Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju imunosnog sustava te je prodiskutirana važnost mnogih aspekata: tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velikog broja čimbenika koji čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim životnim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su dodatno uklonjene ili oslabljene ovog tjedna, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme i prakticiranje “novog starog”, poželjno kvalitetnijeg, životnog stila svih nas.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu sa njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav.
Imunosni sustav sadrži ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.
Jedna od tih 22 vrste stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19, postoje dvije faze imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno i ispravno globalno promijeniti u OPTIMIRANJE imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19 infekciju, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo OPTIMIRATI funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati ili “boostati”. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protu-upalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protu-upalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu za naš zdravstveni status. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze nekim patogenom, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma nakon infekcije. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, još nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest koristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva i pol mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i ako pandemija COVID-19 bolesti oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
Iako BMI indeks ima svoje velike praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
4. Vježbajte najmanje 150min tjedno (20-ak minuta dnevno u prosjeku)
Dosljedno vježbati je teško, posebno u proteklom periodu uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Mnogi pojedinci su pronašli nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom. Ukoliko još uvijek niste za odlaske u teretanu, uz kućne treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
5. Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, novija istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno za osobe svijetlije puti) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health u cilju održavanja optimalnih razina preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno za odrasle, a 400-600 IU za djecu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
Znanstvenici u novije vrijeme počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica dugotrajnog stresa koji predstavlja izrazito opterećenje za funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u aktualno izazovno vrijeme, s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo vrlo vjerojatno svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
1. Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
2. Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
3. Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
4. Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
5. Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
6. http://frankcusimano.com/optimize-part2/
7. LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
8. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521.
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju imunosnog sustava te je prodiskutirana važnost mnogih aspekata: tjelesne aktivnosti, sna, stresa, utjecaja nutrijenata na fizičko i mentalno zdravlje – velikog broja čimbenika koji čine životni stil pojedinca.
Procijenili smo da je to naš najbolji mogući doprinos društvu u borbi sa novom bolesti i dosad neviđenim životnim okolnostima, jer na kraju priče, mi ljudi i naše životne navike i odluke su definitivno najbitnija karika u borbi sa novim virusom. U ovotjednom znanstvenom blogu, desetom po redu na ovu temu u periodu pandemije, slijede zaključci svih tekstova i literaturnih referenci na temu imuniteta i COVID-19 infekcije. Uzevši u obzir postepeno ukidanje donesenih restriktivnih mjera, koje su dodatno uklonjene ili oslabljene ovog tjedna, idealan je trenutak za zaokruživanje ove teme i prakticiranje “novog starog”, poželjno kvalitetnijeg, životnog stila svih nas.
Znanost
Imunosni sustav jest tjelesni sustav koji štiti organizam od stranih tvari, stanica i tkiva proizvodeći imunosni odgovor u kontaktu sa njima. Uključuje timus, slezenu, limfne čvorove, posebne naslage limfoidnog tkiva (npr. u gastrointestinalnom traktu i koštanoj srži), makrofage te limfocite uključujući B stanice, T stanice i antitijela. Postoje dvije podskupine imunosnog sustava: urođeni imunosni sustav i adaptivni imunosni sustav.
Imunosni sustav sadrži ukupno 22 vrste stanica, a svaka od tih vrsta ima 10-1000 različitih inačica i uloga. Svaki organ ima jedinstvenu populaciju rezidentnih imunosnih stanica, a postoje i sistemske cirkulirajuće imunosne stanice. Imunosne stanice komuniciraju koristeći citokine, proteine koji imaju ulogu stanične signalizacije te su uključeni u autokrinu, parakrinu i endokrinu komunikaciju. Postoji 33 tipa citokina koji su proizvedeni od niza tipova stanica odgovornih za imunosni odgovor.
Jedna od tih 22 vrste stanica imunosnog sustava jesu T-limfociti koji proizvode citokine, prepoznaju strane patogene i prepoznaju normalno zdravo tkivo domaćina. Postoje dvije glavne podskupine T-stanica na temelju njihovih površinskih molekula/funkcija: CD4 i CD8 podskupine. Stanice CD4 poznate su kao pomoćne T-stanice i oni su najplodniji proizvođači citokina. CD4 stanice su dalje podijeljene na Th1 i Th2 stanice na temelju tipova citokina koje proizvode (1).
Th1 i Th2 imunosne stanice
Th1 stanice proizvode pro-upalni odgovor odgovoran za neutralizaciju unutarstaničnih infekcija. Te Th1 stanice uglavnom proizvode citokine INF-y i GM-CSF. Ako nisu regulirane, Th1 stanice regrutiraju upalne monocite (2) te tad koordiniraju upalnu kaskadu koja uništava sve što im se nađe na putu.
Regulator Th1 stanica su Th2 stanice koje proizvode IL-4, IL-5, IL-13 i IL-10 citokine. IL-10 je protuupalni citokin koji pomaže Th2 stanicama suzbiti prekomjernu upalu induciranu Th1 stanicama. Optimalno, trebala bi postojati zdrava ravnoteža između Th1 i Th2 stanica u imunosnom odgovoru.
U nedavno objavljenom znanstvenom radu zaključeno je da SARS-CoV-2 virusima inducirane Th1 stanice s tada proizvedenim IFN-y i GM-CSF citokinima postoje samo kod pacijenata koji se nalaze na ICU-i (jedinica intenzivne skrbi), dok je rijetka pojavnost kod pacijenata koji nisu završili na intenzivnom liječenju i kod zdravih pojedinaca iz kontrolne skupine (3). To je jedan od razloga zašto se antitijela na GM-CSF citokine testiraju na pacijentima oboljelim od COVID-19 (4).
“Boostanje” imuniteta – zašto je to pogrešan i potencijalno štetan termin
U većini bolesti, pa tako i kod COVID-19, postoje dvije faze imuno-odgovora: prva faza imunosnog odgovora je zaštitna gdje određene stanice pokušavaju očistiti virus. Tada bi trebali optimalno stanje i funkciju svog imunosnog sustava. Druga faza imunosnog odgovora, koju doživljavaju neki oboljeli pojedinci, jest pretjerani destruktivni odgovor imunosnog sustava gdje prekomjerna stimulacija specifičnih stanica uzrokuje prekomjernu upalu što dovodi do veće štete od one koju čini sam virus. Tijekom ove faze želimo potisnuti snagu imunosnog sustava i njegovog odgovora.
Uobičajena fraza koja se (pre)često koristi jest: “jačanje ili boostanje” imunosnog sustava. Ipak, vjerojatno bi terminologiju bilo korisno i ispravno globalno promijeniti u OPTIMIRANJE imunosnog sustava. Imunosni sustav jedan je od najsloženijih sustava u tijelu. Postoji dobar balans u našim organizmima pa tako i u funkciji imunosnog sustava. Jedna od grana funkcije imunosnog sustava ima pro-upalni i protu-upalni put. U bolesnika koji su bili pozitivni na COVID-19 infekciju, znanstveno istraživanje je otkrilo da je prisutan u sustavu povećan broj pro-upalnih stanica.
Dakle, u stvarnosti zbog ove (COVID-19) ili neke druge bolesti mi želimo poboljšati ili optimizirati neke dijelove imunosnog odgovora te suzbiti druge dijelove odgovora ili faze bolesti. Ovisno o tome u kojoj smo fazi bolesti, želimo OPTIMIRATI funkciju svog imuniteta, nikako samo i isključivo ojačati ili “boostati”. Imunosni sustav zahtijeva pažljivo razmatranje kada govorimo o potrebi povećanja broja određenih vrsti stanica te inhibiranja ili suzbijanja funkcije drugih vrsti.
Kako optimizirati imunitet?
Kad govorimo o pro-upalnim i protu-upalnim Th1 i Th2 imunosnim stanicama, literaturno dokazani faktori za optimizaciju odgovora našeg imunosnog sustava jesu:
tjelesna aktivnost – inducira prelazak dominantnog odgovora na Th2 stanice sa Th1 stanica
vitamin D – taj vitamin i njegovi receptori (VDR) mogu biti odgovorni za prebacivanje ravnoteže sa Th1 na Th2 stanice
san – istraživači su uočili da tijekom kvalitetnog spavanja postoji transfer iz Th1 u Th2 dominantan stanični odgovor (5).
Imunosni sustav ne funkcionira samo na ovaj način, ovo je jedan od njegovih načina funkcioniranja. Postoje i mnogi drugi načini izazivanja upale/protu-upalnog djelovanja našeg imuniteta.
Zaključci
Naš životni stil igra temeljnu ulogu za naš zdravstveni status. Iako nas zdravi životni izbori vjerojatno neće obraniti od zaraze nekim patogenom, zdrave navike mogu poboljšati sposobnost našeg organizma za prevenciju razvijanja teških simptoma nakon infekcije. Budući da je SARS-CoV-2 novi virus, još nemamo konkretne podatke hoće li navedene navike spriječiti pojavu simptoma COVID-19 bolesti. Ono što je preporučljivo jest koristiti znanstvena saznanja kao preporuku za formiranje vlastitog zdravijeg životnog stila (6).
U protekla dva i pol mjeseca u B!TONIC blogovima, kroz ukupno 9 tekstova, obrađena je uloga raznih faktora na funkciju i zdravlje imunosnog sustava te na temelju niza znanstvenih istraživanja zaključujemo kako je definitivno vrijeme (ukoliko već niste) za izvršavanje ozbiljnih promjena načina života koje možete ugraditi u svoj dnevni raspored, čak i ako pandemija COVID-19 bolesti oslabi ili nestane. Zaključke i poveznice sa detaljnijim objašnjenjima pronađite na ovom popisu:
1. San
Ciljajte na 7-8 sati sna u prosjeku i pridržavajte se ustaljenog rasporeda odlaska na spavanje/ustajanja. Prakticirajte dobru higijenu spavanja.
2. Prekinite s pušenjem ili vapingom
Nusproizvodi pušenja napadaju iste tipove stanica kao SARS-CoV-2 virus povećavajući opterećenje dišnog sustava.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Iako BMI indeks ima svoje velike praktične nedostatke, osobe s BMI 18.5 do 25 pokazuju najnižu stopu infekcije i imunosne disfunkcije. Istraživanja navode da pojedinci koji imaju BMI iznad 40 imaju izrazito povećani rizik od razvoja teškog oblika bolesti. Regulirajte svoje prehrambene navike.
4. Vježbajte najmanje 150min tjedno (20-ak minuta dnevno u prosjeku)
Dosljedno vježbati je teško, posebno u proteklom periodu uslijed zatvaranja teretana i sportskih terena! Mnogi pojedinci su pronašli nove Youtube video zapise sa kućnim treninzima koji sadrže vježbe sa vlastitim tijelom. Ukoliko još uvijek niste za odlaske u teretanu, uz kućne treninge izađite vani na šetnju, planinarenje ili trčanje, pritom održavajući sigurnu udaljenost od ostalih. Umjerena tjelesna aktivnost (preporuka 30-60 minuta dnevno) optimizira zdravlje i funkciju imunosnog sustava (7).
5. Vitamin D – boravite na suncu barem 15 minuta dnevno i/ili koristite nadopunu prehrani
Posljednjih desetljeća, novija istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Na svježem zraku i sunčevoj svjetlosti sintetizirati ćete dovoljne količine vitamina D (minimalno 15 minuta dnevno za osobe svijetlije puti) koji pruža iznimne benefite za naše zdravlje. Snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (8). Harvard’s School of Public Health u cilju održavanja optimalnih razina preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno za odrasle, a 400-600 IU za djecu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno, posebice za vrijeme kraćih i tmurnih dana tijekom jeseni i zime.
6. Reducirajte stres
Znanstvenici u novije vrijeme počinju pojačano shvaćati razine hormonalnih promjena koje se događaju kao posljedica dugotrajnog stresa koji predstavlja izrazito opterećenje za funkciju imunosnog sustava. Iako je život stresan, posebno u aktualno izazovno vrijeme, s mogućim gubitkom posla te ekonomijom u padu što ćemo vrlo vjerojatno svi financijski osjetiti, smanjenje razina stresa je presudno za naše zdravlje. Prakticirajte metode smanjivanja razine stresa kroz promjenu životnih i prehrambenih navika, uključite namirnice bogate vitaminima B kompleksa i antioksidansima u vašu prehranu.
Literatura:
1. Berger, A. (2000). Th1 and Th2 responses: what are they? BMJ : British Medical Journal, 321(7258), 424. Retrieved from
2. Zhang, C., Wu, Z., Li, JW., Zhao, H., & Wang, GQ. (2020). The cytokine release syndrome (CRS) of severe COVID-19 and Interleukin-6 receptor (IL-6R) antagonist Tocilizumab may be the key to reduce the mortality. International Journal of Antimicrobial Agents.
3. Zhou, Y., Fu, B., Zheng, X., Wang, D., Zhao, C., Qi, Y., Wei, H. (2020). Pathogenic T cells and inflammatory monocytes incite inflammatory storm in severe COVID-19 patients. National Science Review, nwaa041.
4. Roivant Announces Development of Anti-GM-CSF Monoclonal Antibody to Prevent and Treat Acute Respiratory Distress Syndrome (ARDS) in Patients with COVID-19. (2020, March 18). Retrieved April 18, 2020
5. Dimitrov, S., Lange, T., Tieken, S., Fehm, HL., & Born, J. (2004). Sleep associated regulation of T helper 1/T helper 2 cytokine balance in humans. Brain, Behavior, and Immunity, 18(4), 341–348.
6. http://frankcusimano.com/optimize-part2/
7. LM. (2019). The compelling link between physical activity and the body’s defense system, , , 201-217.
8. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521.
Related Posts
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Znate li što su fitonutrijenti?
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Inulin
Maca prah
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Selen
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Znate li kako održati jetru zdravom?
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Glukozamin
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Tribulus Terrestris
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Melissa officinalis
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama