Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?

Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv kolin (grč. kole – žuć). Kolin se većinom smatra jednim od B skupine vitamina.

To je bezbojni, ponekad bjelkasti prah, lako topiv u vodi i etilnom alkoholu. Obilno je prisutan i u biljnom i u životinjskom svijetu, i to većinom u sastavu tvari koja se naziva lecitinom. Vodene otopine kolina su stabilne, ali spoj se polako razgrađuje do etilen glikola, polietilen-glikola i TMA (trimetliamin).

Kolin je izvor metilnih skupina potrebnih za mnoge procese u metabolizmu čovjeka. Tijelu je potreban kolin za sintezu fosfatidilholina i sfingomijelina, dva glavna fosfolipida koja su vitalna za stanične membrane. Stoga je svim biljnim i životinjskim stanicama potreban kolin koji održava stanični integritet. Pored toga, kolin je potreban za proizvodnju acetilkolina, važnog neurotransmitera za pamćenje, raspoloženje, kontrolu mišića i druge funkcije mozga i živčanog sustava. Također, igra važnu ulogu u moduliranju ekspresije gena, signalizaciji stanične membrane, transportu lipida i metabolizmu te ranom razvoju mozga.

Ljudski organizam može proizvesti kolin endogeno u jetri, uglavnom kao fosfatdilkolin, ali količina koju tijelo prirodno sintetizira nije dovoljna da zadovolji ljudske potrebe. Stoga ljudi moraju unositi kolin prehranom. Kad prehrana ima nedostatak folata, vitamina iz B kompleksa (B9) koji je ujedno i metilni donor, povećava se potreba za kolinom iz prehrane jer tad kolin postaje primarni donor metilne skupine.

Najčešći izvori kolina u hrani su fosfolipidi topljivi u masti fosfatidilkolin i sfingomijelin, kao i spojevi topivi u vodi fosfokolin, glicerolfosfokolin i slobodni kolin. Kada se ovi spojevi koji sadržavaju kolin probavljaju, enzimi gušterače i sluznice oslobađaju slobodni kolin iz ~50% formi topivih u mastima ili vodi. Slobodni kolin, fosfokolin i glicerofosfokolin apsorbiraju se u tankom crijevu, ulaze u cirkulaciju i pohranjuju se u jetri, gdje se potom fosforiliraju i distribuiraju u tijelu kako bi kreirali stanične membrane. Preostali fosfolipidi topljivi u mastima (fosfatdilkolin i sfingomijelin) apsorbiraju se u originalnoj formi, izlučuju u limfnu cirkulaciju, te se distribuiraju u tkiva i druge organe, uključujući mozak i placentu.

Mnoge prehrambene namirnice sadrže kolin. Glavni prehrambeni izvori uključuju prije svega proizvode životinjskog podrijetla koji su posebno bogati kolinom – meso, perad, riba, mliječni proizvodi i jaja. Ostali prehrambeni izvori holina uključuju grahorice, orašaste plodove, sjemenke i cjelovite žitarice.

Kolin se pokazao iznimno djelotvornim u tretmanu određenih zdravstvenih stanja, među kojima se ističe NAFLD iliti stanje masne jetre neuzrokovane alkoholom (Non alcoholic fatty liver disease – NAFLD). NAFLD uključuje nakupljanje lipida u jetri ljudi koji konzumiraju manje od 20 g etanola dnevno i koji nemaju druge poznate uzroke steatoze. Predstavlja najčešći kronični poremećaj jetre, prisutan u oko 65% osoba s prekomjernom težinom i 90 % osoba koji boluju od pretilosti. Iako je često dobroćudan poremećaj, NAFLD može dovesti do steatohepatitisa, fibroze, ciroze, zatajenja jetre i raka jetre. Kolin, posebno fosfatdikolin, ključan je za transport lipida iz jetre. Stoga kod nedostatka kolina, u jetri se akumulira masnoća, što može rezultirati NAFLD-om.

Podaci iz jednog velikog znanstvenog ispitivanja podržavaju vezu između nedostatka kolina i rizika od NAFLD-a. Konkretno, analizom preko 55 tisuća odraslih državljana Kine u dobi od 40 do 75 godina utvrđena je obrnuta povezanost između prehrambenih unosa kolina i rizika od pojave NAFLD-a na temelju 24-satnog proučavanja prehrane. Rizik od NAFLD bio je 32% niži kod žena s najvišim unosom kolina (412 mg/dan) u usporedbi s najnižim (179 mg/dan) i 25% niži u muškaraca u najvišem (452 mg/dan) unosu u usporedbi onima u najnižem (199 mg/dan). Međutim, unos kolina povezan je s NAFLD-om samo kod žena s normalnom tjelesnom masom, a ne kod onih s prekomjernom težinom. Ova razlika u težinskom statusu nije primijećena kod muškaraca.

Znanstveni dokazi o blagotvornim učincima kolina su došli u fokus šire javnosti pa je na zahtjev Europske komisije, Odbor za prehrambene proizvode, prehranu i alergije zatražio pružanje znanstvenog mišljenja na popis zdravstvenih tvrdnji (health claims) ustanovljenih za kolin. Ovo se mišljenje bavi znanstvenim utemeljenjem zdravstvenih tvrdnji koje se odnose na kolin i doprinos normalnom metabolizmu lipida, održavanje normalne funkcije jetre, doprinos normalnom metabolizmu homocisteina, održavanje normalne neurološke funkcije, doprinos normalnoj kognitivnoj funkciji i mozgu i neurološkom razvoju. Znanstveno utemeljenje temelji se na podacima koje su države članice dostavile na konsolidiranom popisu članaka o zdravstvenim tvrdnjama i referencama koje je EFSA dobila od država članica ili izravno od sudionika istraživanja.

NA temelju navedenog znanstvenog mišljenja EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) je objavila preporučene dnevne vrijednosti za konzumaciju kolina:

• 400mg za odrasle i adolescente (15-17 godina)
• 140-340mg djeca do 14 godina
• 160mg za dojenčad do 11 mjeseci
• 480mg za trudnice
• 520mg za dojilje

Istraživanje je provedeno na 67000 pojedinaca u 18 EU zemalja kroz 33 provedene ankete.

Iz navedenih razloga tvrtka Lifecare essentials je u svojoj paleti proizvoda dizajnirala dodatak prehrani pod nazivom TERRA LIVER, uz kolin se u sastavu nalaze ekstrakti kurkume, artičoke i crnog papra. Navedena kombinacija sastojaka pruža maksimalnu prirodnu podršku radu jetre kako bi taj čudesan organ uspješno provodio procese detoksikacije organizma, posebice potrebnog procesa uslijed konzumacije veće količine hrane i alkohola tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.