 2000-ih [17].
Doista, zaključeno je da insuficijencija vitamina D pridonosi porastu astme i alergijskih bolesti [18], te su predloženi različiti biološki mehanizmi uloge vitamina D u razvoju i liječenju astme i alergija [19]. Povijesno gledano, znanstvenik Rappaport i njegovi kolege [20,21] istraživali su učinak vitamina D na alergijska stanja već u 1930-ima i izvijestili su o ublažavanju simptoma kod većine alergijskih bolesnika liječenih viosterolom (preparat na bazi vitamina D) u usporedbi s kontrolnim grupama. Taj nalaz je naknadno potkrijepljen s nekoliko novijih studija [19, 22–25].
Razina 25OHD oblika vitamina D u serumu od 30-40 µg/ml predložena je kao niži prag optimalne razine za vidljive imunosne učinke vitamina D [8,26,27]. Prema nižoj definiranoj graničnoj vrijednosti za zdravlje kostiju [28, 29], više od jedne trećine stanovništva u svijetu pokazuje nisku razinu vitamina D (25OHD <20 µg/ml) [30]. Ova činjenica naglašava mogućnost promjene rizika koji niske razine vitamina D u populaciji imaju na svjetski porast stope alergijske preosjetljivosti.
Vitamin D ima imunomodulatorne učinke na upalne putove izazvane alergenom [15], djelujući na VDR receptore koji su izraženi na različitim imunosnim stanicama uključujući B stanice, T stanice, dendritičke stanice i makrofage [31, 32]. Mnoge od ovih stanica, poput aktiviranih makrofaga i dendritičnih stanica, sposobne su sintetizirati biološki aktivni oblik vitamina D iz cirkulirajućeg neaktivnog oblika 25OHD [33–35]. Ovaj mehanizam omogućava imunosnim stanicama da brzo povećaju lokalnu razinu vitamina D, što je potencijalno korisno za oblikovanje adaptivnih imunosnih odgovora [34–36]. U tom kontekstu, klinička studija koja uključuje blage alergijske astmatičare koji su podvrgnuti izloženosti alergena pokazala je značajno povećanje proteina koji vežu receptor vitamina D (VDBP) i oblik vitamina 25OHD u bronhoalveolarnoj tekućini (ali ne i u njihovoj razini u serumu) 24 sata nakon izlaganja alergenu, sugerirajući povezanost imunosne reakcije i prisustva vitamina D u lokalnoj astmatičnoj reakciji [37].
Razlike u opažanjima ravnoteže Th1-Th2 (proupalnih-protuupalnih) limfocita među osobama koje pate od alergijskih stanja pripisane su promjenama u početnom statusu vitamina D u organizmu, vremenu izloženosti alergenu i kroničnosti primjene vitamina D, razmatrano u odnosu na osjetljivost ispitanika na alergen [19]. Vrsta i koncentracija alergena, kao i ravnoteža imunosnih odgovora (proupalni Th1 citokini/protu-upalni Th2 citokini) na različite vrste alergena dodatni su čimbenici koji doprinose varijabilnosti u odgovoru organizma [38, 39]. Dodatno, vitamin D i njegov receptor (VDR) dokazano su ključni za razvoj Natural Killer imunosnih stanica (NK) i za proizvodnju IL-4 i IFN-y tipova citokina [40].
Zaključak
Do sada je detaljno znanstveno istraženo i potvrđeno da postoje koristi povećanja razine vitamina D u organizmu za zdravstveni status pojedinca. Dodatne buduće znanstvene studije potrebne su kako bi se ustvrdilo mogu li se promjene u unosu hranjivih tvari pojedinca (od strane majke tijekom trudnoće i/ili kroz strategiju nadopune prehrane djeteta/odrasle osobe vitaminom D) koristiti kao zdrava jeftina javno-zdravstvena mjera za smanjenje učestalosti alergija i astme [41]. Buduća ispitivanja trebaju provesti dodatne analize kojima se pokušava identificirati odgovarajuća razina vitamina D koja pruža maksimalne benefite na zdravlje.
Vitamin D može regulirati epigenetske događaje [42] koji potiču alergijska stanja [43]. Novije studije o molekularnim genetskim i epigenetskim mehanizmima djelovanja vitamina D u alergijskim bolestima i ozbiljnosti bolesti (imunoinflamatorni odgovori, steroidna rezistencija, obrana domaćina), posebno kao odgovor na visoku i nisku dozu vitamina D u organizmu, pružile bi dodatan uvid u upravljanje i sprječavanje alergijskih bolesti.
Kao primjer takvog istraživanja, provedena je studija na zdravim odraslim osobama koje su tijekom zime dnevno primale 400 ili 2000 IU (10 ili 50 µg) vitamina D3 tijekom 3 mjeseca. Rezultati su pokazali povećanje ili smanjenje regulacije ponašanja kod čak 291 različitih gena. Navedeni su geni izvršili čak 80 različitih metaboličkih puteva, uključujući imunosnu modulaciju i pojačanu antioksidacijsku aktivnost, što naglašava potencijalnu važnost statusa vitamina D za regulaciju transkripcije gena povezanih sa alergijskim stanjima i astmom [15, 44, 45].
Literatura
Jenerowicz D, Silny W, Danczak-Pazdrowska A, Polanska A, Osmola-Mankowska A, Olek-Hrab K. Environmental factors and allergic diseases. Annals of agricultural and environmental medicine : AAEM. 2012;19:475–81.
Calderon MA, Demoly P, Gerth van Wijk R, Bousquet J, Sheikh A, Frew A, Scadding G, Bachert C, Malling HJ, Valenta R, Bilo B, Nieto A, Akdis C, Just J, Vidal C, Varga EM, Alvarez-Cuesta E, Bohle B, Bufe A, Canonica WG, Cardona V, Dahl R, Didier A, Durham SR, Eng P, Fernandez-Rivas M, Jacobsen L, Jutel M, Kleine-Tebbe J, Klimek L, Lotvall J, Moreno C, Mosges R, Muraro A, Niggemann B, Pajno G, Passalacqua G, Pfaar O, Rak S, Senna G, Senti G, Valovirta E, van Hage M, Virchow JC, Wahn U, Papadopoulos N. EAACI: A European Declaration on Immunotherapy. Designing the future of allergen specific immunotherapy Clinical and translational allergy. 2012;2:20.
Pawankar R, Canonica GW, Holgate STLR. White Book on Allergy: Executive Summary. 2011–2012.
American Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI) The Allergy Report: Science Based Findings on the Diagnosis & Treatment of Allergic Disorders. 1996–2005.
Greer FR, Sicherer SH, Burks AW. American Academy of Pediatrics Committee on N, American Academy of Pediatrics Section on A, Immunology, Effects of early nutritional interventions on the development of atopic disease in infants and children: the role of maternal dietary restriction, breastfeeding, timing of introduction of complementary foods, and hydrolyzed formulas. Pediatrics. 2008;121:183–91.
Jablonski NG, Chaplin G. The evolution of human skin coloration. Journal of human evolution. 2000;39:57–106. [PubMed] [Google Scholar]
Chaplin G, Jablonski NG. The human environment and the vitamin D compromise: Scotland as a case study in human biocultural adaptation and disease susceptibility. Human biology. 2013;85:529–52.
Holick MF. Vitamin D deficiency. The New England journal of medicine. 2007;357:266–81.
Lips P. Vitamin D physiology. Progress in biophysics and molecular biology. 2006;92:4–8.
Plum LA, DeLuca HF. Vitamin D, disease and therapeutic opportunities. Nature reviews Drug discovery. 2010;9:941–55.
Borradale D, Kimlin M. Vitamin D in health and disease: an insight into traditional functions and new roles for the ‘sunshine vitamin’ Nutrition research reviews. 2009;22:118–36.
Kato S. The function of vitamin D receptor in vitamin D action. Journal of biochemistry. 2000;127:717–22.
Prentice A, Goldberg GR, Schoenmakers I. Vitamin D across the lifecycle: physiology and biomarkers. The American journal of clinical nutrition. 2008;88:500S–06S.
Wacker M, Holick MF. Sunlight and Vitamin D: A global perspective for health. Dermato-endocrinology. 2013;5:51–108.
Hossein-Nezhad A, Holick MF. Vitamin D for health: a global perspective. Mayo Clinic proceedings Mayo Clinic. 2013;88:720–55.
Lips P. Worldwide status of vitamin D nutrition. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2010;121:297–300.
