Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika (25(OH)D), katalizira se spomenutim mitohondrijskim enzimom 1-α-hidroksilazom. Ovaj podatak ukazuje na važan utjecaj vitamina D na mnogo širi aspekt ljudskog zdravlja nego što je to do nedavno bilo poznato, osim klasičnih dobro poznatih učinaka na homeostazu kalcija u organizmu i građu kostiju.
Enzimi koji metaboliziraju vitamin D kao i receptori vitamina D prisutni su u mnogim tipovima imunosnih stanica (B-stanice, T-stanice, monociti i stanice antigena), a navedene su redom sposobne sintetizirati aktivni metabolit vitamina D. Vitamin D može modulirati urođene i adaptivne imunosne reakcije. Podaci in vivo istraživanja na životinjama i studija o nadopuni prehrane vitaminom D na ljudima pokazali su blagotvorno djelovanje vitamina D na imunosnu funkciju. Imunosni sustav brani tijelo od stranih, patogenih organizama, promičući zaštitni imunitet pritom zadržavajući toleranciju prema stanicama domaćina. Utjecaji nedostatka vitamina D na funkciju imunosnog sustava postaju jasniji kroz rezultate znanstvenih istraživanja posljednjih godina. U kontekstu nedostatka vitamina D u organizmu čini se da postoji povećana osjetljivost na infekcije i razvoj bolesti.
Izvori vitamina D i ovisnost statusa u organizmu o godišnjem dobu
U ljudi se vitamin D dobiva iz prehrane ili se sintetizira u koži (pregledano u [1]). Vitamin D može potjecati iz tri potencijalna izvora: prehrambeni izvori, endogena proizvodnja i dodaci prehrani. U ljudi se vitamin D uglavnom sintetizira u koži nakon izlaganja UV-B zračenju (sunčevim zrakama), dok samo manji dio dolazi iz prehrambenih izvora. Vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2) [1,3,4]. Osim tih namirnica određene količine vitamina D sadržane su u crvenom mesu, jetricama i žumanjcima jaja.
Zemlje poput Sjedinjenih Država i Kanade obogaćuju neke od osnovnih proizvoda (npr. mliječne proizvode) s vitaminom D. Dakle, pojedinačni unos vitamina D u prehrani uvelike ovisi o prehrambenim navikama građana te strategiji određene države. Pregledom s globalnom perspektivom utvrđeno je da 6 do čak 47% unosa vitamina D u prosjeku potječe iz dodataka prehrani [5,6].
Prema tome, bez dodataka prehrani vitaminom D, status u organizmu snažno ovisi o endogenoj proizvodnji ovog vitamina, na koju utječu genetske odrednice, zemljopisni položaj stanovanja, godišnje doba, pigmentacija kože te način života pojedinca (npr. uporaba krema za sunčanje i prekrivanje kože odjećom) [1,7].
Kako se pokazalo da razine vitamina D ovise o godišnjem dobu [8,9,10,11], ovaj faktor posebice treba uzeti u obzir pri tumačenju statusa vitamina D među stanovništvom. Razine vitamina D kod većine pojedinaca dosežu najniže razine nakon zime, a svoje maksimalne krajem ljeta. Zanimljivo je da ova sezonska varijacija nalikuje sezonskoj varijaciji nekih zaraznih bolesti, pa čak i učestalosti sepse [12,13]. Iz svih navedenih podataka jasno je zašto se ovaj vitamin često naziva i “sunshine vitamin” iliti vitamin sunca.
Tvorba i uloga vitamina D u ljudskom organizmu
Klasične dobro poznate akcije vitamina D su promicanje homeostaze kalcija u organizmu i promicanje zdravlja kostiju – vitamin D pojačava crijevnu apsorpciju kalcija i fosfata, potiče diferencijaciju osteoklasta, reapsorpciju kalcija iz kostiju te mineralizaciju koštanog matriksa. Vitamin D dodatno potiče ugradnju kolagena u matriks koštanog tkiva.
Kako je već spomenuto, vitamin D proizvodi se kožno nakon izlaganja UV-B zračenju, stoga na njegovu sintezu utječu i zemljopisna širina, godišnje doba, upotreba krema za sunčanje i pigmentacija kože. Nakon izlaganja kože UV-B zračenju iz sunčevih zraka započinje proces sinteze u koži iz endogenog kolesterola, 7-dehidrokolesterola. Ovaj početni spoj u procesu nastanka vitamina D je neaktivan i slijedi njegovo hidroksiliranje u jetri i tvorba 25-OH-vitamina D (25 D). 25 D je također neaktivan spoj, ali je najpouzdaniji indikator statusa vitamina D u organizmu. U bubrezima se zatim pretvara u aktivni oblik – 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25 D).
Mnoga tkiva osim koštanog tkiva i GI trakta izražavaju prisutnost VDR (receptora vitamina D), uključujući stanice u koštanoj srži, mozgu, debelom crijevu, dojkama te imunosne stanice, što definitivno sugerira da vitamin D ima i druge funkcije osim homeostaze kalcija i formiranja koštanog tkiva [1,2,14]. Uz to, druga tkiva osim bubrega eksprimiraju (prikazuju prisutnost) enzima 1-α-hidroksilaze i sposobna su pretvoriti neaktivni oblik 25 D u aktivni 1,25 D oblik vitamina i mimo bubrega [1,15-16].
Neki od nedavno priznatih neklasičnih djelovanja vitamina D uključuju učinke na staničnu proliferaciju i diferencijaciju, kao i imunosne učinke što rezultira sposobnošću održavanja tolerancije i promicanja zaštitne funkcije imuniteta. Kao stanice koje predstavljaju antigene, T-stanice i B-stanice imaju potrebne mehanizme za sintezu i reagiranje na prisutnost 1,25 D, aktivnog oblika vitamina D. Nadalje, lokalna razina 1,25 D može se razlikovati od sistemske, cirkulirajuće razine jer se lokalna regulacija enzima koji sintetiziraju i aktiviraju vitamin D razlikuje od sistemske kontrole koja potječe iz bubrega. Enzim 1-α-hidroksilaza u makrofazima razlikuje se od bubrežne hidroksilaze [17]. Status ovisi o cirkulacijskoj razini neaktivnog oblika 25 D, a mogu ga inducirati i neki citokini [18].
Vitamin D korišten je u prošlosti (nesvjesno) za liječenje infekcija poput tuberkuloze, u vremenima prije pojave učinkovitih antibiotika. Bolesnici zaraženi tuberkulozom smještani su u sanatorije gdje je liječenje uključivalo izlaganje suncu jer se mislilo da sunčevo zračenje izravno ubija bakterije tuberkuloze. Ulje jetre bakalara, bogat izvor vitamina D, također se koristilo za liječenje tuberkuloze, kao i generalno za povećanu zaštitu od infekcija [19].
Poznato je mnogo znanstvenih presječnih radova koji su povezivali niže razine vitamina D s povećanom vjerojatnosti infekcije. Jedno istraživanje proučavalo je gotovo 19000 ispitanika u periodu između 1988. i 1994. godine. Pojedinci s nižim razinama vitamina D (<30 µg/ml) češće su prijavili nedavnu infekciju gornjih dišnih puteva u usporedbi sa ispitanicima s dovoljnom, višom razinom vitamina D, čak i nakon prilagođavanja varijablama, uključujući godišnje doba, starost, spol, tjelesnu masu i rasu [20]. Razine vitamina D fluktuiraju tijekom godine. Iako je stopa sezonskih infekcija varirala (najniža je bila ljeti, a najviša zimi), povezanost nižih vrijednosti vitamina D u serumu i pojave infekcija održavala se tijekom svakog godišnjeg doba.
