Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju imunosnog sustava te je prodiskutirana važnost mnogih aspekata: tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velikog broja čimbenika koji čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim životnim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su dodatno uklonjene ili oslabljene ovog tjedna, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme i prakticiranje “novog starog”, poželjno kvalitetnijeg, životnog stila svih nas.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu sa njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav.
Imunosni sustav sadrži ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.
Jedna od tih 22 vrste stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19, postoje dvije faze imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno i ispravno globalno promijeniti u OPTIMIRANJE imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19 infekciju, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo OPTIMIRATI funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati ili “boostati”. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protu-upalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protu-upalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu za naš zdravstveni status. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze nekim patogenom, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma nakon infekcije. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, još nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest koristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva i pol mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i ako pandemija COVID-19 bolesti oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
Iako BMI indeks ima svoje velike praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
4. Vježbajte najmanje 150min tjedno (20-ak minuta dnevno u prosjeku)
Dosljedno vježbati je teško, posebno u proteklom periodu uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Mnogi pojedinci su pronašli nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom. Ukoliko još uvijek niste za odlaske u teretanu, uz kućne treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
5. Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, novija istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno za osobe svijetlije puti) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health u cilju održavanja optimalnih razina preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno za odrasle, a 400-600 IU za djecu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
Znanstvenici u novije vrijeme počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica dugotrajnog stresa koji predstavlja izrazito opterećenje za funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u aktualno izazovno vrijeme, s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo vrlo vjerojatno svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
1. Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
2. Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
3. Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
4. Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
5. Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
6. http://frankcusimano.com/optimize-part2/
7. LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
8. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521.
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju imunosnog sustava te je prodiskutirana važnost mnogih aspekata: tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velikog broja čimbenika koji čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim životnim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su dodatno uklonjene ili oslabljene ovog tjedna, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme i prakticiranje “novog starog”, poželjno kvalitetnijeg, životnog stila svih nas.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu sa njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav.
Imunosni sustav sadrži ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.
Jedna od tih 22 vrste stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19, postoje dvije faze imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno i ispravno globalno promijeniti u OPTIMIRANJE imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19 infekciju, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo OPTIMIRATI funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati ili “boostati”. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protu-upalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica
vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protu-upalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu za naš zdravstveni status. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze nekim patogenom, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma nakon infekcije. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, još nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest koristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva i pol mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i ako pandemija COVID-19 bolesti oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
1. San
Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.
2. Prekinite s pušenjem ili vapingom
Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Iako BMI indeks ima svoje velike praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
4. Vježbajte najmanje 150min tjedno (20-ak minuta dnevno u prosjeku)
Dosljedno vježbati je teško, posebno u proteklom periodu uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Mnogi pojedinci su pronašli nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom. Ukoliko još uvijek niste za odlaske u teretanu, uz kućne treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
5. Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, novija istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno za osobe svijetlije puti) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health u cilju održavanja optimalnih razina preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno za odrasle, a 400-600 IU za djecu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
6. Reducirajte stres
Znanstvenici u novije vrijeme počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica dugotrajnog stresa koji predstavlja izrazito opterećenje za funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u aktualno izazovno vrijeme, s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo vrlo vjerojatno svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
1. Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
2. Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
3. Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
4. Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
5. Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
6. http://frankcusimano.com/optimize-part2/
7. LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
8. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521.
Related Posts
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Sindrom policističkih jajnika
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Inulin
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Kapsaicin
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Znate li kako održati jetru zdravom?
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Maca prah
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Kiwi – Actinidia chinensis
Glukozamin
Željezo
Znate li što su fitonutrijenti?
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE