Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv kolin (grč. kole – žuć). Kolin se većinom smatra jednim od B skupine vitamina.
To je bezbojni, ponekad bjelkasti prah, lako topiv u vodi i etilnom alkoholu. Obilno je prisutan i u biljnom i u životinjskom svijetu, i to većinom u sastavu tvari koja se naziva lecitinom. Vodene otopine kolina su stabilne, ali spoj se polako razgrađuje do etilen glikola, polietilen-glikola i TMA (trimetliamin).
Kolin je izvor metilnih skupina potrebnih za mnoge procese u metabolizmu čovjeka. Tijelu je potreban kolin za sintezu fosfatidilholina i sfingomijelina, dva glavna fosfolipida koja su vitalna za stanične membrane. Stoga je svim biljnim i životinjskim stanicama potreban kolin koji održava stanični integritet. Pored toga, kolin je potreban za proizvodnju acetilkolina, važnog neurotransmitera za pamćenje, raspoloženje, kontrolu mišića i druge funkcije mozga i živčanog sustava. Također, igra važnu ulogu u moduliranju ekspresije gena, signalizaciji stanične membrane, transportu lipida i metabolizmu te ranom razvoju mozga.
Ljudski organizam može proizvesti kolin endogeno u jetri, uglavnom kao fosfatdilkolin, ali količina koju tijelo prirodno sintetizira nije dovoljna da zadovolji ljudske potrebe. Stoga ljudi moraju unositi kolin prehranom. Kad prehrana ima nedostatak folata, vitamina iz B kompleksa (B9) koji je ujedno i metilni donor, povećava se potreba za kolinom iz prehrane jer tad kolin postaje primarni donor metilne skupine.
Najčešći izvori kolina u hrani su fosfolipidi topljivi u masti fosfatidilkolin i sfingomijelin, kao i spojevi topivi u vodi fosfokolin, glicerolfosfokolin i slobodni kolin. Kada se ovi spojevi koji sadržavaju kolin probavljaju, enzimi gušterače i sluznice oslobađaju slobodni kolin iz ~50% formi topivih u mastima ili vodi. Slobodni kolin, fosfokolin i glicerofosfokolin apsorbiraju se u tankom crijevu, ulaze u cirkulaciju i pohranjuju se u jetri, gdje se potom fosforiliraju i distribuiraju u tijelu kako bi kreirali stanične membrane. Preostali fosfolipidi topljivi u mastima (fosfatdilkolin i sfingomijelin) apsorbiraju se u originalnoj formi, izlučuju u limfnu cirkulaciju, te se distribuiraju u tkiva i druge organe, uključujući mozak i placentu.
Mnoge prehrambene namirnice sadrže kolin. Glavni prehrambeni izvori uključuju prije svega proizvode životinjskog podrijetla koji su posebno bogati kolinom – meso, perad, riba, mliječni proizvodi i jaja. Ostali prehrambeni izvori holina uključuju grahorice, orašaste plodove, sjemenke i cjelovite žitarice.
Kolin se pokazao iznimno djelotvornim u tretmanu određenih zdravstvenih stanja, među kojima se ističe NAFLD iliti stanje masne jetre neuzrokovane alkoholom (Non alcoholic fatty liver disease – NAFLD). NAFLD uključuje nakupljanje lipida u jetri ljudi koji konzumiraju manje od 20 g etanola dnevno i koji nemaju druge poznate uzroke steatoze. Predstavlja najčešći kronični poremećaj jetre, prisutan u oko 65% osoba s prekomjernom težinom i 90 % osoba koji boluju od pretilosti. Iako je često dobroćudan poremećaj, NAFLD može dovesti do steatohepatitisa, fibroze, ciroze, zatajenja jetre i raka jetre. Kolin, posebno fosfatdikolin, ključan je za transport lipida iz jetre. Stoga kod nedostatka kolina, u jetri se akumulira masnoća, što može rezultirati NAFLD-om.
Podaci iz jednog velikog znanstvenog ispitivanja podržavaju vezu između nedostatka kolina i rizika od NAFLD-a. Konkretno, analizom preko 55 tisuća odraslih državljana Kine u dobi od 40 do 75 godina utvrđena je obrnuta povezanost između prehrambenih unosa kolina i rizika od pojave NAFLD-a na temelju 24-satnog proučavanja prehrane. Rizik od NAFLD bio je 32% niži kod žena s najvišim unosom kolina (412 mg/dan) u usporedbi s najnižim (179 mg/dan) i 25% niži u muškaraca u najvišem (452 mg/dan) unosu u usporedbi onima u najnižem (199 mg/dan). Međutim, unos kolina povezan je s NAFLD-om samo kod žena s normalnom tjelesnom masom, a ne kod onih s prekomjernom težinom. Ova razlika u težinskom statusu nije primijećena kod muškaraca.
