Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti.
Velika većina ljudi koji žive u unutrašnjosti i na sjeveru Europe osjeća umor tijekom zimskih mjeseci, a i u drugim dijelovima svijeta iscrpljenost se nerijetko pojavljuje kao posljedica pada temperatura. Zašto je tome tako? Velikim dijelom, za naš umor zaslužan je melatonin, hormon spavanja kojega luči pinealna žlijezda ili epifiza. Kada ljudsko oko dođe u dodir s velikom količinom svjetla, proizvodnja melatonina se zaustavlja, a navečer, kada se smrači, u mozak se ispušta veća količina ovoga hormona i zato se pojavljuje umor.
Zimsku depresiju ne treba ozbiljno shvaćati
Budući da je zimi nerijetko i danju mračno te oko ne dobiva puno dnevnog svjetla, melatonin se luči većim intenzitetom nego tijekom drugih dijelova godine. Kada organizam luči visoke razine hormona spavanja, osim općeg umora, često se može pojaviti i manjak energije te pospanost.
Činjenica je i da proizvodnja melatonina koči lučenje serotonina, takozvanog hormona sreće koji je, između ostaloga, zaslužan za naše raspoloženje. To dodatno objašnjava bezvoljnost i depresiju u zimskim mjesecima. Niske razine serotonina često bude želju za slatkom i masnom hranom, budući da ona povećava razinu tog hormona i podiže raspoloženje. To objašnjava zašto nam se zimi često jedu slatkiši, slastice i namirnice s visokim udjelom masti.
Sezonski afektivni poremećaj ili SAD (“Seasonal affective disorder”), kako se službeno naziva depresija uzrokovana niskim temperaturama zimi, prepoznaje se prema simptomima kao što su depresivno raspoloženje, povećana potreba za snom te snažna žudnja za slatkim. Ako sumnjate da vas je “napala” zimska depresija, trebate stupiti u kontakt s liječnikom jer ju je moguće liječiti. Osim klasičnim lijekovima i psihoterapijom, simptomi se mogu liječiti i posebnom terapijom svjetlom.
Kako se suprotstaviti zimskoj depresiji?
Ipak, prije nego što stupite u kontakt s medicinskim osobljem, mnogo je toga što možete učiniti na svoju ruku, a što će vam pomoći u borbi protiv lošeg raspoloženja i umora. Kako biste se osjećali vitalnije i spremnije na niske temperatute, najprije trebate izaći iz kuće.
Čak i ako se radi o oblačnom ili maglovitom danu, vani ima više svjetla nego u zatvorenom prostoru. Umjetni izvori svjetla najčešće ne uspijevaju u oponašanju dnevnog svjetla kada je riječ o poticanju proizvodnje melatonina u organizmu. Umjesto da cijeli dan provedete u zatvorenom prostoru, izađite na svjež zrak, po mogućnosti rano ujutro ili ujutro. Ako ništa drugo, možete prošetati do posla ili fakulteta, umjesto vožnje automobilom ili tramvajem. Bicikl je također dobra opcija!
Predvečer, treba izbjegavati velike količine svjetla te omogućiti organizmu dovoljno vremena za prizvodnju melatonina kako bi mu zagarantirali miran san u preporučenom trajanju od 7 do 9 sati.
Premda to ponekad može biti teško, nužno je zimi opskrbiti tijelo dovoljnom količinom zdravih namirnica kako bi mu osigurali potrebnu razinu vitamina i hranjivih tvari. Primjerice, moguće je spriječiti manjak željeza u tijelu, koji može dodatno utjecati na povećanje umora i iscrpljenosti.
Teška hrana, osim što nagomilava nepotrebne kilograme, snižava opću razinu energije, pogotovo odmah nakon obroka kada se tijelo “muči” s probavljanjem hrane. Ako želite biti odmorniji i osjećati se bolje ove zime, poslušajte gore navedene savjete – pobrinite se za svoje raspoloženje i pobijedite zimsku depresiju kontroliranjem razine hormona melatonina u svome tijelu.
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti.
Velika većina ljudi koji žive u unutrašnjosti i na sjeveru Europe osjeća umor tijekom zimskih mjeseci, a i u drugim dijelovima svijeta iscrpljenost se nerijetko pojavljuje kao posljedica pada temperatura. Zašto je tome tako? Velikim dijelom, za naš umor zaslužan je melatonin, hormon spavanja kojega luči pinealna žlijezda ili epifiza. Kada ljudsko oko dođe u dodir s velikom količinom svjetla, proizvodnja melatonina se zaustavlja, a navečer, kada se smrači, u mozak se ispušta veća količina ovoga hormona i zato se pojavljuje umor.
Zimsku depresiju ne treba ozbiljno shvaćati
Budući da je zimi nerijetko i danju mračno te oko ne dobiva puno dnevnog svjetla, melatonin se luči većim intenzitetom nego tijekom drugih dijelova godine. Kada organizam luči visoke razine hormona spavanja, osim općeg umora, često se može pojaviti i manjak energije te pospanost.
Činjenica je i da proizvodnja melatonina koči lučenje serotonina, takozvanog hormona sreće koji je, između ostaloga, zaslužan za naše raspoloženje. To dodatno objašnjava bezvoljnost i depresiju u zimskim mjesecima. Niske razine serotonina često bude želju za slatkom i masnom hranom, budući da ona povećava razinu tog hormona i podiže raspoloženje. To objašnjava zašto nam se zimi često jedu slatkiši, slastice i namirnice s visokim udjelom masti.
Sezonski afektivni poremećaj ili SAD (“Seasonal affective disorder”), kako se službeno naziva depresija uzrokovana niskim temperaturama zimi, prepoznaje se prema simptomima kao što su depresivno raspoloženje, povećana potreba za snom te snažna žudnja za slatkim. Ako sumnjate da vas je “napala” zimska depresija, trebate stupiti u kontakt s liječnikom jer ju je moguće liječiti. Osim klasičnim lijekovima i psihoterapijom, simptomi se mogu liječiti i posebnom terapijom svjetlom.
Kako se suprotstaviti zimskoj depresiji?
Ipak, prije nego što stupite u kontakt s medicinskim osobljem, mnogo je toga što možete učiniti na svoju ruku, a što će vam pomoći u borbi protiv lošeg raspoloženja i umora. Kako biste se osjećali vitalnije i spremnije na niske temperatute, najprije trebate izaći iz kuće.
Čak i ako se radi o oblačnom ili maglovitom danu, vani ima više svjetla nego u zatvorenom prostoru. Umjetni izvori svjetla najčešće ne uspijevaju u oponašanju dnevnog svjetla kada je riječ o poticanju proizvodnje melatonina u organizmu. Umjesto da cijeli dan provedete u zatvorenom prostoru, izađite na svjež zrak, po mogućnosti rano ujutro ili ujutro. Ako ništa drugo, možete prošetati do posla ili fakulteta, umjesto vožnje automobilom ili tramvajem. Bicikl je također dobra opcija!
Predvečer, treba izbjegavati velike količine svjetla te omogućiti organizmu dovoljno vremena za prizvodnju melatonina kako bi mu zagarantirali miran san u preporučenom trajanju od 7 do 9 sati.
Premda to ponekad može biti teško, nužno je zimi opskrbiti tijelo dovoljnom količinom zdravih namirnica kako bi mu osigurali potrebnu razinu vitamina i hranjivih tvari. Primjerice, moguće je spriječiti manjak željeza u tijelu, koji može dodatno utjecati na povećanje umora i iscrpljenosti.
Teška hrana, osim što nagomilava nepotrebne kilograme, snižava opću razinu energije, pogotovo odmah nakon obroka kada se tijelo “muči” s probavljanjem hrane. Ako želite biti odmorniji i osjećati se bolje ove zime, poslušajte gore navedene savjete – pobrinite se za svoje raspoloženje i pobijedite zimsku depresiju kontroliranjem razine hormona melatonina u svome tijelu.
Related Posts
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Melissa officinalis
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Celijakija
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Znate li što su fitonutrijenti?
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Jetra
Selen
Maca prah
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Tribulus Terrestris
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Znate li kako održati jetru zdravom?
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Maca – super-namirnica iz planina Anda