Ginde AA, Liu MC, Camargo CA., Jr Demographic differences and trends of vitamin D insufficiency in the US population, 1988–2004. Archives of internal medicine. 2009;169:626–32.
Litonjua AA, Weiss ST. Is vitamin D deficiency to blame for the asthma epidemic? The Journal of allergy and clinical immunology. 2007;120:1031–5.
Litonjua A. The Role of Vitamin D in the Development, Exacerbation, and Severity of Asthma and Allergic Diseases. Vitamin D and the Lung: Mechanisms and Disease Associations. In: Litonjua AA, editor. Respiratory medicine. Vol. 3. 2012. pp. 201–38.
Rappaport BZ, Reed CE. Viosterol of high potency in seasonal hay fever and related conditions. JAMA : the journal of the American Medical Association. 1933;101(2):105–9.
Rappaport BZ, Reed CI, Hathaway ML, Struck HC. The treatment of hay fever and asthma with viosterol of high potency. J Allergy. 1934;5(6):541–53.
Canon P. The therapy of nasal allergy; results obtained by high dose vitamin D therapy and calcium. Acta oto-rhino-laryngologica Belgica. 1951;5:495–508.
Jakso G. Studies on the anti-allergic effects of vitamin D2. Borgyogyaszati es venerologiaia szemle. 1950;4:223–5.
Reeve J, Meunier PJ, Parsons JA, Bernat M, Bijvoet OL, Courpron P, Edouard C, Klenerman L, Neer RM, Renier JC, Slovik D, Vismans FJ, Potts JT., Jr Anabolic effect of human parathyroid hormone fragment on trabecular bone in involutional osteoporosis: a multicentre trial. British medical journal. 1980;280:1340–4.
Utz G, Hauck AM. Oral application of calcium and vitamin D2 in allergic bronchial asthma. MMW, Munchener medizinische Wochenschrift. 1976;118:1395–8.
Vieth R, Bischoff-Ferrari H, Boucher BJ, Dawson-Hughes B, Garland CF, Heaney RP, Holick MF, Hollis BW, Lamberg-Allardt C, McGrath JJ, Norman AW, Scragg R, Whiting SJ, Willett WC, Zittermann A. The urgent need to recommend an intake of vitamin D that is effective. The American journal of clinical nutrition. 2007;85:649–50.
Bischoff-Ferrari HA, Giovannucci E, Willett WC, Dietrich T, Dawson-Hughes B. Estimation of optimal serum concentrations of 25-hydroxyvitamin D for multiple health outcomes. The American journal of clinical nutrition. 2006;84:18–28.
Holick MF, Binkley NC, Bischoff-Ferrari HA, Gordon CM, Hanley DA, Heaney RP, Murad MH, Weaver CM, Endocrine S. Evaluation, treatment, and prevention of vitamin D deficiency: an Endocrine Society clinical practice guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2011;96:1911–30.
Rosen CJ, Abrams SA, Aloia JF, Brannon PM, Clinton SK, Durazo-Arvizu RA, Gallagher JC, Gallo RL, Jones G, Kovacs CS, Manson JE, Mayne ST, Ross AC, Shapses SA, Taylor CL. IOM committee members respond to Endocrine Society vitamin D guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2012;97:1146–52.
Hilger J, Friedel A, Herr R, Rausch T, Roos F, Wahl DA, Pierroz DD, Weber P, Hoffmann K. A systematic review of vitamin D status in populations worldwide. The British journal of nutrition. 2014;111:23–45.
Provvedini DM, Tsoukas CD, Deftos LJ, Manolagas SC. 1,25-dihydroxyvitamin D3 receptors in human leukocytes. Science. 1983;221:1181–3.
Adorini L, Penna G, Giarratana N, Roncari A, Amuchastegui S, Daniel KC, Uskokovic M. Dendritic cells as key targets for immunomodulation by Vitamin D receptor ligands. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2004;89–90:437–41.
Adams JS, Hewison M. Unexpected actions of vitamin D: new perspectives on the regulation of innate and adaptive immunity. Nature clinical practice Endocrinology & metabolism. 2008;4:80–90.
Barbour GL, Coburn JW, Slatopolsky E, Norman AW, Horst RL. Hypercalcemia in an anephric patient with sarcoidosis: evidence for extrarenal generation of 1,25-dihydroxyvitamin D. The New England journal of medicine. 1981;305:440–3.
Adams JS, Sharma OP, Gacad MA, Singer FR. Metabolism of 25-hydroxyvitamin D3 by cultured pulmonary alveolar macrophages in sarcoidosis. The Journal of clinical investigation. 1983;72:1856–60.
Baeke F, Takiishi T, Korf H, Gysemans C, Mathieu C. Vitamin D: modulator of the immune system. Current opinion in pharmacology. 2010;10:482–96.
Bratke K, Wendt A, Garbe K, Kuepper M, Julius P, Lommatzsch M, Virchow JC. Vitamin D binding protein and vitamin D in human allergen-induced endobronchial inflammation. Clinical and experimental immunology. 2014
Tiemessen MM, Van Ieperen-Van Dijk AG, Bruijnzeel-Koomen CA, Garssen J, Knol EF, Van Hoffen E. Cow’s milk-specific T-cell reactivity of children with and without persistent cow’s milk allergy: key role for IL-10. The Journal of allergy and clinical immunology. 2004;113:932–9.
Larche M. Regulatory T cells in allergy and asthma. Chest. 2007;132:1007–14.
Yu S, Cantorna MT. The vitamin D receptor is required for iNKT cell development. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 2008;105:5207–12.
Bozzetto S, Carraro S, Giordano G, Boner A, Baraldi E. Asthma, allergy and respiratory infections: the vitamin D hypothesis. Allergy. 2012;67:10–7.
Sundar IK, Rahman I. Vitamin d and susceptibility of chronic lung diseases: role of epigenetics. Frontiers in pharmacology. 2011;2:50.
Wjst M. Is vitamin D supplementation responsible for the allergy pandemic? Current opinion in allergy and clinical immunology. 2012;12:257–62.
Hossein-Nezhad A, Spira A, Holick MF. Influence of vitamin D status and vitamin D3 supplementation on genome wide expression of white blood cells: a randomized double-blind clinical trial. PloS one. 2013;8:e58725.
Mirzakhani H, Al-Garawi A, Weiss ST, Litonjua AA. Vitamin D and the development of allergic disease: how important is it? Clin Exp Allergy. 2015 Jan; 45(1): 114–125.
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava nacionalni mjesec svijesti o astmi i alergiji. Dodatno, prvi utorak u svibnju je označen kao svjetski dan astme.
Napretkom znanstvenih istraživanja ustanovljeno je kako manjak vitamina D prevladava u cijelom modernom svijetu, posebice u područjima bližim polovima i time se može dijelom objasniti porast astme i alergijskih bolesti među stanovništvom u posljednjih 50–60 godina.
Uvod
Alergijske (atopične) bolesti proizlaze iz interakcije između genetske osjetljivosti pojedinca i njegove izloženosti okolišnim čimbenicima. Prema istraživanjima provedenim na blizancima, genetski doprinos alergijskoj bolesti procjenjuje se na oko 50%, a procjene o efektu nasljednosti kreću se u rasponu od 36–79% [1]. Od početka 20. stoljeća alergijska bolest pokazuje kontinuirani trend porasta prevalencije među stanovništvom, tako da su astma, atopijski dermatitis i alergije na hranu trenutno uobičajena kronična stanja u zapadnjačkim društvima [2].
Mnoštvo okolišnih čimbenika pokrenulo je nagli porast ovog trenda u posljednjih pet desetljeća [3]. Stope preosjetljivosti na jedan ili više uobičajenih alergena među školskom djecom i odraslima globalno su porasle i sada se približavaju udjelu od 40-50% [3]. Kao rezultat, alergijska stanja šesta su kategorija najskupljih kroničnih bolesti u Sjedinjenim Državama [4].
Uz jasnu genetsku osnovu u alergijskim bolestima, okolišni čimbenici uključujući ranu neonatalnu prehranu mogu imati važan utjecaj na razvoj alergija i samim tim pružaju potencijalnu priliku za sprječavanje ili odgađanje pojave alergijskih bolesti [1,5]. Vitamin D je jedan od važnijih okolišnih čimbenika. Evolucijski gledano, rani ljudi su se razvili u okruženjima bogatim suncem (najstarija nalazišta ljudskih ostataka se nalaze u današnjim državama Južnoj Africi, Etiopiji, Maroku i Izraelu), a povećana učinkovitost proizvodnje vitamina D u koži smatra se glavnim pokretačkim faktorom u depigmentaciji ljudske kože dok su ljudi migrirali dalje od ekvatorijalnih područja [6,7].
