OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i imunosni sustav te su prodiskutirani mnogi aspekti: značaj tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velik broj čimbenika koji zajedno čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su u dodatno uklonjene ili oslabljene sa ovim tjednom, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor, a uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav. Imunosni sustav čini ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor i upalu.
Jedna od tih 22 vrsta stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te zajedno koordiniraju upalnu kaskadu koja tada uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL4, IL5, IL13 i IL10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da COVID-19 patogenima inducirane Th1 stanice sa ekspresionirajućim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19 postoje dva imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno promijeniti u “OPTIMIRANJE” imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo „OPTIMIRATI“ funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protuupalnim Th1 i Th2 stanicama, literaturno postoje tri dokazano efektivna načina za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori VDR mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protuupalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu u našem zdravlju. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest iskoristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i nakon što pandemija COVID-19 infekcije oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
San
Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.
Prekinite s pušenjem ili vapingom
Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Iako BMI indeks ima svoje praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
Vježbajte najmanje 150min tjedno (optimalno 3-4 treninga po sat vremena tjedno)
Dosljedno vježbati je teško, posebno sada uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Pronađite nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom te uz takve treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
Umanjite stres
Znanstvenici počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica stresa te posljedica opterećenja na funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u ovo izazovno vrijeme s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i imunosni sustav te su prodiskutirani mnogi aspekti: značaj tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velik broj čimbenika koji zajedno čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su u dodatno uklonjene ili oslabljene sa ovim tjednom, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor, a uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav. Imunosni sustav čini ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor i upalu.
Jedna od tih 22 vrsta stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te zajedno koordiniraju upalnu kaskadu koja tada uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL4, IL5, IL13 i IL10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da COVID-19 patogenima inducirane Th1 stanice sa ekspresionirajućim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19 postoje dva imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno promijeniti u “OPTIMIRANJE” imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo „OPTIMIRATI“ funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protuupalnim Th1 i Th2 stanicama, literaturno postoje tri dokazano efektivna načina za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica
vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori VDR mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protuupalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu u našem zdravlju. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest iskoristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i nakon što pandemija COVID-19 infekcije oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
San
Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.
Prekinite s pušenjem ili vapingom
Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Iako BMI indeks ima svoje praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
Vježbajte najmanje 150min tjedno (optimalno 3-4 treninga po sat vremena tjedno)
Dosljedno vježbati je teško, posebno sada uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Pronađite nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom te uz takve treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
Umanjite stres
Znanstvenici počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica stresa te posljedica opterećenja na funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u ovo izazovno vrijeme s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Related Posts
Inulin
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Celijakija
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Kapsaicin
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Znate li kako održati jetru zdravom?
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Melissa officinalis
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Kiwi – Actinidia chinensis
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci