Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika (25(OH)D), katalizira se spomenutim mitohondrijskim enzimom 1-α-hidroksilazom. Ovaj podatak ukazuje na važan utjecaj vitamina D na mnogo širi aspekt ljudskog zdravlja nego što je to do nedavno bilo poznato, osim klasičnih dobro poznatih učinaka na homeostazu kalcija u organizmu i građu kostiju.
Enzimi koji metaboliziraju vitamin D kao i receptori vitamina D prisutni su u mnogim tipovima imunosnih stanica (B-stanice, T-stanice, monociti i stanice antigena), a navedene su redom sposobne sintetizirati aktivni metabolit vitamina D. Vitamin D može modulirati urođene i adaptivne imunosne reakcije. Podaci in vivo istraživanja na životinjama i studija o nadopuni prehrane vitaminom D na ljudima pokazali su blagotvorno djelovanje vitamina D na imunosnu funkciju. Imunosni sustav brani tijelo od stranih, patogenih organizama, promičući zaštitni imunitet pritom zadržavajući toleranciju prema stanicama domaćina. Utjecaji nedostatka vitamina D na funkciju imunosnog sustava postaju jasniji kroz rezultate znanstvenih istraživanja posljednjih godina. U kontekstu nedostatka vitamina D u organizmu čini se da postoji povećana osjetljivost na infekcije i razvoj bolesti.
Izvori vitamina D i ovisnost statusa u organizmu o godišnjem dobu
U ljudi se vitamin D dobiva iz prehrane ili se sintetizira u koži (pregledano u [1]). Vitamin D može potjecati iz tri potencijalna izvora: prehrambeni izvori, endogena proizvodnja i dodaci prehrani. U ljudi se vitamin D uglavnom sintetizira u koži nakon izlaganja UV-B zračenju (sunčevim zrakama), dok samo manji dio dolazi iz prehrambenih izvora. Vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2) [1,3,4]. Osim tih namirnica određene količine vitamina D sadržane su u crvenom mesu, jetricama i žumanjcima jaja.
Zemlje poput Sjedinjenih Država i Kanade obogaćuju neke od osnovnih proizvoda (npr. mliječne proizvode) s vitaminom D. Dakle, pojedinačni unos vitamina D u prehrani uvelike ovisi o prehrambenim navikama građana te strategiji određene države. Pregledom s globalnom perspektivom utvrđeno je da 6 do čak 47% unosa vitamina D u prosjeku potječe iz dodataka prehrani [5,6].
Prema tome, bez dodataka prehrani vitaminom D, status u organizmu snažno ovisi o endogenoj proizvodnji ovog vitamina, na koju utječu genetske odrednice, zemljopisni položaj stanovanja, godišnje doba, pigmentacija kože te način života pojedinca (npr. uporaba krema za sunčanje i prekrivanje kože odjećom) [1,7].
Kako se pokazalo da razine vitamina D ovise o godišnjem dobu [8,9,10,11], ovaj faktor posebice treba uzeti u obzir pri tumačenju statusa vitamina D među stanovništvom. Razine vitamina D kod većine pojedinaca dosežu najniže razine nakon zime, a svoje maksimalne krajem ljeta. Zanimljivo je da ova sezonska varijacija nalikuje sezonskoj varijaciji nekih zaraznih bolesti, pa čak i učestalosti sepse [12,13]. Iz svih navedenih podataka jasno je zašto se ovaj vitamin često naziva i “sunshine vitamin” iliti vitamin sunca.
Tvorba i uloga vitamina D u ljudskom organizmu
Klasične dobro poznate akcije vitamina D su promicanje homeostaze kalcija u organizmu i promicanje zdravlja kostiju – vitamin D pojačava crijevnu apsorpciju kalcija i fosfata, potiče diferencijaciju osteoklasta, reapsorpciju kalcija iz kostiju te mineralizaciju koštanog matriksa. Vitamin D dodatno potiče ugradnju kolagena u matriks koštanog tkiva.
Kako je već spomenuto, vitamin D proizvodi se kožno nakon izlaganja UV-B zračenju, stoga na njegovu sintezu utječu i zemljopisna širina, godišnje doba, upotreba krema za sunčanje i pigmentacija kože. Nakon izlaganja kože UV-B zračenju iz sunčevih zraka započinje proces sinteze u koži iz endogenog kolesterola, 7-dehidrokolesterola. Ovaj početni spoj u procesu nastanka vitamina D je neaktivan i slijedi njegovo hidroksiliranje u jetri i tvorba 25-OH-vitamina D (25 D). 25 D je također neaktivan spoj, ali je najpouzdaniji indikator statusa vitamina D u organizmu. U bubrezima se zatim pretvara u aktivni oblik – 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25 D).
Mnoga tkiva osim koštanog tkiva i GI trakta izražavaju prisutnost VDR (receptora vitamina D), uključujući stanice u koštanoj srži, mozgu, debelom crijevu, dojkama te imunosne stanice, što definitivno sugerira da vitamin D ima i druge funkcije osim homeostaze kalcija i formiranja koštanog tkiva [1,2,14]. Uz to, druga tkiva osim bubrega eksprimiraju (prikazuju prisutnost) enzima 1-α-hidroksilaze i sposobna su pretvoriti neaktivni oblik 25 D u aktivni 1,25 D oblik vitamina i mimo bubrega [1,15-16].
Neki od nedavno priznatih neklasičnih djelovanja vitamina D uključuju učinke na staničnu proliferaciju i diferencijaciju, kao i imunosne učinke što rezultira sposobnošću održavanja tolerancije i promicanja zaštitne funkcije imuniteta. Kao stanice koje predstavljaju antigene, T-stanice i B-stanice imaju potrebne mehanizme za sintezu i reagiranje na prisutnost 1,25 D, aktivnog oblika vitamina D. Nadalje, lokalna razina 1,25 D može se razlikovati od sistemske, cirkulirajuće razine jer se lokalna regulacija enzima koji sintetiziraju i aktiviraju vitamin D razlikuje od sistemske kontrole koja potječe iz bubrega. Enzim 1-α-hidroksilaza u makrofazima razlikuje se od bubrežne hidroksilaze [17]. Status ovisi o cirkulacijskoj razini neaktivnog oblika 25 D, a mogu ga inducirati i neki citokini [18].
Vitamin D korišten je u prošlosti (nesvjesno) za liječenje infekcija poput tuberkuloze, u vremenima prije pojave učinkovitih antibiotika. Bolesnici zaraženi tuberkulozom smještani su u sanatorije gdje je liječenje uključivalo izlaganje suncu jer se mislilo da sunčevo zračenje izravno ubija bakterije tuberkuloze. Ulje jetre bakalara, bogat izvor vitamina D, također se koristilo za liječenje tuberkuloze, kao i generalno za povećanu zaštitu od infekcija [19].
Poznato je mnogo znanstvenih presječnih radova koji su povezivali niže razine vitamina D s povećanom vjerojatnosti infekcije. Jedno istraživanje proučavalo je gotovo 19000 ispitanika u periodu između 1988. i 1994. godine. Pojedinci s nižim razinama vitamina D (<30 µg/ml) češće su prijavili nedavnu infekciju gornjih dišnih puteva u usporedbi sa ispitanicima s dovoljnom, višom razinom vitamina D, čak i nakon prilagođavanja varijablama, uključujući godišnje doba, starost, spol, tjelesnu masu i rasu [20]. Razine vitamina D fluktuiraju tijekom godine. Iako je stopa sezonskih infekcija varirala (najniža je bila ljeti, a najviša zimi), povezanost nižih vrijednosti vitamina D u serumu i pojave infekcija održavala se tijekom svakog godišnjeg doba.
Još jedna usporedna studija na 800 vojnika u Finskoj proučavala je razine vitamina D u serumu [21]. Oni vojnici s nižom razinom vitamina D izgubili su znatno više dana u službi zbog aktivne ili sekundarne respiratorne infekcije gornjih dišnih puteva u usporedbi sa vojnicima s višom razinom vitamina D. Postoji niz drugih unakrsnih studija koje su proučavale razinu vitamina D i stopu oboljevanja od gripe [22] kao i drugih infekcija, uključujući bakterijsku vaginozu [23] i HIV [24-25]. Sva istraživanja su izvijestila o povezanosti niže razine vitamina D i povećanju stope infekcija. Istraživanje iz 2010., koje je koristilo objektivni ishod – kulturu brisa nazofarinksa i terapijsku dozu vitamina D, pokazalo je da je primjena vitamina D rezultirala statistički značajnim (42%) smanjenjem učestalosti infekcije virusom gripe [26].
Zaključak
Vitamin D ima važne funkcije u ljudskom organizmu, i izvan onih koje se odnose na homeostazu (ravnotežu) kalcija i izgradnju kostiju. Stanice imunosnog sustava sposobne su odgovoriti na prisutnost vitamina D (27). Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije i odgovora stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Podaci su pokazali da široki spektar stanica tkiva, uključujući imunosne stanice, izražavaju prisutnost enzima koji metaboliziraju vitamin D, pružajući biološki uvjerljiv mehanizam za pretvorbu nativnih cirkulirajućih oblika u aktivni oblik 1,25 D oblik vitamina. Čini se da je ovaj proces ključan za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, pa stoga snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (28).
Literatura
1. Holick MF. Vitamin D deficiency. N Engl J Med. 2007;357(3):266–81.
2. Battault S., Whiting S.J., Peltier S.L., Sadrin S., Gerber G., Maixent J.M. Vitamin D metabolism, functions and needs: From science to health claims. J. Nutr. 2013;52:429–441. doi: 10.1007/s00394-012-0430-5.
3. Lamberg-Allardt C. Vitamin D in foods and as supplements. Prog. Biophys. Mol. Biol. 2006;92:33–38. doi: 10.1016/j.pbiomolbio.2006.02.017.
4. Wacker M., Holick M.F. Vitamin D—Effects on skeletal and extraskeletal health and the need for supplementation. Nutrients. 2013;5:111–148. doi: 10.3390/nu5010111
5. Calvo M.S., Whiting S.J. Overview of the proceedings from Experimental Biology 2004 symposium: Vitamin D insufficiency: A significant risk factor in chronic diseases and potential disease-specific biomarkers of vitamin D sufficiency. J. Nutr. 2005;135:301–303.
6. Tripkovic L., Lambert H., Hart K., Smith C.P., Bucca G., Penson S., Chope G., Hyppönen E., Berry J., Vieth R., et al. Comparison of vitamin D2 and vitamin D3 supplementation in raising serum 25-hydroxyvitamin D status: A systematic review and meta-analysis. Am. J. Clin. Nutr. 2012;95:1357–1364. doi: 10.3945/ajcn.111.031070.
7. Wang T.J., Zhang F., Richards J.B., Kestenbaum B., van Meurs J.B., Berry D., Kiel D.P., Streeten E.A., Ohlsson C., Koller D.L., et al. Common genetic determinants of vitamin D insufficiency: A genome-wide association study. 2010;376:180–188. doi: 10.1016/S0140-6736(10)60588-0.
8. Maxwell J.D. Seasonal variation in vitamin D. Proc. Nutr. Soc. 1994;53:533–543. doi: 10.1079/PNS19940063.
9. Van der Mei I.A., Ponsonby A.L., Engelsen O., Pasco J.A., McGrath J.J., Eyles D.W., Blizzard L., Dwyer T., Lucas R., Jones G. The high prevalence of vitamin D insufficiency across Australian populations is only partly explained by season and latitude. Environ. Health Perspect. 2007;115:1132–1139. doi: 10.1289/ehp.9937.
10. Andersen R., Brot C., Jakobsen J., Mejborn H., Mølgaard C., Skovgaard L.T., Trolle E., Tetens I., Ovesen L. Seasonal changes in vitamin D status among Danish adolescent girls and elderly women: The influence of sun exposure and vitamin D intake. Eur. J. Clin. Nutr. 2013;67:270–274. doi: 10.1038/ejcn.2013.3
11. Pittway J.K., Ahuja K.D.K., Beckett J.M., Bird M.-L., Robertson I.K., Ball M.J. Make vitamin D while the sun shines, take supplements when it doesn’t: A longitudinal, observational study of older adults in Tasmania, Australia. PLoS One. 2013;8:e59063.
12. Danai P.A., Sinha S., Moss M., Haber M.J., Martin G.S. Seasonal variation in the epidemiology of sepsis. Crit. Care Med. 2007;35:410–415. doi: 10.1097/01.CCM.0000253405.17038.43.
13. White A.N.J., Ng V., Spain C.V., Johnson C.C., Kinlin L.M., Fisman D.N. Let the sun shine in: Effects of ultraviolet radiation on invasive pneumococcal disease risk in Philadelphia, Pennsylvania. BMC Infect. Dis. 2009;9:196. doi: 10.1186/1471-2334-9-196.
14. Bikle D. Nonclassic actions of vitamin D. J Clin Endocrinol Metab. 2009;94(1):26–34.
15. Townsend K, et al. Biological actions of extra-renal 25-hydroxyvitamin D-1alpha-hydroxylase and implications for chemoprevention and treatment. J Steroid Biochem Mol Biol. 2005;97(1-2):103–9.
16. Nagpal S, Na S, Rathnachalam R. Noncalcemic actions of vitamin D receptor ligands. Endocr Rev. 2005;26(5):662–87.
17. Wu S, et al. Splice variants of the CYP27b1 gene and the regulation of 1,25-dihydroxyvitamin D3 production. Endocrinology. 2007;148(7):3410–8.
18. van Etten E, et al. Regulation of vitamin D homeostasis: implications for the immune system. Nutr Rev. 2008;66(10 Suppl 2):S125–34.
19. Williams C. On the use and administration of cod-liver oil in pulmonary consumption. London Journal of Medicine. 1849;1:1–18.
20. Ginde AA, Mansbach JM, Camargo CA., Jr. Association between serum 25-hydroxyvitamin D level and upper respiratory tract infection in the Third National Health and Nutrition Examination Survey. Arch Intern Med. 2009;169(4):384–90.
21. Laaksi I, et al. An association of serum vitamin D concentrations < 40 nmol/L with acute respiratory tract infection in young Finnish men. Am J Clin Nutr. 2007;86(3):714–7.
22. Cannell JJ, et al. Epidemic influenza and vitamin D. Epidemiol Infect. 2006;134(6):1129–40.
23. Bodnar LM, Krohn MA, Simhan HN. Maternal vitamin D deficiency is associated with bacterial vaginosis in the first trimester of pregnancy. J Nutr. 2009;139(6):1157–61.
24. Villamor E. A potential role for vitamin D on HIV infection? Nutr Rev. 2006;64(5 Pt 1):226–33.
25. Rodriguez M, et al. High frequency of vitamin D deficiency in ambulatory HIV-Positive patients. AIDS Res Hum Retroviruses. 2009;25(1):9–14.
26. Urashima M, et al. Randomized trial of vitamin D supplementation to prevent seasonal influenza A in schoolchildren. Am J Clin Nutr. 2010;91(5):1255–60.
27. Aranow C. Vitamin D and the Immune System. J Investig Med. 2011 Aug; 59(6): 881–886. doi: 10.231/JIM.0b013e31821b8755
28. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika (25(OH)D), katalizira se spomenutim mitohondrijskim enzimom 1-α-hidroksilazom. Ovaj podatak ukazuje na važan utjecaj vitamina D na mnogo širi aspekt ljudskog zdravlja nego što je to do nedavno bilo poznato, osim klasičnih dobro poznatih učinaka na homeostazu kalcija u organizmu i građu kostiju.
Enzimi koji metaboliziraju vitamin D kao i receptori vitamina D prisutni su u mnogim tipovima imunosnih stanica (B-stanice, T-stanice, monociti i stanice antigena), a navedene su redom sposobne sintetizirati aktivni metabolit vitamina D. Vitamin D može modulirati urođene i adaptivne imunosne reakcije. Podaci in vivo istraživanja na životinjama i studija o nadopuni prehrane vitaminom D na ljudima pokazali su blagotvorno djelovanje vitamina D na imunosnu funkciju. Imunosni sustav brani tijelo od stranih, patogenih organizama, promičući zaštitni imunitet pritom zadržavajući toleranciju prema stanicama domaćina. Utjecaji nedostatka vitamina D na funkciju imunosnog sustava postaju jasniji kroz rezultate znanstvenih istraživanja posljednjih godina. U kontekstu nedostatka vitamina D u organizmu čini se da postoji povećana osjetljivost na infekcije i razvoj bolesti.
Izvori vitamina D i ovisnost statusa u organizmu o godišnjem dobu
U ljudi se vitamin D dobiva iz prehrane ili se sintetizira u koži (pregledano u [1]). Vitamin D može potjecati iz tri potencijalna izvora: prehrambeni izvori, endogena proizvodnja i dodaci prehrani. U ljudi se vitamin D uglavnom sintetizira u koži nakon izlaganja UV-B zračenju (sunčevim zrakama), dok samo manji dio dolazi iz prehrambenih izvora. Vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2) [1,3,4]. Osim tih namirnica određene količine vitamina D sadržane su u crvenom mesu, jetricama i žumanjcima jaja.
Zemlje poput Sjedinjenih Država i Kanade obogaćuju neke od osnovnih proizvoda (npr. mliječne proizvode) s vitaminom D. Dakle, pojedinačni unos vitamina D u prehrani uvelike ovisi o prehrambenim navikama građana te strategiji određene države. Pregledom s globalnom perspektivom utvrđeno je da 6 do čak 47% unosa vitamina D u prosjeku potječe iz dodataka prehrani [5,6].
Prema tome, bez dodataka prehrani vitaminom D, status u organizmu snažno ovisi o endogenoj proizvodnji ovog vitamina, na koju utječu genetske odrednice, zemljopisni položaj stanovanja, godišnje doba, pigmentacija kože te način života pojedinca (npr. uporaba krema za sunčanje i prekrivanje kože odjećom) [1,7].
Kako se pokazalo da razine vitamina D ovise o godišnjem dobu [8,9,10,11], ovaj faktor posebice treba uzeti u obzir pri tumačenju statusa vitamina D među stanovništvom. Razine vitamina D kod većine pojedinaca dosežu najniže razine nakon zime, a svoje maksimalne krajem ljeta. Zanimljivo je da ova sezonska varijacija nalikuje sezonskoj varijaciji nekih zaraznih bolesti, pa čak i učestalosti sepse [12,13]. Iz svih navedenih podataka jasno je zašto se ovaj vitamin često naziva i “sunshine vitamin” iliti vitamin sunca.
Tvorba i uloga vitamina D u ljudskom organizmu
Klasične dobro poznate akcije vitamina D su promicanje homeostaze kalcija u organizmu i promicanje zdravlja kostiju – vitamin D pojačava crijevnu apsorpciju kalcija i fosfata, potiče diferencijaciju osteoklasta, reapsorpciju kalcija iz kostiju te mineralizaciju koštanog matriksa. Vitamin D dodatno potiče ugradnju kolagena u matriks koštanog tkiva.
Kako je već spomenuto, vitamin D proizvodi se kožno nakon izlaganja UV-B zračenju, stoga na njegovu sintezu utječu i zemljopisna širina, godišnje doba, upotreba krema za sunčanje i pigmentacija kože. Nakon izlaganja kože UV-B zračenju iz sunčevih zraka započinje proces sinteze u koži iz endogenog kolesterola, 7-dehidrokolesterola. Ovaj početni spoj u procesu nastanka vitamina D je neaktivan i slijedi njegovo hidroksiliranje u jetri i tvorba 25-OH-vitamina D (25 D). 25 D je također neaktivan spoj, ali je najpouzdaniji indikator statusa vitamina D u organizmu. U bubrezima se zatim pretvara u aktivni oblik – 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25 D).
Mnoga tkiva osim koštanog tkiva i GI trakta izražavaju prisutnost VDR (receptora vitamina D), uključujući stanice u koštanoj srži, mozgu, debelom crijevu, dojkama te imunosne stanice, što definitivno sugerira da vitamin D ima i druge funkcije osim homeostaze kalcija i formiranja koštanog tkiva [1,2,14]. Uz to, druga tkiva osim bubrega eksprimiraju (prikazuju prisutnost) enzima 1-α-hidroksilaze i sposobna su pretvoriti neaktivni oblik 25 D u aktivni 1,25 D oblik vitamina i mimo bubrega [1,15-16].
Neki od nedavno priznatih neklasičnih djelovanja vitamina D uključuju učinke na staničnu proliferaciju i diferencijaciju, kao i imunosne učinke što rezultira sposobnošću održavanja tolerancije i promicanja zaštitne funkcije imuniteta. Kao stanice koje predstavljaju antigene, T-stanice i B-stanice imaju potrebne mehanizme za sintezu i reagiranje na prisutnost 1,25 D, aktivnog oblika vitamina D. Nadalje, lokalna razina 1,25 D može se razlikovati od sistemske, cirkulirajuće razine jer se lokalna regulacija enzima koji sintetiziraju i aktiviraju vitamin D razlikuje od sistemske kontrole koja potječe iz bubrega. Enzim 1-α-hidroksilaza u makrofazima razlikuje se od bubrežne hidroksilaze [17]. Status ovisi o cirkulacijskoj razini neaktivnog oblika 25 D, a mogu ga inducirati i neki citokini [18].
Vitamin D korišten je u prošlosti (nesvjesno) za liječenje infekcija poput tuberkuloze, u vremenima prije pojave učinkovitih antibiotika. Bolesnici zaraženi tuberkulozom smještani su u sanatorije gdje je liječenje uključivalo izlaganje suncu jer se mislilo da sunčevo zračenje izravno ubija bakterije tuberkuloze. Ulje jetre bakalara, bogat izvor vitamina D, također se koristilo za liječenje tuberkuloze, kao i generalno za povećanu zaštitu od infekcija [19].
Poznato je mnogo znanstvenih presječnih radova koji su povezivali niže razine vitamina D s povećanom vjerojatnosti infekcije. Jedno istraživanje proučavalo je gotovo 19000 ispitanika u periodu između 1988. i 1994. godine. Pojedinci s nižim razinama vitamina D (<30 µg/ml) češće su prijavili nedavnu infekciju gornjih dišnih puteva u usporedbi sa ispitanicima s dovoljnom, višom razinom vitamina D, čak i nakon prilagođavanja varijablama, uključujući godišnje doba, starost, spol, tjelesnu masu i rasu [20]. Razine vitamina D fluktuiraju tijekom godine. Iako je stopa sezonskih infekcija varirala (najniža je bila ljeti, a najviša zimi), povezanost nižih vrijednosti vitamina D u serumu i pojave infekcija održavala se tijekom svakog godišnjeg doba.
Još jedna usporedna studija na 800 vojnika u Finskoj proučavala je razine vitamina D u serumu [21]. Oni vojnici s nižom razinom vitamina D izgubili su znatno više dana u službi zbog aktivne ili sekundarne respiratorne infekcije gornjih dišnih puteva u usporedbi sa vojnicima s višom razinom vitamina D. Postoji niz drugih unakrsnih studija koje su proučavale razinu vitamina D i stopu oboljevanja od gripe [22] kao i drugih infekcija, uključujući bakterijsku vaginozu [23] i HIV [24-25]. Sva istraživanja su izvijestila o povezanosti niže razine vitamina D i povećanju stope infekcija. Istraživanje iz 2010., koje je koristilo objektivni ishod – kulturu brisa nazofarinksa i terapijsku dozu vitamina D, pokazalo je da je primjena vitamina D rezultirala statistički značajnim (42%) smanjenjem učestalosti infekcije virusom gripe [26].
Zaključak
Vitamin D ima važne funkcije u ljudskom organizmu, i izvan onih koje se odnose na homeostazu (ravnotežu) kalcija i izgradnju kostiju. Stanice imunosnog sustava sposobne su odgovoriti na prisutnost vitamina D (27). Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije i odgovora stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Podaci su pokazali da široki spektar stanica tkiva, uključujući imunosne stanice, izražavaju prisutnost enzima koji metaboliziraju vitamin D, pružajući biološki uvjerljiv mehanizam za pretvorbu nativnih cirkulirajućih oblika u aktivni oblik 1,25 D oblik vitamina. Čini se da je ovaj proces ključan za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, pa stoga snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (28).
Literatura
1. Holick MF. Vitamin D deficiency. N Engl J Med. 2007;357(3):266–81.
2. Battault S., Whiting S.J., Peltier S.L., Sadrin S., Gerber G., Maixent J.M. Vitamin D metabolism, functions and needs: From science to health claims. J. Nutr. 2013;52:429–441. doi: 10.1007/s00394-012-0430-5.
3. Lamberg-Allardt C. Vitamin D in foods and as supplements. Prog. Biophys. Mol. Biol. 2006;92:33–38. doi: 10.1016/j.pbiomolbio.2006.02.017.
4. Wacker M., Holick M.F. Vitamin D—Effects on skeletal and extraskeletal health and the need for supplementation. Nutrients. 2013;5:111–148. doi: 10.3390/nu5010111
5. Calvo M.S., Whiting S.J. Overview of the proceedings from Experimental Biology 2004 symposium: Vitamin D insufficiency: A significant risk factor in chronic diseases and potential disease-specific biomarkers of vitamin D sufficiency. J. Nutr. 2005;135:301–303.
6. Tripkovic L., Lambert H., Hart K., Smith C.P., Bucca G., Penson S., Chope G., Hyppönen E., Berry J., Vieth R., et al. Comparison of vitamin D2 and vitamin D3 supplementation in raising serum 25-hydroxyvitamin D status: A systematic review and meta-analysis. Am. J. Clin. Nutr. 2012;95:1357–1364. doi: 10.3945/ajcn.111.031070.
7. Wang T.J., Zhang F., Richards J.B., Kestenbaum B., van Meurs J.B., Berry D., Kiel D.P., Streeten E.A., Ohlsson C., Koller D.L., et al. Common genetic determinants of vitamin D insufficiency: A genome-wide association study. 2010;376:180–188. doi: 10.1016/S0140-6736(10)60588-0.
8. Maxwell J.D. Seasonal variation in vitamin D. Proc. Nutr. Soc. 1994;53:533–543. doi: 10.1079/PNS19940063.
9. Van der Mei I.A., Ponsonby A.L., Engelsen O., Pasco J.A., McGrath J.J., Eyles D.W., Blizzard L., Dwyer T., Lucas R., Jones G. The high prevalence of vitamin D insufficiency across Australian populations is only partly explained by season and latitude. Environ. Health Perspect. 2007;115:1132–1139. doi: 10.1289/ehp.9937.
10. Andersen R., Brot C., Jakobsen J., Mejborn H., Mølgaard C., Skovgaard L.T., Trolle E., Tetens I., Ovesen L. Seasonal changes in vitamin D status among Danish adolescent girls and elderly women: The influence of sun exposure and vitamin D intake. Eur. J. Clin. Nutr. 2013;67:270–274. doi: 10.1038/ejcn.2013.3
11. Pittway J.K., Ahuja K.D.K., Beckett J.M., Bird M.-L., Robertson I.K., Ball M.J. Make vitamin D while the sun shines, take supplements when it doesn’t: A longitudinal, observational study of older adults in Tasmania, Australia. PLoS One. 2013;8:e59063.
12. Danai P.A., Sinha S., Moss M., Haber M.J., Martin G.S. Seasonal variation in the epidemiology of sepsis. Crit. Care Med. 2007;35:410–415. doi: 10.1097/01.CCM.0000253405.17038.43.
13. White A.N.J., Ng V., Spain C.V., Johnson C.C., Kinlin L.M., Fisman D.N. Let the sun shine in: Effects of ultraviolet radiation on invasive pneumococcal disease risk in Philadelphia, Pennsylvania. BMC Infect. Dis. 2009;9:196. doi: 10.1186/1471-2334-9-196.
14. Bikle D. Nonclassic actions of vitamin D. J Clin Endocrinol Metab. 2009;94(1):26–34.
15. Townsend K, et al. Biological actions of extra-renal 25-hydroxyvitamin D-1alpha-hydroxylase and implications for chemoprevention and treatment. J Steroid Biochem Mol Biol. 2005;97(1-2):103–9.
16. Nagpal S, Na S, Rathnachalam R. Noncalcemic actions of vitamin D receptor ligands. Endocr Rev. 2005;26(5):662–87.
17. Wu S, et al. Splice variants of the CYP27b1 gene and the regulation of 1,25-dihydroxyvitamin D3 production. Endocrinology. 2007;148(7):3410–8.
18. van Etten E, et al. Regulation of vitamin D homeostasis: implications for the immune system. Nutr Rev. 2008;66(10 Suppl 2):S125–34.
19. Williams C. On the use and administration of cod-liver oil in pulmonary consumption. London Journal of Medicine. 1849;1:1–18.
20. Ginde AA, Mansbach JM, Camargo CA., Jr. Association between serum 25-hydroxyvitamin D level and upper respiratory tract infection in the Third National Health and Nutrition Examination Survey. Arch Intern Med. 2009;169(4):384–90.
21. Laaksi I, et al. An association of serum vitamin D concentrations < 40 nmol/L with acute respiratory tract infection in young Finnish men. Am J Clin Nutr. 2007;86(3):714–7.
22. Cannell JJ, et al. Epidemic influenza and vitamin D. Epidemiol Infect. 2006;134(6):1129–40.
23. Bodnar LM, Krohn MA, Simhan HN. Maternal vitamin D deficiency is associated with bacterial vaginosis in the first trimester of pregnancy. J Nutr. 2009;139(6):1157–61.
24. Villamor E. A potential role for vitamin D on HIV infection? Nutr Rev. 2006;64(5 Pt 1):226–33.
25. Rodriguez M, et al. High frequency of vitamin D deficiency in ambulatory HIV-Positive patients. AIDS Res Hum Retroviruses. 2009;25(1):9–14.
26. Urashima M, et al. Randomized trial of vitamin D supplementation to prevent seasonal influenza A in schoolchildren. Am J Clin Nutr. 2010;91(5):1255–60.
27. Aranow C. Vitamin D and the Immune System. J Investig Med. 2011 Aug; 59(6): 881–886. doi: 10.231/JIM.0b013e31821b8755
28. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Related Posts
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Znate li kako održati jetru zdravom?
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Tribulus Terrestris
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Kapsaicin
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Glukozamin
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Maca prah
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Jetra
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Željezo
Kiwi – Actinidia chinensis
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?