7-dehidrohoterol (7-DHC) u koži nastaje nakon izlaganja UV-B sunčevim zrakama, a zatim se termički induciranom izomerizacijom pretvara u vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D3 može doći u organizam i kroz crijeva, putem prehrane ili dodataka prehrani. Vitamin D3 u cirkulaciji zatim podliježe hidroksilaciji u jetri do oblika 25-hidroksivitamin-D3 (25OHD), koji se zatim hidroksilira dalje u bubrezima do biološki aktivnog oblika 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25[OH]2D iliti kalcitriol) [8,9].
Vitamin D i imunomodulacijska uloga
Vitamin D posreduje svoj biološki učinak kroz receptor vitamina D (VDR), za kojeg je otkrivena prisutnost u raznim tkivima, što sugerira važnost i ulogu vitamina D u različitim staničnim i tkivnim funkcijama [9–13]. Stoga su u posljednjih nekoliko godina istraživači posvetili veliku pozornost utjecaju vitamina D na imunosne mehanizme kao jednog od potencijalno promjenjivih okolišnih čimbenika [14, 15]. To je moguće zbog sposobnosti da se danas lako izmjere razine oblika 25OHD i drugih metabolita vitamina D u serumu ili plazmi i sve većeg znanstvenog konsenzusa da nedostatak vitamina D (definiran kao razine 25OHD manje od 30 µg/ml) postoji u većini populacije u modernom svijetu [16]. U SAD-u istraživanja su pokazala da se insuficijencija vitamina D povećala gotovo dvostruko tijekom desetogodišnjeg razdoblja, od kraja 1980-ih i početka 1990-ih do početka 2000-ih [17].
Doista, zaključeno je da insuficijencija vitamina D pridonosi porastu astme i alergijskih bolesti [18], te su predloženi različiti biološki mehanizmi uloge vitamina D u razvoju i liječenju astme i alergija [19]. Povijesno gledano, znanstvenik Rappaport i njegovi kolege [20,21] istraživali su učinak vitamina D na alergijska stanja već u 1930-ima i izvijestili su o ublažavanju simptoma kod većine alergijskih bolesnika liječenih viosterolom (preparat na bazi vitamina D) u usporedbi s kontrolnim grupama. Taj nalaz je naknadno potkrijepljen s nekoliko novijih studija [19, 22–25].
Razina 25OHD oblika vitamina D u serumu od 30-40 µg/ml predložena je kao niži prag optimalne razine za vidljive imunosne učinke vitamina D [8,26,27]. Prema nižoj definiranoj graničnoj vrijednosti za zdravlje kostiju [28, 29], više od jedne trećine stanovništva u svijetu pokazuje nisku razinu vitamina D (25OHD <20 µg/ml) [30]. Ova činjenica naglašava mogućnost promjene rizika koji niske razine vitamina D u populaciji imaju na svjetski porast stope alergijske preosjetljivosti.
Vitamin D ima imunomodulatorne učinke na upalne putove izazvane alergenom [15], djelujući na VDR receptore koji su izraženi na različitim imunosnim stanicama uključujući B stanice, T stanice, dendritičke stanice i makrofage [31, 32]. Mnoge od ovih stanica, poput aktiviranih makrofaga i dendritičnih stanica, sposobne su sintetizirati biološki aktivni oblik vitamina D iz cirkulirajućeg neaktivnog oblika 25OHD [33–35]. Ovaj mehanizam omogućava imunosnim stanicama da brzo povećaju lokalnu razinu vitamina D, što je potencijalno korisno za oblikovanje adaptivnih imunosnih odgovora [34–36]. U tom kontekstu, klinička studija koja uključuje blage alergijske astmatičare koji su podvrgnuti izloženosti alergena pokazala je značajno povećanje proteina koji vežu receptor vitamina D (VDBP) i oblik vitamina 25OHD u bronhoalveolarnoj tekućini (ali ne i u njihovoj razini u serumu) 24 sata nakon izlaganja alergenu, sugerirajući povezanost imunosne reakcije i prisustva vitamina D u lokalnoj astmatičnoj reakciji [37].
Razlike u opažanjima ravnoteže Th1-Th2 (proupalnih-protuupalnih) limfocita među osobama koje pate od alergijskih stanja pripisane su promjenama u početnom statusu vitamina D u organizmu, vremenu izloženosti alergenu i kroničnosti primjene vitamina D, razmatrano u odnosu na osjetljivost ispitanika na alergen [19]. Vrsta i koncentracija alergena, kao i ravnoteža imunosnih odgovora (proupalni Th1 citokini/protu-upalni Th2 citokini) na različite vrste alergena dodatni su čimbenici koji doprinose varijabilnosti u odgovoru organizma [38, 39]. Dodatno, vitamin D i njegov receptor (VDR) dokazano su ključni za razvoj Natural Killer imunosnih stanica (NK) i za proizvodnju IL-4 i IFN-y tipova citokina [40].
Zaključak
Do sada je detaljno znanstveno istraženo i potvrđeno da postoje koristi povećanja razine vitamina D u organizmu za zdravstveni status pojedinca. Dodatne buduće znanstvene studije potrebne su kako bi se ustvrdilo mogu li se promjene u unosu hranjivih tvari pojedinca (od strane majke tijekom trudnoće i/ili kroz strategiju nadopune prehrane djeteta/odrasle osobe vitaminom D) koristiti kao zdrava jeftina javno-zdravstvena mjera za smanjenje učestalosti alergija i astme [41]. Buduća ispitivanja trebaju provesti dodatne analize kojima se pokušava identificirati odgovarajuća razina vitamina D koja pruža maksimalne benefite na zdravlje.
Vitamin D može regulirati epigenetske događaje [42] koji potiču alergijska stanja [43]. Novije studije o molekularnim genetskim i epigenetskim mehanizmima djelovanja vitamina D u alergijskim bolestima i ozbiljnosti bolesti (imunoinflamatorni odgovori, steroidna rezistencija, obrana domaćina), posebno kao odgovor na visoku i nisku dozu vitamina D u organizmu, pružile bi dodatan uvid u upravljanje i sprječavanje alergijskih bolesti.
Kao primjer takvog istraživanja, provedena je studija na zdravim odraslim osobama koje su tijekom zime dnevno primale 400 ili 2000 IU (10 ili 50 µg) vitamina D3 tijekom 3 mjeseca. Rezultati su pokazali povećanje ili smanjenje regulacije ponašanja kod čak 291 različitih gena. Navedeni su geni izvršili čak 80 različitih metaboličkih puteva, uključujući imunosnu modulaciju i pojačanu antioksidacijsku aktivnost, što naglašava potencijalnu važnost statusa vitamina D za regulaciju transkripcije gena povezanih sa alergijskim stanjima i astmom [15, 44, 45].
Literatura
Jenerowicz D, Silny W, Danczak-Pazdrowska A, Polanska A, Osmola-Mankowska A, Olek-Hrab K. Environmental factors and allergic diseases. Annals of agricultural and environmental medicine : AAEM. 2012;19:475–81.
Calderon MA, Demoly P, Gerth van Wijk R, Bousquet J, Sheikh A, Frew A, Scadding G, Bachert C, Malling HJ, Valenta R, Bilo B, Nieto A, Akdis C, Just J, Vidal C, Varga EM, Alvarez-Cuesta E, Bohle B, Bufe A, Canonica WG, Cardona V, Dahl R, Didier A, Durham SR, Eng P, Fernandez-Rivas M, Jacobsen L, Jutel M, Kleine-Tebbe J, Klimek L, Lotvall J, Moreno C, Mosges R, Muraro A, Niggemann B, Pajno G, Passalacqua G, Pfaar O, Rak S, Senna G, Senti G, Valovirta E, van Hage M, Virchow JC, Wahn U, Papadopoulos N. EAACI: A European Declaration on Immunotherapy. Designing the future of allergen specific immunotherapy Clinical and translational allergy. 2012;2:20.
Pawankar R, Canonica GW, Holgate STLR. White Book on Allergy: Executive Summary. 2011–2012.
American Academy of Allergy, Asthma and Immunology (AAAAI) The Allergy Report: Science Based Findings on the Diagnosis & Treatment of Allergic Disorders. 1996–2005.
Greer FR, Sicherer SH, Burks AW. American Academy of Pediatrics Committee on N, American Academy of Pediatrics Section on A, Immunology, Effects of early nutritional interventions on the development of atopic disease in infants and children: the role of maternal dietary restriction, breastfeeding, timing of introduction of complementary foods, and hydrolyzed formulas. Pediatrics. 2008;121:183–91.
Jablonski NG, Chaplin G. The evolution of human skin coloration. Journal of human evolution. 2000;39:57–106. [PubMed] [Google Scholar]
Chaplin G, Jablonski NG. The human environment and the vitamin D compromise: Scotland as a case study in human biocultural adaptation and disease susceptibility. Human biology. 2013;85:529–52.
Holick MF. Vitamin D deficiency. The New England journal of medicine. 2007;357:266–81.
Lips P. Vitamin D physiology. Progress in biophysics and molecular biology. 2006;92:4–8.
Plum LA, DeLuca HF. Vitamin D, disease and therapeutic opportunities. Nature reviews Drug discovery. 2010;9:941–55.
Borradale D, Kimlin M. Vitamin D in health and disease: an insight into traditional functions and new roles for the ‘sunshine vitamin’ Nutrition research reviews. 2009;22:118–36.
Kato S. The function of vitamin D receptor in vitamin D action. Journal of biochemistry. 2000;127:717–22.
Prentice A, Goldberg GR, Schoenmakers I. Vitamin D across the lifecycle: physiology and biomarkers. The American journal of clinical nutrition. 2008;88:500S–06S.
Wacker M, Holick MF. Sunlight and Vitamin D: A global perspective for health. Dermato-endocrinology. 2013;5:51–108.
Hossein-Nezhad A, Holick MF. Vitamin D for health: a global perspective. Mayo Clinic proceedings Mayo Clinic. 2013;88:720–55.
Lips P. Worldwide status of vitamin D nutrition. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2010;121:297–300.
Ginde AA, Liu MC, Camargo CA., Jr Demographic differences and trends of vitamin D insufficiency in the US population, 1988–2004. Archives of internal medicine. 2009;169:626–32.
Litonjua AA, Weiss ST. Is vitamin D deficiency to blame for the asthma epidemic? The Journal of allergy and clinical immunology. 2007;120:1031–5.
Litonjua A. The Role of Vitamin D in the Development, Exacerbation, and Severity of Asthma and Allergic Diseases. Vitamin D and the Lung: Mechanisms and Disease Associations. In: Litonjua AA, editor. Respiratory medicine. Vol. 3. 2012. pp. 201–38.
Rappaport BZ, Reed CE. Viosterol of high potency in seasonal hay fever and related conditions. JAMA : the journal of the American Medical Association. 1933;101(2):105–9.
Rappaport BZ, Reed CI, Hathaway ML, Struck HC. The treatment of hay fever and asthma with viosterol of high potency. J Allergy. 1934;5(6):541–53.
Canon P. The therapy of nasal allergy; results obtained by high dose vitamin D therapy and calcium. Acta oto-rhino-laryngologica Belgica. 1951;5:495–508.
Jakso G. Studies on the anti-allergic effects of vitamin D2. Borgyogyaszati es venerologiaia szemle. 1950;4:223–5.
Reeve J, Meunier PJ, Parsons JA, Bernat M, Bijvoet OL, Courpron P, Edouard C, Klenerman L, Neer RM, Renier JC, Slovik D, Vismans FJ, Potts JT., Jr Anabolic effect of human parathyroid hormone fragment on trabecular bone in involutional osteoporosis: a multicentre trial. British medical journal. 1980;280:1340–4.
Utz G, Hauck AM. Oral application of calcium and vitamin D2 in allergic bronchial asthma. MMW, Munchener medizinische Wochenschrift. 1976;118:1395–8.
Vieth R, Bischoff-Ferrari H, Boucher BJ, Dawson-Hughes B, Garland CF, Heaney RP, Holick MF, Hollis BW, Lamberg-Allardt C, McGrath JJ, Norman AW, Scragg R, Whiting SJ, Willett WC, Zittermann A. The urgent need to recommend an intake of vitamin D that is effective. The American journal of clinical nutrition. 2007;85:649–50.
Bischoff-Ferrari HA, Giovannucci E, Willett WC, Dietrich T, Dawson-Hughes B. Estimation of optimal serum concentrations of 25-hydroxyvitamin D for multiple health outcomes. The American journal of clinical nutrition. 2006;84:18–28.
Holick MF, Binkley NC, Bischoff-Ferrari HA, Gordon CM, Hanley DA, Heaney RP, Murad MH, Weaver CM, Endocrine S. Evaluation, treatment, and prevention of vitamin D deficiency: an Endocrine Society clinical practice guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2011;96:1911–30.
Rosen CJ, Abrams SA, Aloia JF, Brannon PM, Clinton SK, Durazo-Arvizu RA, Gallagher JC, Gallo RL, Jones G, Kovacs CS, Manson JE, Mayne ST, Ross AC, Shapses SA, Taylor CL. IOM committee members respond to Endocrine Society vitamin D guideline. The Journal of clinical endocrinology and metabolism. 2012;97:1146–52.
Hilger J, Friedel A, Herr R, Rausch T, Roos F, Wahl DA, Pierroz DD, Weber P, Hoffmann K. A systematic review of vitamin D status in populations worldwide. The British journal of nutrition. 2014;111:23–45.
Provvedini DM, Tsoukas CD, Deftos LJ, Manolagas SC. 1,25-dihydroxyvitamin D3 receptors in human leukocytes. Science. 1983;221:1181–3.
Adorini L, Penna G, Giarratana N, Roncari A, Amuchastegui S, Daniel KC, Uskokovic M. Dendritic cells as key targets for immunomodulation by Vitamin D receptor ligands. The Journal of steroid biochemistry and molecular biology. 2004;89–90:437–41.
Adams JS, Hewison M. Unexpected actions of vitamin D: new perspectives on the regulation of innate and adaptive immunity. Nature clinical practice Endocrinology & metabolism. 2008;4:80–90.
Barbour GL, Coburn JW, Slatopolsky E, Norman AW, Horst RL. Hypercalcemia in an anephric patient with sarcoidosis: evidence for extrarenal generation of 1,25-dihydroxyvitamin D. The New England journal of medicine. 1981;305:440–3.
Adams JS, Sharma OP, Gacad MA, Singer FR. Metabolism of 25-hydroxyvitamin D3 by cultured pulmonary alveolar macrophages in sarcoidosis. The Journal of clinical investigation. 1983;72:1856–60.
Baeke F, Takiishi T, Korf H, Gysemans C, Mathieu C. Vitamin D: modulator of the immune system. Current opinion in pharmacology. 2010;10:482–96.
Bratke K, Wendt A, Garbe K, Kuepper M, Julius P, Lommatzsch M, Virchow JC. Vitamin D binding protein and vitamin D in human allergen-induced endobronchial inflammation. Clinical and experimental immunology. 2014
Tiemessen MM, Van Ieperen-Van Dijk AG, Bruijnzeel-Koomen CA, Garssen J, Knol EF, Van Hoffen E. Cow’s milk-specific T-cell reactivity of children with and without persistent cow’s milk allergy: key role for IL-10. The Journal of allergy and clinical immunology. 2004;113:932–9.
Larche M. Regulatory T cells in allergy and asthma. Chest. 2007;132:1007–14.
Yu S, Cantorna MT. The vitamin D receptor is required for iNKT cell development. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 2008;105:5207–12.
Bozzetto S, Carraro S, Giordano G, Boner A, Baraldi E. Asthma, allergy and respiratory infections: the vitamin D hypothesis. Allergy. 2012;67:10–7.
Sundar IK, Rahman I. Vitamin d and susceptibility of chronic lung diseases: role of epigenetics. Frontiers in pharmacology. 2011;2:50.
Wjst M. Is vitamin D supplementation responsible for the allergy pandemic? Current opinion in allergy and clinical immunology. 2012;12:257–62.
Hossein-Nezhad A, Spira A, Holick MF. Influence of vitamin D status and vitamin D3 supplementation on genome wide expression of white blood cells: a randomized double-blind clinical trial. PloS one. 2013;8:e58725.
Mirzakhani H, Al-Garawi A, Weiss ST, Litonjua AA. Vitamin D and the development of allergic disease: how important is it? Clin Exp Allergy. 2015 Jan; 45(1): 114–125.
Related Posts
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Glukozamin
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Kiwi – Actinidia chinensis
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Maca prah
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Željezo
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Celijakija
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Kako ublažiti bolne menstruacije?
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Jetra
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće