Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili upotrebljavaju izraze pre-/probiotik nasumice. Iako su povezani ulogama, imaju uvelike različite uloge u probavnom traktu i tijelu domaćina generalno.
✔Prebiotici su neprobavljiva vlakna koja se mogu fermentirati u debelom crijevu pomoću bakterija u našem probavnom sustavu, dakle oni su hrana za probiotičke kulture odnosno kolonije živih bakterija koje nastanjuju naša crijeva
✔Probiotici kao proizvod bi trebali biti živi mikroorganizmi, koji se inače prirodno nalaze u nekim namirnicama (kefir, kiseli kupus, miso…), ili se dodaju drugim proizvodima koji tada mogu imati blagotvorne učinke na tijelo.
Upravo te definicije nas uvodi u potencijalni problem kad pričamo o određenim tipovima suplemenata.
Da li su probiotički proizvodi na policama ljekarni živi, tj. da li su živi sojevi bakterija preživjeli proizvodnju tog proizvoda, transport te vrijeme na policama do konzumacije kupca? Da li je na njihovo stanje utjecala temperatura kojoj su izloženi u procesu proizvodnje, pakiranja i transporta? Također, da li nakon konzumacije završavaju tamo gdje to želimo tj. gdje odrađuju „posao“ za nas?
Ova je problematika tema modernih istraživanja, za sad postoje tek preliminarna istraživanja koje idu u prilog probiotičkih dodataka prehrani, ali za sada nisu iscrpna niti potvrdno zaključena. Ono što za sad znamo se može sumirati u tablici:
PROBIOTIK
PREBIOTIK
Živi organizam
Hrana za živi organizam
Može umrijeti uslijed temperature, vremena, uvjeta priprave proizvoda
Nije podložan promjenama uslijed temperature, vremena, priprave proizvoda
Iskoristi se „prerano“, u želucu i tankom crijevu
Doseže ciljano debelo crijevo
Potencijalnih problema sa probiotičkim dodacima prehrani kod prebiotika nema. Prebiotici su definirani kao tvari čija konzumacija rezultira specifičnim promjenama u sastavu i/ili aktivnosti crijevne mikrobiote, čime se pozitivno utječe na dobrobit i zdravlje organizma domaćina.
Kad su u pitanju zdravstvene prednosti konzumacije prebiotika, one ovise o promjenama u mikrobioti organizma domaćina i njihovim metabolitima. Neke od generalnih zdravstvenih prednosti koje su povezane s prebioticima uključuju:
poboljšanje stanja i zdravlja prisutnih bifidobakterija i laktobacila
proizvodnja korisnih metabolita
poboljšanje u apsorpciji i unosu minerala
poboljšanje u fermentaciji proteina
poboljšanje u riziku od nastanka alergija
pozitivni učinci na propusnost barijere crijeva
obrana imunosnog sustava i moguća zaštita od raka debelog crijeva
poboljšanje razina glukoze u krvi i inzulinskog profila
Obično, kad pričamo o prehrambenim namirnicama, povezujemo prebiotike s hranom koja sadrži vlakna, poput graha, pšenice i određenog voća i povrća. Specifični primjeri dobro proučenih prebiotika koji se koriste u industriji suplemenata i prehrani uključuju inulin, galakto-oligosaharide i rezistentni škrob.
Kakvo je stanje u spomenutoj populaciji modernog doba? Znamo da je danas većina ljudi u prehrani daleko ispod preporučenog unosa vlakana dnevno (25-35 g; žene-muškarci). Stoga je savjet da uvijek krenuti u analizu prehrane i od tog parametra, jer ćete imati velike koristi od prebiotičkih i ne-prebiotičkih svojstava vlakana eventualno prisutnih u vašoj hrani i/ili dodacima prehrani.
Raznolika prehrana bogata raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i grahom/mahunarkama vjerojatno osigurati dovoljno prebiotika za podršku crijevima i općem zdravlju. Ako pak na dnevnoj bazi redovno ne konzumirate dovoljne količine tih namirnica, svakako preporučamo suplementaciju kvalitetnim prebiotičkim vlaknima.