Još jedna usporedna studija na 800 vojnika u Finskoj proučavala je razine vitamina D u serumu [21]. Oni vojnici s nižom razinom vitamina D izgubili su znatno više dana u službi zbog aktivne ili sekundarne respiratorne infekcije gornjih dišnih puteva u usporedbi sa vojnicima s višom razinom vitamina D. Postoji niz drugih unakrsnih studija koje su proučavale razinu vitamina D i stopu oboljevanja od gripe [22] kao i drugih infekcija, uključujući bakterijsku vaginozu [23] i HIV [24-25]. Sva istraživanja su izvijestila o povezanosti niže razine vitamina D i povećanju stope infekcija. Istraživanje iz 2010., koje je koristilo objektivni ishod – kulturu brisa nazofarinksa i terapijsku dozu vitamina D, pokazalo je da je primjena vitamina D rezultirala statistički značajnim (42%) smanjenjem učestalosti infekcije virusom gripe [26].
Zaključak
Vitamin D ima važne funkcije u ljudskom organizmu, i izvan onih koje se odnose na homeostazu (ravnotežu) kalcija i izgradnju kostiju. Stanice imunosnog sustava sposobne su odgovoriti na prisutnost vitamina D (27). Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije i odgovora stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Podaci su pokazali da široki spektar stanica tkiva, uključujući imunosne stanice, izražavaju prisutnost enzima koji metaboliziraju vitamin D, pružajući biološki uvjerljiv mehanizam za pretvorbu nativnih cirkulirajućih oblika u aktivni oblik 1,25 D oblik vitamina. Čini se da je ovaj proces ključan za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, pa stoga snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (28).
Literatura
1. Holick MF. Vitamin D deficiency. N Engl J Med. 2007;357(3):266–81.
2. Battault S., Whiting S.J., Peltier S.L., Sadrin S., Gerber G., Maixent J.M. Vitamin D metabolism, functions and needs: From science to health claims. J. Nutr. 2013;52:429–441. doi: 10.1007/s00394-012-0430-5.
3. Lamberg-Allardt C. Vitamin D in foods and as supplements. Prog. Biophys. Mol. Biol. 2006;92:33–38. doi: 10.1016/j.pbiomolbio.2006.02.017.
4. Wacker M., Holick M.F. Vitamin D—Effects on skeletal and extraskeletal health and the need for supplementation. Nutrients. 2013;5:111–148. doi: 10.3390/nu5010111
5. Calvo M.S., Whiting S.J. Overview of the proceedings from Experimental Biology 2004 symposium: Vitamin D insufficiency: A significant risk factor in chronic diseases and potential disease-specific biomarkers of vitamin D sufficiency. J. Nutr. 2005;135:301–303.
6. Tripkovic L., Lambert H., Hart K., Smith C.P., Bucca G., Penson S., Chope G., Hyppönen E., Berry J., Vieth R., et al. Comparison of vitamin D2 and vitamin D3 supplementation in raising serum 25-hydroxyvitamin D status: A systematic review and meta-analysis. Am. J. Clin. Nutr. 2012;95:1357–1364. doi: 10.3945/ajcn.111.031070.
7. Wang T.J., Zhang F., Richards J.B., Kestenbaum B., van Meurs J.B., Berry D., Kiel D.P., Streeten E.A., Ohlsson C., Koller D.L., et al. Common genetic determinants of vitamin D insufficiency: A genome-wide association study. 2010;376:180–188. doi: 10.1016/S0140-6736(10)60588-0.
8. Maxwell J.D. Seasonal variation in vitamin D. Proc. Nutr. Soc. 1994;53:533–543. doi: 10.1079/PNS19940063.
9. Van der Mei I.A., Ponsonby A.L., Engelsen O., Pasco J.A., McGrath J.J., Eyles D.W., Blizzard L., Dwyer T., Lucas R., Jones G. The high prevalence of vitamin D insufficiency across Australian populations is only partly explained by season and latitude. Environ. Health Perspect. 2007;115:1132–1139. doi: 10.1289/ehp.9937.