Znanstveni dokazi o blagotvornim učincima kolina su došli u fokus šire javnosti pa je na zahtjev Europske komisije, Odbor za prehrambene proizvode, prehranu i alergije zatražio pružanje znanstvenog mišljenja na popis zdravstvenih tvrdnji (health claims) ustanovljenih za kolin. Ovo se mišljenje bavi znanstvenim utemeljenjem zdravstvenih tvrdnji koje se odnose na kolin i doprinos normalnom metabolizmu lipida, održavanje normalne funkcije jetre, doprinos normalnom metabolizmu homocisteina, održavanje normalne neurološke funkcije, doprinos normalnoj kognitivnoj funkciji i mozgu i neurološkom razvoju. Znanstveno utemeljenje temelji se na podacima koje su države članice dostavile na konsolidiranom popisu članaka o zdravstvenim tvrdnjama i referencama koje je EFSA dobila od država članica ili izravno od sudionika istraživanja.
NA temelju navedenog znanstvenog mišljenja EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) je objavila preporučene dnevne vrijednosti za konzumaciju kolina:
400mg za odrasle i adolescente (15-17 godina)
140-340mg djeca do 14 godina
160mg za dojenčad do 11 mjeseci
480mg za trudnice
520mg za dojilje
Istraživanje je provedeno na 67000 pojedinaca u 18 EU zemalja kroz 33 provedene ankete.
Iz navedenih razloga tvrtka Lifecare essentials je u svojoj paleti proizvoda dizajnirala dodatak prehrani pod nazivom TERRA LIVER, uz kolin se u sastavu nalaze ekstrakti kurkume, artičoke i crnog papra. Navedena kombinacija sastojaka pruža maksimalnu prirodnu podršku radu jetre kako bi taj čudesan organ uspješno provodio procese detoksikacije organizma, posebice potrebnog procesa uslijed konzumacije veće količine hrane i alkohola tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv kolin (grč. kole – žuć). Kolin se većinom smatra jednim od B skupine vitamina.
To je bezbojni, ponekad bjelkasti prah, lako topiv u vodi i etilnom alkoholu. Obilno je prisutan i u biljnom i u životinjskom svijetu, i to većinom u sastavu tvari koja se naziva lecitinom. Vodene otopine kolina su stabilne, ali spoj se polako razgrađuje do etilen glikola, polietilen-glikola i TMA (trimetliamin).
Kolin je izvor metilnih skupina potrebnih za mnoge procese u metabolizmu čovjeka. Tijelu je potreban kolin za sintezu fosfatidilholina i sfingomijelina, dva glavna fosfolipida koja su vitalna za stanične membrane. Stoga je svim biljnim i životinjskim stanicama potreban kolin koji održava stanični integritet. Pored toga, kolin je potreban za proizvodnju acetilkolina, važnog neurotransmitera za pamćenje, raspoloženje, kontrolu mišića i druge funkcije mozga i živčanog sustava. Također, igra važnu ulogu u moduliranju ekspresije gena, signalizaciji stanične membrane, transportu lipida i metabolizmu te ranom razvoju mozga.
Ljudski organizam može proizvesti kolin endogeno u jetri, uglavnom kao fosfatdilkolin, ali količina koju tijelo prirodno sintetizira nije dovoljna da zadovolji ljudske potrebe. Stoga ljudi moraju unositi kolin prehranom. Kad prehrana ima nedostatak folata, vitamina iz B kompleksa (B9) koji je ujedno i metilni donor, povećava se potreba za kolinom iz prehrane jer tad kolin postaje primarni donor metilne skupine.
Najčešći izvori kolina u hrani su fosfolipidi topljivi u masti fosfatidilkolin i sfingomijelin, kao i spojevi topivi u vodi fosfokolin, glicerolfosfokolin i slobodni kolin. Kada se ovi spojevi koji sadržavaju kolin probavljaju, enzimi gušterače i sluznice oslobađaju slobodni kolin iz ~50% formi topivih u mastima ili vodi. Slobodni kolin, fosfokolin i glicerofosfokolin apsorbiraju se u tankom crijevu, ulaze u cirkulaciju i pohranjuju se u jetri, gdje se potom fosforiliraju i distribuiraju u tijelu kako bi kreirali stanične membrane. Preostali fosfolipidi topljivi u mastima (fosfatdilkolin i sfingomijelin) apsorbiraju se u originalnoj formi, izlučuju u limfnu cirkulaciju, te se distribuiraju u tkiva i druge organe, uključujući mozak i placentu.
Mnoge prehrambene namirnice sadrže kolin. Glavni prehrambeni izvori uključuju prije svega proizvode životinjskog podrijetla koji su posebno bogati kolinom – meso, perad, riba, mliječni proizvodi i jaja. Ostali prehrambeni izvori holina uključuju grahorice, orašaste plodove, sjemenke i cjelovite žitarice.
Kolin se pokazao iznimno djelotvornim u tretmanu određenih zdravstvenih stanja, među kojima se ističe NAFLD iliti stanje masne jetre neuzrokovane alkoholom (Non alcoholic fatty liver disease – NAFLD). NAFLD uključuje nakupljanje lipida u jetri ljudi koji konzumiraju manje od 20 g etanola dnevno i koji nemaju druge poznate uzroke steatoze. Predstavlja najčešći kronični poremećaj jetre, prisutan u oko 65% osoba s prekomjernom težinom i 90 % osoba koji boluju od pretilosti. Iako je često dobroćudan poremećaj, NAFLD može dovesti do steatohepatitisa, fibroze, ciroze, zatajenja jetre i raka jetre. Kolin, posebno fosfatdikolin, ključan je za transport lipida iz jetre. Stoga kod nedostatka kolina, u jetri se akumulira masnoća, što može rezultirati NAFLD-om.
Podaci iz jednog velikog znanstvenog ispitivanja podržavaju vezu između nedostatka kolina i rizika od NAFLD-a. Konkretno, analizom preko 55 tisuća odraslih državljana Kine u dobi od 40 do 75 godina utvrđena je obrnuta povezanost između prehrambenih unosa kolina i rizika od pojave NAFLD-a na temelju 24-satnog proučavanja prehrane. Rizik od NAFLD bio je 32% niži kod žena s najvišim unosom kolina (412 mg/dan) u usporedbi s najnižim (179 mg/dan) i 25% niži u muškaraca u najvišem (452 mg/dan) unosu u usporedbi onima u najnižem (199 mg/dan). Međutim, unos kolina povezan je s NAFLD-om samo kod žena s normalnom tjelesnom masom, a ne kod onih s prekomjernom težinom. Ova razlika u težinskom statusu nije primijećena kod muškaraca.
Znanstveni dokazi o blagotvornim učincima kolina su došli u fokus šire javnosti pa je na zahtjev Europske komisije, Odbor za prehrambene proizvode, prehranu i alergije zatražio pružanje znanstvenog mišljenja na popis zdravstvenih tvrdnji (health claims) ustanovljenih za kolin. Ovo se mišljenje bavi znanstvenim utemeljenjem zdravstvenih tvrdnji koje se odnose na kolin i doprinos normalnom metabolizmu lipida, održavanje normalne funkcije jetre, doprinos normalnom metabolizmu homocisteina, održavanje normalne neurološke funkcije, doprinos normalnoj kognitivnoj funkciji i mozgu i neurološkom razvoju. Znanstveno utemeljenje temelji se na podacima koje su države članice dostavile na konsolidiranom popisu članaka o zdravstvenim tvrdnjama i referencama koje je EFSA dobila od država članica ili izravno od sudionika istraživanja.
NA temelju navedenog znanstvenog mišljenja EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) je objavila preporučene dnevne vrijednosti za konzumaciju kolina:
Istraživanje je provedeno na 67000 pojedinaca u 18 EU zemalja kroz 33 provedene ankete.
Iz navedenih razloga tvrtka Lifecare essentials je u svojoj paleti proizvoda dizajnirala dodatak prehrani pod nazivom TERRA LIVER, uz kolin se u sastavu nalaze ekstrakti kurkume, artičoke i crnog papra. Navedena kombinacija sastojaka pruža maksimalnu prirodnu podršku radu jetre kako bi taj čudesan organ uspješno provodio procese detoksikacije organizma, posebice potrebnog procesa uslijed konzumacije veće količine hrane i alkohola tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.
Related Posts
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Znate li kako održati jetru zdravom?
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Inulin
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Sindrom policističkih jajnika
Jetra
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Tribulus Terrestris
Celijakija
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Melissa officinalis
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Kapsaicin
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Kiwi – Actinidia chinensis
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet