OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i imunosni sustav te su prodiskutirani mnogi aspekti: značaj tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velik broj čimbenika koji zajedno čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su u dodatno uklonjene ili oslabljene sa ovim tjednom, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor, a uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav. Imunosni sustav čini ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor i upalu.
Jedna od tih 22 vrsta stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te zajedno koordiniraju upalnu kaskadu koja tada uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL4, IL5, IL13 i IL10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da COVID-19 patogenima inducirane Th1 stanice sa ekspresionirajućim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19 postoje dva imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno promijeniti u “OPTIMIRANJE” imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo „OPTIMIRATI“ funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protuupalnim Th1 i Th2 stanicama, literaturno postoje tri dokazano efektivna načina za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori VDR mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protuupalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu u našem zdravlju. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest iskoristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i nakon što pandemija COVID-19 infekcije oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
San
Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.
Prekinite s pušenjem ili vapingom
Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Iako BMI indeks ima svoje praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
Vježbajte najmanje 150min tjedno (optimalno 3-4 treninga po sat vremena tjedno)
Dosljedno vježbati je teško, posebno sada uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Pronađite nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom te uz takve treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
Umanjite stres
Znanstvenici počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica stresa te posljedica opterećenja na funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u ovo izazovno vrijeme s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i imunosni sustav te su prodiskutirani mnogi aspekti: značaj tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velik broj čimbenika koji zajedno čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su u dodatno uklonjene ili oslabljene sa ovim tjednom, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor, a uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav. Imunosni sustav čini ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor i upalu.
Jedna od tih 22 vrsta stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te zajedno koordiniraju upalnu kaskadu koja tada uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL4, IL5, IL13 i IL10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da COVID-19 patogenima inducirane Th1 stanice sa ekspresionirajućim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19 postoje dva imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno promijeniti u “OPTIMIRANJE” imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo „OPTIMIRATI“ funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protuupalnim Th1 i Th2 stanicama, literaturno postoje tri dokazano efektivna načina za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica
vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori VDR mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protuupalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu u našem zdravlju. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest iskoristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i nakon što pandemija COVID-19 infekcije oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
San
Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.
Prekinite s pušenjem ili vapingom
Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Iako BMI indeks ima svoje praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
Vježbajte najmanje 150min tjedno (optimalno 3-4 treninga po sat vremena tjedno)
Dosljedno vježbati je teško, posebno sada uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Pronađite nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom te uz takve treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
Umanjite stres
Znanstvenici počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica stresa te posljedica opterećenja na funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u ovo izazovno vrijeme s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Related Posts
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Znate li što su fitonutrijenti?
Melissa officinalis
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Znate li kako održati jetru zdravom?
Maca prah
Sindrom policističkih jajnika
Tribulus Terrestris
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Selen
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Glukozamin
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?