10. Andersen R., Brot C., Jakobsen J., Mejborn H., Mølgaard C., Skovgaard L.T., Trolle E., Tetens I., Ovesen L. Seasonal changes in vitamin D status among Danish adolescent girls and elderly women: The influence of sun exposure and vitamin D intake. Eur. J. Clin. Nutr. 2013;67:270–274. doi: 10.1038/ejcn.2013.3
11. Pittway J.K., Ahuja K.D.K., Beckett J.M., Bird M.-L., Robertson I.K., Ball M.J. Make vitamin D while the sun shines, take supplements when it doesn’t: A longitudinal, observational study of older adults in Tasmania, Australia. PLoS One. 2013;8:e59063.
12. Danai P.A., Sinha S., Moss M., Haber M.J., Martin G.S. Seasonal variation in the epidemiology of sepsis. Crit. Care Med. 2007;35:410–415. doi: 10.1097/01.CCM.0000253405.17038.43.
13. White A.N.J., Ng V., Spain C.V., Johnson C.C., Kinlin L.M., Fisman D.N. Let the sun shine in: Effects of ultraviolet radiation on invasive pneumococcal disease risk in Philadelphia, Pennsylvania. BMC Infect. Dis. 2009;9:196. doi: 10.1186/1471-2334-9-196.
14. Bikle D. Nonclassic actions of vitamin D. J Clin Endocrinol Metab. 2009;94(1):26–34.
15. Townsend K, et al. Biological actions of extra-renal 25-hydroxyvitamin D-1alpha-hydroxylase and implications for chemoprevention and treatment. J Steroid Biochem Mol Biol. 2005;97(1-2):103–9.
16. Nagpal S, Na S, Rathnachalam R. Noncalcemic actions of vitamin D receptor ligands. Endocr Rev. 2005;26(5):662–87.
17. Wu S, et al. Splice variants of the CYP27b1 gene and the regulation of 1,25-dihydroxyvitamin D3 production. Endocrinology. 2007;148(7):3410–8.
18. van Etten E, et al. Regulation of vitamin D homeostasis: implications for the immune system. Nutr Rev. 2008;66(10 Suppl 2):S125–34.
19. Williams C. On the use and administration of cod-liver oil in pulmonary consumption. London Journal of Medicine. 1849;1:1–18.
20. Ginde AA, Mansbach JM, Camargo CA., Jr. Association between serum 25-hydroxyvitamin D level and upper respiratory tract infection in the Third National Health and Nutrition Examination Survey. Arch Intern Med. 2009;169(4):384–90.
21. Laaksi I, et al. An association of serum vitamin D concentrations < 40 nmol/L with acute respiratory tract infection in young Finnish men. Am J Clin Nutr. 2007;86(3):714–7.
22. Cannell JJ, et al. Epidemic influenza and vitamin D. Epidemiol Infect. 2006;134(6):1129–40.
23. Bodnar LM, Krohn MA, Simhan HN. Maternal vitamin D deficiency is associated with bacterial vaginosis in the first trimester of pregnancy. J Nutr. 2009;139(6):1157–61.
24. Villamor E. A potential role for vitamin D on HIV infection? Nutr Rev. 2006;64(5 Pt 1):226–33.
25. Rodriguez M, et al. High frequency of vitamin D deficiency in ambulatory HIV-Positive patients. AIDS Res Hum Retroviruses. 2009;25(1):9–14.
26. Urashima M, et al. Randomized trial of vitamin D supplementation to prevent seasonal influenza A in schoolchildren. Am J Clin Nutr. 2010;91(5):1255–60.
27. Aranow C. Vitamin D and the Immune System. J Investig Med. 2011 Aug; 59(6): 881–886. doi: 10.231/JIM.0b013e31821b8755
28. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika (25(OH)D), katalizira se spomenutim mitohondrijskim enzimom 1-α-hidroksilazom. Ovaj podatak ukazuje na važan utjecaj vitamina D na mnogo širi aspekt ljudskog zdravlja nego što je to do nedavno bilo poznato, osim klasičnih dobro poznatih učinaka na homeostazu kalcija u organizmu i građu kostiju.
Enzimi koji metaboliziraju vitamin D kao i receptori vitamina D prisutni su u mnogim tipovima imunosnih stanica (B-stanice, T-stanice, monociti i stanice antigena), a navedene su redom sposobne sintetizirati aktivni metabolit vitamina D. Vitamin D može modulirati urođene i adaptivne imunosne reakcije. Podaci in vivo istraživanja na životinjama i studija o nadopuni prehrane vitaminom D na ljudima pokazali su blagotvorno djelovanje vitamina D na imunosnu funkciju. Imunosni sustav brani tijelo od stranih, patogenih organizama, promičući zaštitni imunitet pritom zadržavajući toleranciju prema stanicama domaćina. Utjecaji nedostatka vitamina D na funkciju imunosnog sustava postaju jasniji kroz rezultate znanstvenih istraživanja posljednjih godina. U kontekstu nedostatka vitamina D u organizmu čini se da postoji povećana osjetljivost na infekcije i razvoj bolesti.
Izvori vitamina D i ovisnost statusa u organizmu o godišnjem dobu
U ljudi se vitamin D dobiva iz prehrane ili se sintetizira u koži (pregledano u [1]). Vitamin D može potjecati iz tri potencijalna izvora: prehrambeni izvori, endogena proizvodnja i dodaci prehrani. U ljudi se vitamin D uglavnom sintetizira u koži nakon izlaganja UV-B zračenju (sunčevim zrakama), dok samo manji dio dolazi iz prehrambenih izvora. Vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2) [1,3,4]. Osim tih namirnica određene količine vitamina D sadržane su u crvenom mesu, jetricama i žumanjcima jaja.
Zemlje poput Sjedinjenih Država i Kanade obogaćuju neke od osnovnih proizvoda (npr. mliječne proizvode) s vitaminom D. Dakle, pojedinačni unos vitamina D u prehrani uvelike ovisi o prehrambenim navikama građana te strategiji određene države. Pregledom s globalnom perspektivom utvrđeno je da 6 do čak 47% unosa vitamina D u prosjeku potječe iz dodataka prehrani [5,6].
Prema tome, bez dodataka prehrani vitaminom D, status u organizmu snažno ovisi o endogenoj proizvodnji ovog vitamina, na koju utječu genetske odrednice, zemljopisni položaj stanovanja, godišnje doba, pigmentacija kože te način života pojedinca (npr. uporaba krema za sunčanje i prekrivanje kože odjećom) [1,7].
Kako se pokazalo da razine vitamina D ovise o godišnjem dobu [8,9,10,11], ovaj faktor posebice treba uzeti u obzir pri tumačenju statusa vitamina D među stanovništvom. Razine vitamina D kod većine pojedinaca dosežu najniže razine nakon zime, a svoje maksimalne krajem ljeta. Zanimljivo je da ova sezonska varijacija nalikuje sezonskoj varijaciji nekih zaraznih bolesti, pa čak i učestalosti sepse [12,13]. Iz svih navedenih podataka jasno je zašto se ovaj vitamin često naziva i “sunshine vitamin” iliti vitamin sunca.
Tvorba i uloga vitamina D u ljudskom organizmu
Klasične dobro poznate akcije vitamina D su promicanje homeostaze kalcija u organizmu i promicanje zdravlja kostiju – vitamin D pojačava crijevnu apsorpciju kalcija i fosfata, potiče diferencijaciju osteoklasta, reapsorpciju kalcija iz kostiju te mineralizaciju koštanog matriksa. Vitamin D dodatno potiče ugradnju kolagena u matriks koštanog tkiva.
Kako je već spomenuto, vitamin D proizvodi se kožno nakon izlaganja UV-B zračenju, stoga na njegovu sintezu utječu i zemljopisna širina, godišnje doba, upotreba krema za sunčanje i pigmentacija kože. Nakon izlaganja kože UV-B zračenju iz sunčevih zraka započinje proces sinteze u koži iz endogenog kolesterola, 7-dehidrokolesterola. Ovaj početni spoj u procesu nastanka vitamina D je neaktivan i slijedi njegovo hidroksiliranje u jetri i tvorba 25-OH-vitamina D (25 D). 25 D je također neaktivan spoj, ali je najpouzdaniji indikator statusa vitamina D u organizmu. U bubrezima se zatim pretvara u aktivni oblik – 1,25-dihidroksi-vitamin D (1,25 D).
Mnoga tkiva osim koštanog tkiva i GI trakta izražavaju prisutnost VDR (receptora vitamina D), uključujući stanice u koštanoj srži, mozgu, debelom crijevu, dojkama te imunosne stanice, što definitivno sugerira da vitamin D ima i druge funkcije osim homeostaze kalcija i formiranja koštanog tkiva [1,2,14]. Uz to, druga tkiva osim bubrega eksprimiraju (prikazuju prisutnost) enzima 1-α-hidroksilaze i sposobna su pretvoriti neaktivni oblik 25 D u aktivni 1,25 D oblik vitamina i mimo bubrega [1,15-16].
Neki od nedavno priznatih neklasičnih djelovanja vitamina D uključuju učinke na staničnu proliferaciju i diferencijaciju, kao i imunosne učinke što rezultira sposobnošću održavanja tolerancije i promicanja zaštitne funkcije imuniteta. Kao stanice koje predstavljaju antigene, T-stanice i B-stanice imaju potrebne mehanizme za sintezu i reagiranje na prisutnost 1,25 D, aktivnog oblika vitamina D. Nadalje, lokalna razina 1,25 D može se razlikovati od sistemske, cirkulirajuće razine jer se lokalna regulacija enzima koji sintetiziraju i aktiviraju vitamin D razlikuje od sistemske kontrole koja potječe iz bubrega. Enzim 1-α-hidroksilaza u makrofazima razlikuje se od bubrežne hidroksilaze [17]. Status ovisi o cirkulacijskoj razini neaktivnog oblika 25 D, a mogu ga inducirati i neki citokini [18].
Vitamin D korišten je u prošlosti (nesvjesno) za liječenje infekcija poput tuberkuloze, u vremenima prije pojave učinkovitih antibiotika. Bolesnici zaraženi tuberkulozom smještani su u sanatorije gdje je liječenje uključivalo izlaganje suncu jer se mislilo da sunčevo zračenje izravno ubija bakterije tuberkuloze. Ulje jetre bakalara, bogat izvor vitamina D, također se koristilo za liječenje tuberkuloze, kao i generalno za povećanu zaštitu od infekcija [19].
Poznato je mnogo znanstvenih presječnih radova koji su povezivali niže razine vitamina D s povećanom vjerojatnosti infekcije. Jedno istraživanje proučavalo je gotovo 19000 ispitanika u periodu između 1988. i 1994. godine. Pojedinci s nižim razinama vitamina D (<30 µg/ml) češće su prijavili nedavnu infekciju gornjih dišnih puteva u usporedbi sa ispitanicima s dovoljnom, višom razinom vitamina D, čak i nakon prilagođavanja varijablama, uključujući godišnje doba, starost, spol, tjelesnu masu i rasu [20]. Razine vitamina D fluktuiraju tijekom godine. Iako je stopa sezonskih infekcija varirala (najniža je bila ljeti, a najviša zimi), povezanost nižih vrijednosti vitamina D u serumu i pojave infekcija održavala se tijekom svakog godišnjeg doba.
