Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo.
Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito jaki i izazvati snažne emocije u odraslih i djece. Suočavanje sa stresom nas s pozitivne točke gledišta može individualno ojačati, pa i cijelu našu zajednicu. Svatko drugačije reagira na stresne situacije. Način reagiranja na epidemiju ovisi o dosadašnjim iskustvima, okruženju drugih ljudi i zajednici u kojoj živite.
Osobe koje mogu snažnije odgovoriti na ovu krizu:
Stariji ljudi i osobe s kroničnim bolestima koji su u većem riziku od razvijanja težeg oblika COVID-19
Djeca i tinejdžeri
Osobe koje sudjeluju u borbi sa pandemijom COVID-19, poput liječnika, ljekarnika i ostalih pružatelja zdravstvenih usluga ili onih koji pružaju prvu pomoć
Osobe koje već pate od mentalnih poremećaja, uključujući probleme s zlouporabom alkohola, droga ili psihoaktivnih supstanci
Stres tijekom trenutne pandemije zarazne bolesti može uključivati:
Strah i brigu za vlastito zdravlje i zdravlje svojih najmilijih
Promjene u obrascima spavanja ili prehrane
Loše spavanje ili nemogućnost koncentriranje
Pogoršanje kroničnih zdravstvenih problema
Povećanu upotrebu alkohola, duhana ili drugih droga
Fokus i brojnost znanstvenih istraživanja kao i posljedica zabilježenih u društvu, povezanih sa stresom, neprestano se povećava svake godine u svim državama svijeta u razdoblju od 1997. do 2006. godine [1]. Taj trend je zasigurno održan do današnjeg dana, a ove nas je godine zadesila globalna pandemija virusne bolesti COVID-19. Kao da to nije bilo dovoljno, žitelje glavnog grada Hrvatske, Zagreba je zadesio i poprilično jak potres – nije čudno da je stres na visokoj razini u cijeloj populaciji. Netko stresira zbog COVID-19 bolesti, netko zbog gubitka posla ili krova nad glavom, malo tko je uspio odoliti trenutnoj paralelnoj pandemiji stresa.
Kad govorimo o poslovnom stresu, svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjavila je da su izravni troškovi profesionalnog stresa 1992. godine u SAD-u iznosili 42 milijarde USD [2]. Troškovi visokog stupnja profesionalnog stresa mogu se sagledati na osobnoj, organizacijskoj i društvenoj razini. Za ljude koji doživljavaju kontinuirani stres na visokoj razini, vjerojatnije je da će podnijeti zahtjev za bolovanjem povezan sa stresom, koristiti znatno više medicinskih sredstava i manje pridonijeti svojoj organizaciji kroz povećani izostanak i izgubljenu produktivnost. Dugo izlaganje visokoj razini stresa i nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima radnog mjesta mogu dovesti do sindroma burnouta ili izgaranja. WHO tvrdi da se u SAD-u svake godine izgubi oko 300 milijardi USD u produktivnosti, odsutnosti i preusmjeravanju osoblja zbog visokih razina profesionalnog stresa (što iznosi oko 2,6% američkog BDP-a).
U aktualno vrijeme, definitivno možemo pričati o generalnom stresu u cijeloj populaciji. Rad CNS-a, središnjeg živčanog sustava, ovisan je o hranjivim sastojcima koje dajemo tijelu kroz kvalitetnu, raznoliku i zdravu prehranu. Kvaliteta prehrane je neophodna, posebno za održavanje strukture mozga i normalne kognitivne funkcije [3]. Vitamini i ostali mikronutrijenti igraju značajnu biokemijsku ulogu u održavanju kognitivnih procesa u mozgu. Uloga antioksidansa i vitamina B kompleksa, koji se nalaze u kvalitetnijim prehrambenim namirnicama, te njihova uloga u održavanju kognitivnih procesa i općeg zdravlja, raspravljena je u ovom tekstu.
Vitamini B kompleksa
Vitamini B kompleksa mogu se naći u širokom rasponu hrane poput cjelovitih žitarica, banana, graha i mesa. Folati/folna kiselina (B9), B6 i B12 predstavljaju neke od vitamina B kompleksa. Poznato je da navedeni vitamini imaju sinergističku ulogu u održavanju krvožilnog i živčanog zdravlja, a također su vitalni i za energetski metabolizam i metabolizam aminokiseline HCy [3,4,5]. Kroz mnoge znanstvene studije utvrđeno je da je povišena razina aminikiseline HCy u plazmi povezana s porastom spontane stanične smrti (apoptoze), učestalosti moždanog udara, atrofije mozga, Alzheimerove bolesti, fraktura kosti i smatra se rizičnim faktorom za razvoj moždano-krvožilnih bolesti [6,7].
Folati/folna kiselina, B6 i B12 vitamini su neophodni za proces metilacije HCy u metionin u središnjem živčanom sustavu. Metionin ima ključnu ulogu u metaboličkim biološkim procesima za sintezu, popravak i ostale reakcije metilacije DNA [8]. Ako se dovoljne količine HCy ne pretvore u metionin, proces metilacije će se zaustaviti, što će rezultirati nakupljanjem aminokiseline HCy. Povišena razina HCy povećava vjerojatnost oksidativnog stresa, što dovodi do negativnih događaja poput oštećenja mitohondrijske membrane I oštećenja lanaca DNA [9, 10]. HCy bi mogla igrati izravnu ulogu u procesu bolesti ili biti marker za prisutnost folata, B6 i ili B12 vitamina. Istraživanjem je utvrđeno da kronični stres iscrpljuje razine vitamina B6 [11], stoga bi nadopuna prehrane vitaminom B6 mogla biti terapijska strategija za smanjenje razina stresa [12]. Stoga, jedan mehanizam pomoću kojeg intervencija konzumacijom vitamina B kompleksa može pomoći smanjenju stresa i umora je kroz neinhibirano čišćenje i smanjenje koncetracija aminokiseline HCy.
Dodatno, neuroimaging studije sugeriraju da su visoka razina HCy u plazmi i niska razina vitamina B kompleksa povezane s većom učestalošću moždane atrofije i degeneracije [13, 14]. Ova vrsta podataka sugerira da metabolizam HCy igra bitnu ulogu u starenju mozga doprinoseći subkliničkim promjenama mozga kod inače zdrave populacije.
Antioksidansi
Svježe voće i zeleno povrće su bogat izvor vitamina A, C i E. Ovi izvori hrane sadrže prehrambene antioksidanse koji mogu spriječiti, inhibirati ili popraviti štetu uzrokovanu oksidativnim stresom [3]. Oksidativni stres uzrok je neravnoteža ili poremećaja u redox stanju (reakcije oksidacije/redukcije) unutar stanica što uzrokuje oštećenje stanične signalizacije i regulacije, i rezultira slabijim funkcioniranjem stanica. Održavanje redoks homeostaze bitno je za zdravu staničnu funkciju.
Razine antioksidansa vitamina C posebno su visoke u mozgu kojem je potreban za transformaciju dopamina u noradrenalin kao i za proizvodnju nekih neurotransmitera [3]. Vitamin E je antioksidans topiv u lipidima koji ima neuroprotektivni učinak za sprječavanje oštećenja od strane slobodnih radikala, sprječavajući stanična oštećenja mozga povezanih s oksidativnim stresom [4]. Vitamini E i A štite od peroksidacije lipida, štetnog procesa koji utječe na propusnost staničnih membrana [5]. Vitamin C djeluje sinergistički s vitaminima B kompleksa i ključan je za metabolizam i iskorištavanje folata/folne kiseline (B9) u organizmu.
Potencijalna prehrambena/farmakološka intervencija koja pomaže našim tijelima da se nose s povećanom razinom stresa, a koja je dobila znanstvenu podršku jest pojačanakonzumacija vitamina B kompleksa i antioksidansa putem hrane i dodataka prehrani. Nedostaci u prehrani u vidu manjka mikronutrijenata utječu na izmijenjena stanja raspoloženja (uključujući stres i psihijatrijske simptome) kod zdravih pojedinaca [15,16]. U nedavnoj meta-analizi znanstvenih istraživanja koja su istraživala kratkotrajnu suplementaciju multivitaminima primijećeno je da suplementacija s ciljem prevladavanja nedostataka u prehrani poboljšava percipirani stres, blage psihijatrijske simptome i neke aspekte svakodnevnog raspoloženja. Ovi pozitivni učinci postignuti su izmjenom biokemijskih procesa zahvaćenih lošijim prehambenim statusom organizma. Pokazalo se da su prikladne doze vitamina B kompleksa učinkovite u poboljšanju raspoloženja i u kliničkim i nekliničkim slučajevima.
Definitivno su čovječanstvu potrebne globalne učinkovite strategije za smanjenje ukupnih razina stresa u društvu. Dodatak prehrani vitaminima B kompleksa i antioksidansima može biti ekonomski isplativa i dugoročno održiva intervencija. Smanjenje stresa imat će ogromne koristi za smanjenje intenziteta odgovora organizma na stres, učestalosti izostanka s posla, povećanje produktivnosti rada i opće dobrobiti pojedinca. Suplementacija vitaminima B kompleksa pruža dodatnu korist za zdravlje i kvalitetu života pojedinca, uz primjenu ostalih strategija upravljanja stresom. Uz ostale benefite, iz navedenog je razloga austrijska kompanija Lifecare essentials razvila proizvod ROSA SPIRIT, kombinaciju 8 vitamina B kompleksa, uz prisutnost fitonutrijenata dobivenih iz 14 vrsti voća i 5 vrsti povrća, s ciljem unaprijeđivanja bioraspoloživosti vitamina. Antioksidanse, vitamine C i E kao i polifenole iz sjemenki grožđa, u sinergiji sa 5 vitamina B kompleksa, možete pronaći u proizvodu LADY – kompletnom proizvodu za zdravlje i blagostanje ženske populacije.
Literatura
1. Guthrie R, Ciccarelli M, Babic A. Work-related stress in Australia: The effects of legislative interventions and the cost of treatment. Int J Law Psychiatry. 2010;33:101–115. doi: 10.1016/j.ijlp.2009.12.003.
3. Bourre JM. Effects of nutrients (in food) on the structure and function of the nervous system: update on dietary requirements for brain. Part 1: micronutrients. J Nutr Health Aging. 2006;10:377–385.
4. Cantuti-Castelvetri I, Shukitt-Hale B, Joseph JA. Neurobehavioural aspects of antioxidants in aging. Int J Dev Neurosci. 2000;18:367–381. doi: 10.1016/S0736-5748(00)00008-3.
5. Mariani E, Polidori MC, Cherubini A, Mecocci P. Oxidative stress in brain aging, neurodegenerative and vascular diseases: an overview. J Chromatogr B. 2005;827:65–75. doi: 10.1016/j.jchromb.2005.04.023.
6. Selhub J. Public health significance of elevated homocysteine. Food Nutr Bull. 2008;29:S116–S125.
7. Sachdev PS. Homocysteine and brain atrophy. Prog Neuro-Psychopharmacol Biol Psychiatry. 2005;29:1152–1161. doi: 10.1016/j.pnpbp.2005.06.026.
8. Mattson MP, Shea TB. Folate and homocysteine metabolism in neural plasticity and neurodegenerative disorders. Trends Neurosci. 2003;26:137–146. doi: 10.1016/S0166-2236(03)00032-8.
9. Miller AL. The methionine-homocysteine cylce and its effects on cognitive diseases. Altern Med Rev. 2003;8:7–19.
10. Kruman II, Culmsee C, Chan SL, Guo Z, Penix L, Mattson MP. Homocysteine elicits a DNA damage response in neurons that promotes apoptosis and hypersensitivity to excitotoxicity. J Neurosci. 2000;20:6920–6926.
11. Ford AH, Flicker L, Urvashnee S, Hirani V, Almeida OP. Homocysteine, depression and cognitive function in older adults. J Affect Disord. 2013;151:646–651. doi: 10.1016/j.jad.2013.07.012.
12. Stoney CM. Plasma homocysteine levels increase in women during psychological stress. Life Sci. 1999;64:2359–2365. doi: 10.1016/S0024-3205(99)00189-7.
13. Blasko I, Hinterberger M, Kemmler G, Jungwirth S, Krampla W, Leitha T, Heinz Tragl K, Fischer P. Conversion from mild cognitive impairment to dementia: Influence of folic acid and vitamin B12 use in the vita cohort. J Nutr Health Aging. 2012;16:687–694. doi: 10.1007/s12603-012-0051-y.
14. Tangney CC, Aggarwal NT, Li H, Wilson RS, DeCarli C, Evans DA, Morris MC. Vitamin B12, cognition, and brain MRI measures. A cross-sectional Examination. 2011;77:1276–1282. doi: 10.1212/WNL.0b013e3182315a33.
15. Benton D. To establish the parameters of optimal nutrition do we need to consider psychological in addition to physiological parameters? Mol Nutr Food Res. 2013;57:6–19. doi: 10.1002/mnfr.201200477.
16. Long SJ, Benton D. Effects of vitamin and mineral supplementation on stress, mild psychiatric symptoms, and mood in nonclinical samples: A meta-analysis. Psychosom Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo.
Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito jaki i izazvati snažne emocije u odraslih i djece. Suočavanje sa stresom nas s pozitivne točke gledišta može individualno ojačati, pa i cijelu našu zajednicu. Svatko drugačije reagira na stresne situacije. Način reagiranja na epidemiju ovisi o dosadašnjim iskustvima, okruženju drugih ljudi i zajednici u kojoj živite.
Osobe koje mogu snažnije odgovoriti na ovu krizu:
Stres tijekom trenutne pandemije zarazne bolesti može uključivati:
Fokus i brojnost znanstvenih istraživanja kao i posljedica zabilježenih u društvu, povezanih sa stresom, neprestano se povećava svake godine u svim državama svijeta u razdoblju od 1997. do 2006. godine [1]. Taj trend je zasigurno održan do današnjeg dana, a ove nas je godine zadesila globalna pandemija virusne bolesti COVID-19. Kao da to nije bilo dovoljno, žitelje glavnog grada Hrvatske, Zagreba je zadesio i poprilično jak potres – nije čudno da je stres na visokoj razini u cijeloj populaciji. Netko stresira zbog COVID-19 bolesti, netko zbog gubitka posla ili krova nad glavom, malo tko je uspio odoliti trenutnoj paralelnoj pandemiji stresa.
Kad govorimo o poslovnom stresu, svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjavila je da su izravni troškovi profesionalnog stresa 1992. godine u SAD-u iznosili 42 milijarde USD [2]. Troškovi visokog stupnja profesionalnog stresa mogu se sagledati na osobnoj, organizacijskoj i društvenoj razini. Za ljude koji doživljavaju kontinuirani stres na visokoj razini, vjerojatnije je da će podnijeti zahtjev za bolovanjem povezan sa stresom, koristiti znatno više medicinskih sredstava i manje pridonijeti svojoj organizaciji kroz povećani izostanak i izgubljenu produktivnost. Dugo izlaganje visokoj razini stresa i nemogućnosti udovoljavanja zahtjevima radnog mjesta mogu dovesti do sindroma burnouta ili izgaranja. WHO tvrdi da se u SAD-u svake godine izgubi oko 300 milijardi USD u produktivnosti, odsutnosti i preusmjeravanju osoblja zbog visokih razina profesionalnog stresa (što iznosi oko 2,6% američkog BDP-a).
U aktualno vrijeme, definitivno možemo pričati o generalnom stresu u cijeloj populaciji. Rad CNS-a, središnjeg živčanog sustava, ovisan je o hranjivim sastojcima koje dajemo tijelu kroz kvalitetnu, raznoliku i zdravu prehranu. Kvaliteta prehrane je neophodna, posebno za održavanje strukture mozga i normalne kognitivne funkcije [3]. Vitamini i ostali mikronutrijenti igraju značajnu biokemijsku ulogu u održavanju kognitivnih procesa u mozgu. Uloga antioksidansa i vitamina B kompleksa, koji se nalaze u kvalitetnijim prehrambenim namirnicama, te njihova uloga u održavanju kognitivnih procesa i općeg zdravlja, raspravljena je u ovom tekstu.
Vitamini B kompleksa mogu se naći u širokom rasponu hrane poput cjelovitih žitarica, banana, graha i mesa. Folati/folna kiselina (B9), B6 i B12 predstavljaju neke od vitamina B kompleksa. Poznato je da navedeni vitamini imaju sinergističku ulogu u održavanju krvožilnog i živčanog zdravlja, a također su vitalni i za energetski metabolizam i metabolizam aminokiseline HCy [3,4,5]. Kroz mnoge znanstvene studije utvrđeno je da je povišena razina aminikiseline HCy u plazmi povezana s porastom spontane stanične smrti (apoptoze), učestalosti moždanog udara, atrofije mozga, Alzheimerove bolesti, fraktura kosti i smatra se rizičnim faktorom za razvoj moždano-krvožilnih bolesti [6,7].
Folati/folna kiselina, B6 i B12 vitamini su neophodni za proces metilacije HCy u metionin u središnjem živčanom sustavu. Metionin ima ključnu ulogu u metaboličkim biološkim procesima za sintezu, popravak i ostale reakcije metilacije DNA [8]. Ako se dovoljne količine HCy ne pretvore u metionin, proces metilacije će se zaustaviti, što će rezultirati nakupljanjem aminokiseline HCy. Povišena razina HCy povećava vjerojatnost oksidativnog stresa, što dovodi do negativnih događaja poput oštećenja mitohondrijske membrane I oštećenja lanaca DNA [9, 10]. HCy bi mogla igrati izravnu ulogu u procesu bolesti ili biti marker za prisutnost folata, B6 i ili B12 vitamina. Istraživanjem je utvrđeno da kronični stres iscrpljuje razine vitamina B6 [11], stoga bi nadopuna prehrane vitaminom B6 mogla biti terapijska strategija za smanjenje razina stresa [12]. Stoga, jedan mehanizam pomoću kojeg intervencija konzumacijom vitamina B kompleksa može pomoći smanjenju stresa i umora je kroz neinhibirano čišćenje i smanjenje koncetracija aminokiseline HCy.
Dodatno, neuroimaging studije sugeriraju da su visoka razina HCy u plazmi i niska razina vitamina B kompleksa povezane s većom učestalošću moždane atrofije i degeneracije [13, 14]. Ova vrsta podataka sugerira da metabolizam HCy igra bitnu ulogu u starenju mozga doprinoseći subkliničkim promjenama mozga kod inače zdrave populacije.
Svježe voće i zeleno povrće su bogat izvor vitamina A, C i E. Ovi izvori hrane sadrže prehrambene antioksidanse koji mogu spriječiti, inhibirati ili popraviti štetu uzrokovanu oksidativnim stresom [3]. Oksidativni stres uzrok je neravnoteža ili poremećaja u redox stanju (reakcije oksidacije/redukcije) unutar stanica što uzrokuje oštećenje stanične signalizacije i regulacije, i rezultira slabijim funkcioniranjem stanica. Održavanje redoks homeostaze bitno je za zdravu staničnu funkciju.
Razine antioksidansa vitamina C posebno su visoke u mozgu kojem je potreban za transformaciju dopamina u noradrenalin kao i za proizvodnju nekih neurotransmitera [3]. Vitamin E je antioksidans topiv u lipidima koji ima neuroprotektivni učinak za sprječavanje oštećenja od strane slobodnih radikala, sprječavajući stanična oštećenja mozga povezanih s oksidativnim stresom [4]. Vitamini E i A štite od peroksidacije lipida, štetnog procesa koji utječe na propusnost staničnih membrana [5]. Vitamin C djeluje sinergistički s vitaminima B kompleksa i ključan je za metabolizam i iskorištavanje folata/folne kiseline (B9) u organizmu.
Potencijalna prehrambena/farmakološka intervencija koja pomaže našim tijelima da se nose s povećanom razinom stresa, a koja je dobila znanstvenu podršku jest pojačana konzumacija vitamina B kompleksa i antioksidansa putem hrane i dodataka prehrani. Nedostaci u prehrani u vidu manjka mikronutrijenata utječu na izmijenjena stanja raspoloženja (uključujući stres i psihijatrijske simptome) kod zdravih pojedinaca [15,16]. U nedavnoj meta-analizi znanstvenih istraživanja koja su istraživala kratkotrajnu suplementaciju multivitaminima primijećeno je da suplementacija s ciljem prevladavanja nedostataka u prehrani poboljšava percipirani stres, blage psihijatrijske simptome i neke aspekte svakodnevnog raspoloženja. Ovi pozitivni učinci postignuti su izmjenom biokemijskih procesa zahvaćenih lošijim prehambenim statusom organizma. Pokazalo se da su prikladne doze vitamina B kompleksa učinkovite u poboljšanju raspoloženja i u kliničkim i nekliničkim slučajevima.
Definitivno su čovječanstvu potrebne globalne učinkovite strategije za smanjenje ukupnih razina stresa u društvu. Dodatak prehrani vitaminima B kompleksa i antioksidansima može biti ekonomski isplativa i dugoročno održiva intervencija. Smanjenje stresa imat će ogromne koristi za smanjenje intenziteta odgovora organizma na stres, učestalosti izostanka s posla, povećanje produktivnosti rada i opće dobrobiti pojedinca. Suplementacija vitaminima B kompleksa pruža dodatnu korist za zdravlje i kvalitetu života pojedinca, uz primjenu ostalih strategija upravljanja stresom. Uz ostale benefite, iz navedenog je razloga austrijska kompanija Lifecare essentials razvila proizvod ROSA SPIRIT, kombinaciju 8 vitamina B kompleksa, uz prisutnost fitonutrijenata dobivenih iz 14 vrsti voća i 5 vrsti povrća, s ciljem unaprijeđivanja bioraspoloživosti vitamina. Antioksidanse, vitamine C i E kao i polifenole iz sjemenki grožđa, u sinergiji sa 5 vitamina B kompleksa, možete pronaći u proizvodu LADY – kompletnom proizvodu za zdravlje i blagostanje ženske populacije.
Literatura
1. Guthrie R, Ciccarelli M, Babic A. Work-related stress in Australia: The effects of legislative interventions and the cost of treatment. Int J Law Psychiatry. 2010;33:101–115. doi: 10.1016/j.ijlp.2009.12.003.
2. Work-related stress: scientific evidence-base of risk factors, prevention and costs http://www.who.int/occupational_health/topics/brunpres0307.pdf?ua=1
3. Bourre JM. Effects of nutrients (in food) on the structure and function of the nervous system: update on dietary requirements for brain. Part 1: micronutrients. J Nutr Health Aging. 2006;10:377–385.
4. Cantuti-Castelvetri I, Shukitt-Hale B, Joseph JA. Neurobehavioural aspects of antioxidants in aging. Int J Dev Neurosci. 2000;18:367–381. doi: 10.1016/S0736-5748(00)00008-3.
5. Mariani E, Polidori MC, Cherubini A, Mecocci P. Oxidative stress in brain aging, neurodegenerative and vascular diseases: an overview. J Chromatogr B. 2005;827:65–75. doi: 10.1016/j.jchromb.2005.04.023.
6. Selhub J. Public health significance of elevated homocysteine. Food Nutr Bull. 2008;29:S116–S125.
7. Sachdev PS. Homocysteine and brain atrophy. Prog Neuro-Psychopharmacol Biol Psychiatry. 2005;29:1152–1161. doi: 10.1016/j.pnpbp.2005.06.026.
8. Mattson MP, Shea TB. Folate and homocysteine metabolism in neural plasticity and neurodegenerative disorders. Trends Neurosci. 2003;26:137–146. doi: 10.1016/S0166-2236(03)00032-8.
9. Miller AL. The methionine-homocysteine cylce and its effects on cognitive diseases. Altern Med Rev. 2003;8:7–19.
10. Kruman II, Culmsee C, Chan SL, Guo Z, Penix L, Mattson MP. Homocysteine elicits a DNA damage response in neurons that promotes apoptosis and hypersensitivity to excitotoxicity. J Neurosci. 2000;20:6920–6926.
11. Ford AH, Flicker L, Urvashnee S, Hirani V, Almeida OP. Homocysteine, depression and cognitive function in older adults. J Affect Disord. 2013;151:646–651. doi: 10.1016/j.jad.2013.07.012.
12. Stoney CM. Plasma homocysteine levels increase in women during psychological stress. Life Sci. 1999;64:2359–2365. doi: 10.1016/S0024-3205(99)00189-7.
13. Blasko I, Hinterberger M, Kemmler G, Jungwirth S, Krampla W, Leitha T, Heinz Tragl K, Fischer P. Conversion from mild cognitive impairment to dementia: Influence of folic acid and vitamin B12 use in the vita cohort. J Nutr Health Aging. 2012;16:687–694. doi: 10.1007/s12603-012-0051-y.
14. Tangney CC, Aggarwal NT, Li H, Wilson RS, DeCarli C, Evans DA, Morris MC. Vitamin B12, cognition, and brain MRI measures. A cross-sectional Examination. 2011;77:1276–1282. doi: 10.1212/WNL.0b013e3182315a33.
15. Benton D. To establish the parameters of optimal nutrition do we need to consider psychological in addition to physiological parameters? Mol Nutr Food Res. 2013;57:6–19. doi: 10.1002/mnfr.201200477.
16. Long SJ, Benton D. Effects of vitamin and mineral supplementation on stress, mild psychiatric symptoms, and mood in nonclinical samples: A meta-analysis. Psychosom Med. 2013;75:144–153. doi: 10.1097/PSY.0b013e31827d5fbd.
Related Posts
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Jetra
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Inulin
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Melissa officinalis
Tribulus Terrestris
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Glukozamin
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Znate li kako održati jetru zdravom?
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Selen
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Celijakija