Pitanja za „domaću zadaću“ 😀
PAZITE LI KOD ODABIRA NAMIRNICA NA SADRŽAJ PREBIOTIKAI VLAKANA U HRANI? ️
KORISTITE LI SUPLEMENTE ILI HRANU?
KOLIKO GRAMA VLAKANA KONZUMIRATE U PROSJEKU KROZ PREHRANU?
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili upotrebljavaju izraze pre-/probiotik nasumice. Iako su povezani ulogama, imaju uvelike različite uloge u probavnom traktu i tijelu domaćina generalno.
✔Prebiotici su neprobavljiva vlakna koja se mogu fermentirati u debelom crijevu pomoću bakterija u našem probavnom sustavu, dakle oni su hrana za probiotičke kulture odnosno kolonije živih bakterija koje nastanjuju naša crijeva
✔Probiotici kao proizvod bi trebali biti živi mikroorganizmi, koji se inače prirodno nalaze u nekim namirnicama (kefir, kiseli kupus, miso…), ili se dodaju drugim proizvodima koji tada mogu imati blagotvorne učinke na tijelo.
Upravo te definicije nas uvodi u potencijalni problem kad pričamo o određenim tipovima suplemenata.
Da li su probiotički proizvodi na policama ljekarni živi, tj. da li su živi sojevi bakterija preživjeli proizvodnju tog proizvoda, transport te vrijeme na policama do konzumacije kupca? Da li je na njihovo stanje utjecala temperatura kojoj su izloženi u procesu proizvodnje, pakiranja i transporta? Također, da li nakon konzumacije završavaju tamo gdje to želimo tj. gdje odrađuju „posao“ za nas?
Ova je problematika tema modernih istraživanja, za sad postoje tek preliminarna istraživanja koje idu u prilog probiotičkih dodataka prehrani, ali za sada nisu iscrpna niti potvrdno zaključena. Ono što za sad znamo se može sumirati u tablici:
Potencijalnih problema sa probiotičkim dodacima prehrani kod prebiotika nema. Prebiotici su definirani kao tvari čija konzumacija rezultira specifičnim promjenama u sastavu i/ili aktivnosti crijevne mikrobiote, čime se pozitivno utječe na dobrobit i zdravlje organizma domaćina.
Kad su u pitanju zdravstvene prednosti konzumacije prebiotika, one ovise o promjenama u mikrobioti organizma domaćina i njihovim metabolitima. Neke od generalnih zdravstvenih prednosti koje su povezane s prebioticima uključuju:
Obično, kad pričamo o prehrambenim namirnicama, povezujemo prebiotike s hranom koja sadrži vlakna, poput graha, pšenice i određenog voća i povrća. Specifični primjeri dobro proučenih prebiotika koji se koriste u industriji suplemenata i prehrani uključuju inulin, galakto-oligosaharide i rezistentni škrob.
Kakvo je stanje u spomenutoj populaciji modernog doba? Znamo da je danas većina ljudi u prehrani daleko ispod preporučenog unosa vlakana dnevno (25-35 g; žene-muškarci). Stoga je savjet da uvijek krenuti u analizu prehrane i od tog parametra, jer ćete imati velike koristi od prebiotičkih i ne-prebiotičkih svojstava vlakana eventualno prisutnih u vašoj hrani i/ili dodacima prehrani.
Raznolika prehrana bogata raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i grahom/mahunarkama vjerojatno osigurati dovoljno prebiotika za podršku crijevima i općem zdravlju. Ako pak na dnevnoj bazi redovno ne konzumirate dovoljne količine tih namirnica, svakako preporučamo suplementaciju kvalitetnim prebiotičkim vlaknima.
Pitanja za „domaću zadaću“ 😀
PAZITE LI KOD ODABIRA NAMIRNICA NA SADRŽAJ PREBIOTIKAI VLAKANA U HRANI? ️
KORISTITE LI SUPLEMENTE ILI HRANU?
KOLIKO GRAMA VLAKANA KONZUMIRATE U PROSJEKU KROZ PREHRANU?
Related Posts
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Inulin
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Selen
Sindrom policističkih jajnika
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Celijakija
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Glukozamin
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Melissa officinalis