Još jedna usporedna studija na 800 vojnika u Finskoj proučavala je razine vitamina D u serumu [21]. Oni vojnici s nižom razinom vitamina D izgubili su znatno više dana u službi zbog aktivne ili sekundarne respiratorne infekcije gornjih dišnih puteva u usporedbi sa vojnicima s višom razinom vitamina D. Postoji niz drugih unakrsnih studija koje su proučavale razinu vitamina D i stopu oboljevanja od gripe [22] kao i drugih infekcija, uključujući bakterijsku vaginozu [23] i HIV [24-25]. Sva istraživanja su izvijestila o povezanosti niže razine vitamina D i povećanju stope infekcija. Istraživanje iz 2010., koje je koristilo objektivni ishod – kulturu brisa nazofarinksa i terapijsku dozu vitamina D, pokazalo je da je primjena vitamina D rezultirala statistički značajnim (42%) smanjenjem učestalosti infekcije virusom gripe [26].
Zaključak
Vitamin D ima važne funkcije u ljudskom organizmu, i izvan onih koje se odnose na homeostazu (ravnotežu) kalcija i izgradnju kostiju. Stanice imunosnog sustava sposobne su odgovoriti na prisutnost vitamina D (27). Posljednjih desetljeća, istraživanja povezana sa ulogom vitamina D potvrdila su važnu interakciju između prisutnosti vitamina D i funkcije i odgovora stanica urođenog i adaptivnog imunosnog sustava. Podaci su pokazali da široki spektar stanica tkiva, uključujući imunosne stanice, izražavaju prisutnost enzima koji metaboliziraju vitamin D, pružajući biološki uvjerljiv mehanizam za pretvorbu nativnih cirkulirajućih oblika u aktivni oblik 1,25 D oblik vitamina. Čini se da je ovaj proces ključan za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, pa stoga snižena ili nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja regulacije imunosnih odgovora (28).
Literatura
1. Holick MF. Vitamin D deficiency. N Engl J Med. 2007;357(3):266–81.
2. Battault S., Whiting S.J., Peltier S.L., Sadrin S., Gerber G., Maixent J.M. Vitamin D metabolism, functions and needs: From science to health claims. J. Nutr. 2013;52:429–441. doi: 10.1007/s00394-012-0430-5.
3. Lamberg-Allardt C. Vitamin D in foods and as supplements. Prog. Biophys. Mol. Biol. 2006;92:33–38. doi: 10.1016/j.pbiomolbio.2006.02.017.
4. Wacker M., Holick M.F. Vitamin D—Effects on skeletal and extraskeletal health and the need for supplementation. Nutrients. 2013;5:111–148. doi: 10.3390/nu5010111
5. Calvo M.S., Whiting S.J. Overview of the proceedings from Experimental Biology 2004 symposium: Vitamin D insufficiency: A significant risk factor in chronic diseases and potential disease-specific biomarkers of vitamin D sufficiency. J. Nutr. 2005;135:301–303.
6. Tripkovic L., Lambert H., Hart K., Smith C.P., Bucca G., Penson S., Chope G., Hyppönen E., Berry J., Vieth R., et al. Comparison of vitamin D2 and vitamin D3 supplementation in raising serum 25-hydroxyvitamin D status: A systematic review and meta-analysis. Am. J. Clin. Nutr. 2012;95:1357–1364. doi: 10.3945/ajcn.111.031070.
7. Wang T.J., Zhang F., Richards J.B., Kestenbaum B., van Meurs J.B., Berry D., Kiel D.P., Streeten E.A., Ohlsson C., Koller D.L., et al. Common genetic determinants of vitamin D insufficiency: A genome-wide association study. 2010;376:180–188. doi: 10.1016/S0140-6736(10)60588-0.
8. Maxwell J.D. Seasonal variation in vitamin D. Proc. Nutr. Soc. 1994;53:533–543. doi: 10.1079/PNS19940063.
9. Van der Mei I.A., Ponsonby A.L., Engelsen O., Pasco J.A., McGrath J.J., Eyles D.W., Blizzard L., Dwyer T., Lucas R., Jones G. The high prevalence of vitamin D insufficiency across Australian populations is only partly explained by season and latitude. Environ. Health Perspect. 2007;115:1132–1139. doi: 10.1289/ehp.9937.
10. Andersen R., Brot C., Jakobsen J., Mejborn H., Mølgaard C., Skovgaard L.T., Trolle E., Tetens I., Ovesen L. Seasonal changes in vitamin D status among Danish adolescent girls and elderly women: The influence of sun exposure and vitamin D intake. Eur. J. Clin. Nutr. 2013;67:270–274. doi: 10.1038/ejcn.2013.3
11. Pittway J.K., Ahuja K.D.K., Beckett J.M., Bird M.-L., Robertson I.K., Ball M.J. Make vitamin D while the sun shines, take supplements when it doesn’t: A longitudinal, observational study of older adults in Tasmania, Australia. PLoS One. 2013;8:e59063.
12. Danai P.A., Sinha S., Moss M., Haber M.J., Martin G.S. Seasonal variation in the epidemiology of sepsis. Crit. Care Med. 2007;35:410–415. doi: 10.1097/01.CCM.0000253405.17038.43.
13. White A.N.J., Ng V., Spain C.V., Johnson C.C., Kinlin L.M., Fisman D.N. Let the sun shine in: Effects of ultraviolet radiation on invasive pneumococcal disease risk in Philadelphia, Pennsylvania. BMC Infect. Dis. 2009;9:196. doi: 10.1186/1471-2334-9-196.
14. Bikle D. Nonclassic actions of vitamin D. J Clin Endocrinol Metab. 2009;94(1):26–34.
15. Townsend K, et al. Biological actions of extra-renal 25-hydroxyvitamin D-1alpha-hydroxylase and implications for chemoprevention and treatment. J Steroid Biochem Mol Biol. 2005;97(1-2):103–9.
16. Nagpal S, Na S, Rathnachalam R. Noncalcemic actions of vitamin D receptor ligands. Endocr Rev. 2005;26(5):662–87.
17. Wu S, et al. Splice variants of the CYP27b1 gene and the regulation of 1,25-dihydroxyvitamin D3 production. Endocrinology. 2007;148(7):3410–8.
18. van Etten E, et al. Regulation of vitamin D homeostasis: implications for the immune system. Nutr Rev. 2008;66(10 Suppl 2):S125–34.
19. Williams C. On the use and administration of cod-liver oil in pulmonary consumption. London Journal of Medicine. 1849;1:1–18.
20. Ginde AA, Mansbach JM, Camargo CA., Jr. Association between serum 25-hydroxyvitamin D level and upper respiratory tract infection in the Third National Health and Nutrition Examination Survey. Arch Intern Med. 2009;169(4):384–90.
21. Laaksi I, et al. An association of serum vitamin D concentrations < 40 nmol/L with acute respiratory tract infection in young Finnish men. Am J Clin Nutr. 2007;86(3):714–7.
22. Cannell JJ, et al. Epidemic influenza and vitamin D. Epidemiol Infect. 2006;134(6):1129–40.
23. Bodnar LM, Krohn MA, Simhan HN. Maternal vitamin D deficiency is associated with bacterial vaginosis in the first trimester of pregnancy. J Nutr. 2009;139(6):1157–61.
24. Villamor E. A potential role for vitamin D on HIV infection? Nutr Rev. 2006;64(5 Pt 1):226–33.
25. Rodriguez M, et al. High frequency of vitamin D deficiency in ambulatory HIV-Positive patients. AIDS Res Hum Retroviruses. 2009;25(1):9–14.
26. Urashima M, et al. Randomized trial of vitamin D supplementation to prevent seasonal influenza A in schoolchildren. Am J Clin Nutr. 2010;91(5):1255–60.
27. Aranow C. Vitamin D and the Immune System. J Investig Med. 2011 Aug; 59(6): 881–886. doi: 10.231/JIM.0b013e31821b8755
28. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and Immune Function. Nutrients. 2013 Jul; 5(7): 2502–2521. doi: 10.3390/nu5072502
Related Posts
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Znate li kako održati jetru zdravom?
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Tribulus Terrestris
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Kapsaicin
Kiwi – Actinidia chinensis
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Selen
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Glukozamin
Inulin