Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili upotrebljavaju izraze pre-/probiotik nasumice. Iako su povezani ulogama, imaju uvelike različite uloge u probavnom traktu i tijelu domaćina generalno.
✔Prebiotici su neprobavljiva vlakna koja se mogu fermentirati u debelom crijevu pomoću bakterija u našem probavnom sustavu, dakle oni su hrana za probiotičke kulture odnosno kolonije živih bakterija koje nastanjuju naša crijeva
✔Probiotici kao proizvod bi trebali biti živi mikroorganizmi, koji se inače prirodno nalaze u nekim namirnicama (kefir, kiseli kupus, miso…), ili se dodaju drugim proizvodima koji tada mogu imati blagotvorne učinke na tijelo.
Upravo te definicije nas uvodi u potencijalni problem kad pričamo o određenim tipovima suplemenata.
Da li su probiotički proizvodi na policama ljekarni živi, tj. da li su živi sojevi bakterija preživjeli proizvodnju tog proizvoda, transport te vrijeme na policama do konzumacije kupca? Da li je na njihovo stanje utjecala temperatura kojoj su izloženi u procesu proizvodnje, pakiranja i transporta? Također, da li nakon konzumacije završavaju tamo gdje to želimo tj. gdje odrađuju „posao“ za nas?
Ova je problematika tema modernih istraživanja, za sad postoje tek preliminarna istraživanja koje idu u prilog probiotičkih dodataka prehrani, ali za sada nisu iscrpna niti potvrdno zaključena. Ono što za sad znamo se može sumirati u tablici:
PROBIOTIK
PREBIOTIK
Živi organizam
Hrana za živi organizam
Može umrijeti uslijed temperature, vremena, uvjeta priprave proizvoda
Nije podložan promjenama uslijed temperature, vremena, priprave proizvoda
Iskoristi se „prerano“, u želucu i tankom crijevu
Doseže ciljano debelo crijevo
Potencijalnih problema sa probiotičkim dodacima prehrani kod prebiotika nema. Prebiotici su definirani kao tvari čija konzumacija rezultira specifičnim promjenama u sastavu i/ili aktivnosti crijevne mikrobiote, čime se pozitivno utječe na dobrobit i zdravlje organizma domaćina.
Kad su u pitanju zdravstvene prednosti konzumacije prebiotika, one ovise o promjenama u mikrobioti organizma domaćina i njihovim metabolitima. Neke od generalnih zdravstvenih prednosti koje su povezane s prebioticima uključuju:
poboljšanje stanja i zdravlja prisutnih bifidobakterija i laktobacila
proizvodnja korisnih metabolita
poboljšanje u apsorpciji i unosu minerala
poboljšanje u fermentaciji proteina
poboljšanje u riziku od nastanka alergija
pozitivni učinci na propusnost barijere crijeva
obrana imunosnog sustava i moguća zaštita od raka debelog crijeva
poboljšanje razina glukoze u krvi i inzulinskog profila
Obično, kad pričamo o prehrambenim namirnicama, povezujemo prebiotike s hranom koja sadrži vlakna, poput graha, pšenice i određenog voća i povrća. Specifični primjeri dobro proučenih prebiotika koji se koriste u industriji suplemenata i prehrani uključuju inulin, galakto-oligosaharide i rezistentni škrob.
Kakvo je stanje u spomenutoj populaciji modernog doba? Znamo da je danas većina ljudi u prehrani daleko ispod preporučenog unosa vlakana dnevno (25-35 g; žene-muškarci). Stoga je savjet da uvijek krenuti u analizu prehrane i od tog parametra, jer ćete imati velike koristi od prebiotičkih i ne-prebiotičkih svojstava vlakana eventualno prisutnih u vašoj hrani i/ili dodacima prehrani.
Raznolika prehrana bogata raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i grahom/mahunarkama vjerojatno osigurati dovoljno prebiotika za podršku crijevima i općem zdravlju. Ako pak na dnevnoj bazi redovno ne konzumirate dovoljne količine tih namirnica, svakako preporučamo suplementaciju kvalitetnim prebiotičkim vlaknima.
Pitanja za „domaću zadaću“ 😀
PAZITE LI KOD ODABIRA NAMIRNICA NA SADRŽAJ PREBIOTIKAI VLAKANA U HRANI? ️
KORISTITE LI SUPLEMENTE ILI HRANU?
KOLIKO GRAMA VLAKANA KONZUMIRATE U PROSJEKU KROZ PREHRANU?
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili upotrebljavaju izraze pre-/probiotik nasumice. Iako su povezani ulogama, imaju uvelike različite uloge u probavnom traktu i tijelu domaćina generalno.
✔Prebiotici su neprobavljiva vlakna koja se mogu fermentirati u debelom crijevu pomoću bakterija u našem probavnom sustavu, dakle oni su hrana za probiotičke kulture odnosno kolonije živih bakterija koje nastanjuju naša crijeva
✔Probiotici kao proizvod bi trebali biti živi mikroorganizmi, koji se inače prirodno nalaze u nekim namirnicama (kefir, kiseli kupus, miso…), ili se dodaju drugim proizvodima koji tada mogu imati blagotvorne učinke na tijelo.
Upravo te definicije nas uvodi u potencijalni problem kad pričamo o određenim tipovima suplemenata.
Da li su probiotički proizvodi na policama ljekarni živi, tj. da li su živi sojevi bakterija preživjeli proizvodnju tog proizvoda, transport te vrijeme na policama do konzumacije kupca? Da li je na njihovo stanje utjecala temperatura kojoj su izloženi u procesu proizvodnje, pakiranja i transporta? Također, da li nakon konzumacije završavaju tamo gdje to želimo tj. gdje odrađuju „posao“ za nas?
Ova je problematika tema modernih istraživanja, za sad postoje tek preliminarna istraživanja koje idu u prilog probiotičkih dodataka prehrani, ali za sada nisu iscrpna niti potvrdno zaključena. Ono što za sad znamo se može sumirati u tablici:
Potencijalnih problema sa probiotičkim dodacima prehrani kod prebiotika nema. Prebiotici su definirani kao tvari čija konzumacija rezultira specifičnim promjenama u sastavu i/ili aktivnosti crijevne mikrobiote, čime se pozitivno utječe na dobrobit i zdravlje organizma domaćina.
Kad su u pitanju zdravstvene prednosti konzumacije prebiotika, one ovise o promjenama u mikrobioti organizma domaćina i njihovim metabolitima. Neke od generalnih zdravstvenih prednosti koje su povezane s prebioticima uključuju:
Obično, kad pričamo o prehrambenim namirnicama, povezujemo prebiotike s hranom koja sadrži vlakna, poput graha, pšenice i određenog voća i povrća. Specifični primjeri dobro proučenih prebiotika koji se koriste u industriji suplemenata i prehrani uključuju inulin, galakto-oligosaharide i rezistentni škrob.
Kakvo je stanje u spomenutoj populaciji modernog doba? Znamo da je danas većina ljudi u prehrani daleko ispod preporučenog unosa vlakana dnevno (25-35 g; žene-muškarci). Stoga je savjet da uvijek krenuti u analizu prehrane i od tog parametra, jer ćete imati velike koristi od prebiotičkih i ne-prebiotičkih svojstava vlakana eventualno prisutnih u vašoj hrani i/ili dodacima prehrani.
Raznolika prehrana bogata raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i grahom/mahunarkama vjerojatno osigurati dovoljno prebiotika za podršku crijevima i općem zdravlju. Ako pak na dnevnoj bazi redovno ne konzumirate dovoljne količine tih namirnica, svakako preporučamo suplementaciju kvalitetnim prebiotičkim vlaknima.
Pitanja za „domaću zadaću“ 😀
PAZITE LI KOD ODABIRA NAMIRNICA NA SADRŽAJ PREBIOTIKAI VLAKANA U HRANI? ️
KORISTITE LI SUPLEMENTE ILI HRANU?
KOLIKO GRAMA VLAKANA KONZUMIRATE U PROSJEKU KROZ PREHRANU?
Related Posts
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Znate li što su fitonutrijenti?
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Celijakija
Kiwi – Actinidia chinensis
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Znate li kako održati jetru zdravom?
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Kapsaicin
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Inulin
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Glukozamin
Željezo