Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju imunosnog sustava te je prodiskutirana važnost mnogih aspekata: tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velikog broja čimbenika koji čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim životnim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su dodatno uklonjene ili oslabljene ovog tjedna, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme i prakticiranje “novog starog”, poželjno kvalitetnijeg, životnog stila svih nas.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu sa njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav.
Imunosni sustav sadrži ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.
Jedna od tih 22 vrste stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19, postoje dvije faze imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno i ispravno globalno promijeniti u OPTIMIRANJE imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19 infekciju, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo OPTIMIRATI funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati ili “boostati”. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protu-upalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protu-upalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu za naš zdravstveni status. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze nekim patogenom, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma nakon infekcije. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, još nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest koristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva i pol mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i ako pandemija COVID-19 bolesti oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
Iako BMI indeks ima svoje velike praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
4. Vježbajte najmanje 150min tjedno (20-ak minuta dnevno u prosjeku)
Dosljedno vježbati je teško, posebno u proteklom periodu uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Mnogi pojedinci su pronašli nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom. Ukoliko još uvijek niste za odlaske u teretanu, uz kućne treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
5. Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, novija istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno za osobe svijetlije puti) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health u cilju održavanja optimalnih razina preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno za odrasle, a 400-600 IU za djecu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
Znanstvenici u novije vrijeme počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica dugotrajnog stresa koji predstavlja izrazito opterećenje za funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u aktualno izazovno vrijeme, s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo vrlo vjerojatno svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
1. Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
2. Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
3. Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
4. Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
5. Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
6. http://frankcusimano.com/optimize-part2/
7. LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
8. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521.
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju imunosnog sustava te je prodiskutirana važnost mnogih aspekata: tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velikog broja čimbenika koji čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim životnim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su dodatno uklonjene ili oslabljene ovog tjedna, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme i prakticiranje “novog starog”, poželjno kvalitetnijeg, životnog stila svih nas.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu sa njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav.
Imunosni sustav sadrži ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.
Jedna od tih 22 vrste stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19, postoje dvije faze imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno i ispravno globalno promijeniti u OPTIMIRANJE imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19 infekciju, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo OPTIMIRATI funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati ili “boostati”. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protu-upalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica
vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protu-upalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu za naš zdravstveni status. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze nekim patogenom, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma nakon infekcije. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, još nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest koristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva i pol mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i ako pandemija COVID-19 bolesti oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
1. San
Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.
2. Prekinite s pušenjem ili vapingom
Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Iako BMI indeks ima svoje velike praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
4. Vježbajte najmanje 150min tjedno (20-ak minuta dnevno u prosjeku)
Dosljedno vježbati je teško, posebno u proteklom periodu uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Mnogi pojedinci su pronašli nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom. Ukoliko još uvijek niste za odlaske u teretanu, uz kućne treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
5. Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, novija istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno za osobe svijetlije puti) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health u cilju održavanja optimalnih razina preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno za odrasle, a 400-600 IU za djecu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
6. Reducirajte stres
Znanstvenici u novije vrijeme počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica dugotrajnog stresa koji predstavlja izrazito opterećenje za funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u aktualno izazovno vrijeme, s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo vrlo vjerojatno svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
1. Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
2. Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
3. Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
4. Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
5. Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
6. http://frankcusimano.com/optimize-part2/
7. LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
8. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521.
Related Posts
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Sindrom policističkih jajnika
Željezo
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Melissa officinalis
Selen
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Znate li kako održati jetru zdravom?
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Celijakija
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Kapsaicin
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja