Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. Jedan od razloga zašto je tome tako jest i što sve veći broj ljudi boravi više vremena na zraku i suncu čime svom tijelu omogućavaju i optimalne količine D vitamina, uz ostale zdravstvene benefite povezane sa kretanjem i fizičkom aktivnošću.
Dokazano u svježim znanstvenim radovima (2019/2020), izlaganje suncu i nadopuna prehrani vitaminom D može biti korisna strategija tijekom trajanja svake virusne bolesti, pa tako i aktualne pandemije izazvane koronavirusom SARS-CoV-2. Aktualna znanstvena istraživanja podržavaju uporabu vitamina D i u prevenciji zaraze i kao pomoćnu terapiju ukoliko je već došlo do razvoja simptoma nakon infekcije virusom. Naravno, treba naglasiti da do pojave cjepiva nijedna strategija neće biti globalno efikasna za konačno suzbijanje ove bolesti.
Vitamin D ima važnu ulogu kako u imunosnom i protu-upalnom odgovoru, tako i u prevenciji nastanka sepse za koju je primjećeno da se javlja kod teže oboljelih pojedinaca. Jedan znanstveni pregledni članak (1) o prehrambenim navikama komentirao je uporabu vitamina D za liječenje COVID-19 kao i nekoliko drugih poznatih prehrambenih intervencija (2), ali još uvijek nisu provedene službene studije. U različitim objavljenim službenim smjernicama za liječenje COVID-19 bolesti nije spomenut vitamin D, no mnogi se stručnjaci slažu da se radi o vrlo važnom vitaminu koji bi definitivno trebalo uzeti u obzir za poboljšanje funkcije imunosnog sustava, i generalno, ali i tijekom aktualne pandemije.
Postoji nekoliko potencijalnih načina na koje vitamin D može pomoći kod virusnih oboljenja, pa tako i u tretmanu aktualne pandemijske bolesti. Tijek neke virusne bolesti se može podijeliti u 4 faze:
Infekcija: virus zarazi pojedinca
Replikacija: virus se umnožava u organizmu domaćina
Imunosni odgovor: način na koji se tijelo pokušava boriti protiv virusa
Vitamin D je u novije vrijeme vrlo detaljno znanstveno istražen. Postoji 27 sustavnih znanstvenih pregleda koji proučavaju različita klinička stanja – 10 koji procjenjuju učinke vitamina D za prevenciju i 17 procjena učinkovitosti vitamina D kao terapije za liječenje bolesti. Ovi su pregledi pokazali, između ostalih, i dobrobiti vitamina D za trudnice (3) i bolesnike s astmom. Koristan utjecaj vitamina D za pacijente s astmom može biti važan pokazatelj i za tretman bolesti COVID-19.
Znanost
Vitamin D je važan vitamin (zapravo hormon) koji se može stvoriti ili apsorbirati u ljudskom organizmu (4). Vitamin D je ključan za održavanje integriteta kostiju, ali i za sazrijevanje različitih imunosnih stanica (1) te ima važan učinak i za zdravlje pluća pružanjem podrške funkciji dišnog sustava (5). Pokazuje i modulacijsku i regulatornu ulogu u imunosnoj obrani organizma domaćina, tretmanu upale, funkciji imuniteta i popravcima stanica epitela kože (6).
Na staničnoj razini vitamin D obavlja više funkcija. U jednoj veže receptor vitamina D (VDR) i retinoidni receptor X (RXR) koji pokreću različite signalne kaskade i djeluju kao moćan faktor transkripcije gena. Receptor vitamina D prisutan je na makrofazima, monocitima i epitelnim stanicama pluća. Otkriveno je da vitamin D također inducira LL37, poznat kao snažan antimikrobni spoj. Iako je SARS-CoV-2 virus (a ne bakterija), virolozi su na LL37 počeli gledati kao na antivirusni “lijek” (7,8).
Dakle, jedna od najvažnijih činjenica koje treba uzeti u obzir jest potencijalni nedostatak vitamina D u organizmu. Manjak vitamina D u organizmu može se pojaviti na nekoliko različitih načina, uključujući malapsorpciju, smanjenu sintezu te kao posljedica velikog broja okolišnih i životnih čimbenika. Jedan od najvećih problema vezanih uz nedostatak vitamina D jest da je uobičajen među starijim odraslim osobama, s najnižim razinama tijekom zimskih mjeseci. Manjak vitamina D obično je vidljiv i kod osoba koje su smještene u zdravstvene ustanove i domove za starije i nemoćne. Upravo se za ovaj dio stanovništva diljem planete pokazalo da su najkritičnija i najugroženija skupina u aktualnoj pandemiji.
U smislu prevencije, nedostatak vitamina D kontinuirano vodi ka povećanom riziku od akutnih infekcija dišnog sustava i virusnih infekcija. Nekoliko studija pokazalo je da imunosni putevi aktivirani vezanjem vitamina D mogu inhibirati virusnu infekciju. Pregledni rad znanstvenika Teymoori-Rad i suradnika nabraja sve do sad otkrivene mehanizme (9). S druge strane, konzumacija vitamina D u suvišku u odnosu na potrebne i preporučene dnevne/tjedne količine, dokazano nema dodatnih utjecaja na prevenciju.
Infekcija i imunosni odgovor organizma
Nakon infekcije virus se počinje razmnožavati u organizmu. Važno je napomenuti da vitamin D sam po sebi nema antivirusno djelovanje, ali daljnji putevi njegovog vezanja mogu imati takvu odliku. Na primjer, vitamin D inducira spoj humani-B-defenzin koji interferira sa sintezom virusa glikoproteina i virusnom replikacijom na viruse poput HIV-1, adenovirusa, RV-a (rinovirusa) i virusa gripe (10-15).
U pogledu imunosnog odgovora koji nastaje kada je tijelo zaraženo virusom SARS-CoV-2, vitamin D može igrati više važnih uloga. Većina utjecaja vitamina D na imunosni sustav djeluje pozitivno. U aktivaciji imunosnog odgovora, kod bolesnika sa COVID-19, primjećen je hiperimunosni proupalni odgovor koji vodi do “citokinske oluje” (16). U ovom je slučaju aktivacija imunosnog sustava prejaka. Za najbolje pregledne radove na temu utjecaja vitamina D na imunosni sustav pogledajte radove Dankersa i sur., Teymoori-Rad i sur., Zdrenghea i suradnika te Caltona i sur. (4,6,9,17). Dodatno, postoje istraživanja koja pokazuju da vitamin D može povećati razine IL1b, važnog citokina u pro-upalnom odgovoru na virus (18).
Napredna bolest
Neka od najperspektivnijih istraživanja potiču iz studija koje proučavaju učinak vitamina D na prevenciju nastanka sepse te uspješno liječenje i smanjenje postotka smrtnog ishoda. U većini slučajeva ove su studije proučavale su učinak nedostatka vitamina D ili učinak vitamina D kao pomoćne terapije. Tri neovisne metaanalize zaključile su slične rezultate da nedostatak vitamina D ili povećava podložnost sepsi ili povećava smrtnost odraslih bolesnika sa sepsom (19-21). Takeuti i suradnici raspravljali su o primjeni vitamina D u prevenciji sepse (22), a drugi su istraživači proučavali rezultate učinaka vitamina D kod onih pacijenata koji razvijaju sepsu (23,24). Watkins i suradnici (25) objavili su istraživanje na temu uloge koju manjak vitamina D ima kod nastanka sepse. Vitamin D može igrati ulogu i u trombozi, koagulaciji i hemostazi. Mnogi pružatelji zdravstvenih usluga, koji rade na prvoj liniji fronte, primijetili su hiper-koagulabilno stanje kod nekih pacijenata s težim oblikom COVID-19, sa ugrušcima koji su primjećeni u više organa.
Doziranje
Uz evidentno povećan rizik od nedostatka vitamina D u aktualno doba socijalne izolacije i smanjenog boravka na suncu, Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno. Uz konzumaciju prehrambenih namirnica bogatih vitaminom D i/ili dodataka prehrani, možete povećati proizvodnju tog vitamina u svom organizmu tako što ćete boraviti na suncu barem 15 minuta dnevno, ili 3-4 puta duže za osobe s tamnijom kožom (26).
Što se tiče prehrambenih izvora, vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2). Osim navedenih namirnica određene količine vitamina D sadrže crveno meso, jetrica i žumanjci jaja.
S druge strane, treba pripaziti i na gornje granice konzumacije. Iako je prevalenca akutne toksičnosti vitamina D većinom nepoznata, a mnoge studije su pokazale da se može konzumirati i do 20 000 IU (500 µg) dnevno bez toksičnog efekta na ljudski organizam, nijedna studija nije pokazala da viša razina od preporučene sprječava virusne infekcije ili dodatno podržava rad vašeg imunosnog sustava (27). Iz tih razloga, nema potrebe za prekoračenjem preporučene doze od strane Harvard’s School of Public Health, dakle do 2000 IU ili 50 µg dnevno.
Literatura
1. Zhang, L., & Liu, Y. (2020). Potential interventions for novel coronavirus in China: A systematic review. Journal of Medical Virology, 92(5), 479–490. COVID-19 FAQ (n.d.). Retrieved April 9, 2020, from https://integrativemedicine.arizona.edu/COVID19/FAQ.html
3. Hansen, K. E., Johnson, R. E., Chambers, K. R., Johnson, M. G., Lemon, C. C., Vo, T. N. T., & Marvdashti, S. (2015). Treatment of Vitamin D Insufficiency in Postmenopausal Women: A Randomized Clinical Trial. JAMA Internal Medicine, 175(10), 1612–1621
4. Dankers, W., Colin, E. M., van Hamburg, J. P., & Lubberts, E. (2017). Vitamin D in Autoimmunity: Molecular Mechanisms and Therapeutic Potential. Frontiers in Immunology, 7.
5. Walker, V. P., & Modlin, R. L. (2009). The vitamin D connection to pediatric infections and immune function. Pediatric Research, 65(5 Pt 2), 106R-113R.
6. Zdrenghea, M. T., Makrinioti, H., Bagacean, C., Bush, A., Johnston, S. L., & Stanciu, L. A. (2017). Vitamin D modulation of innate immune responses to respiratory viral infections. Reviews in Medical Virology, 27(1).
7. Bergman, P., Walter-Jallow, L., Broliden, K., Agerberth, B., & Söderlund, J. (2007). The antimicrobial peptide LL-37 inhibits HIV-1 replication. Current HIV Research, 5(4), 410–415.
8. Barlow, P. G., Svoboda, P., Mackellar, A., Nash, A. A., York, I. A., Pohl, J., … Donis, R. O. (2011). Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PloS One, 6(10), e25333.
9. Teymoori-Rad, M., Shokri, F., Salimi, V., & Marashi, S. M. (2019). The interplay between vitamin D and viral infections. Reviews in Medical Virology, 29(2), e2032.
10. Ganguly, D., Chamilos, G., Lande, R., Gregorio, J., Meller, S., Facchinetti V., Gilliet, M. (2009). Self-RNA-antimicrobial peptide complexes activate human dendritic cells through TLR7 and TLR8. The Journal of Experimental Medicine, 206(9), 1983–1994.
11. Sun, L., Finnegan, C. M., Kish-Catalone, T., Blumenthal, R., Garzino-Demo, P., La Terra Maggiore, G. M., Garzino-Demo, A. (2005). Human β-Defensins Suppress Human Immunodeficiency Virus Infection: Potential Role in Mucosal Protection. Journal of Virology, 79(22), 14318–14329.
12. Quiñones-Mateu, M. E., Lederman, M. M., Feng, Z., Chakraborty, B., Weber, J., Rangel, H. R., Weinberg, A. (2003). Human epithelial beta-defensins 2 and 3 inhibit HIV-1 replication. AIDS (London, England), 17(16), F39-48.
13. Bastian, A., & Schäfer, H. (2001). Human alpha-defensin 1 (HNP-1) inhibits adenoviral infection in vitro. Regulatory Peptides, 101(1–3), 157–161.
14. Proud, D., Sanders, S. P., & Wiehler, S. (2004). Human rhinovirus infection induces airway epithelial cell production of human beta-defensin 2 both in vitro and in vivo. Journal of Immunology (Baltimore, Md.: 1950), 172(7), 4637–4645.
15. Aguilar-Jiménez, W., Zapata, W., Caruz, A., & Rugeles, M. T. (2013). High Transcript Levels of Vitamin D Receptor Are Correlated with Higher mRNA Expression of Human Beta Defensins and IL-10 in Mucosa of HIV-1-Exposed Seronegative Individuals. PLOS ONE, 8(12), e82717.
16. Zhou, F., Yu, T., Du, R., Fan, G., Liu, Y., Liu, Z., Cao, B. (2020). Clinical course and risk factors for mortality of adult inpatients with COVID-19 in Wuhan, China: a retrospective cohort study. The Lancet, S0140673620305663.
17. Calton, E. K., Keane, K. N., Newsholme, P., & Soares, M. J. (2015). The Impact of Vitamin D Levels on Inflammatory Status: A Systematic Review of Immune Cell Studies. PLoS ONE, 10(11).
18. Taimi, M., Defacque, H., Commes, T., Favero, J., Caron, E., Marti, J., & Dornand, J. (1993). Effect of retinoic acid and vitamin D on the expression of interleukin-1 beta, tumour necrosis factor-alpha and interleukin-6 in the human monocytic cell line U937. Immunology, 79(2), 229–235.
19. Li, Y., & Ding, S. (2020). Serum 25-Hydroxyvitamin D and the risk of mortality in adult patients with Sepsis: a meta-analysis. BMC Infectious Diseases, 20(1), 189.
20. Upala, S., Sanguankeo, A., & Permpalung, N. (2015). Significant association between vitamin D deficiency and sepsis: a systematic review and meta-analysis. BMC Anesthesiology, 15, 84.
21. de Haan, K., Groeneveld, A. B. J., de Geus, H. R. H., Egal, M., & Struijs, A. (2014). Vitamin D deficiency as a risk factor for infection, sepsis and mortality in the critically ill: systematic review and meta-analysis. Critical Care (London, England), 18(6), 660
22. Takeuti, F. A. C., Souza-Fonseca-Guimaraes, F., & Guimaraes, P. S. F. (2018). Applications of Vitamin D in Sepsis Prevention. Discovery Medicine, 25(140), 291–297.
23. Vipul, P., Shuchi, C., Avinash, A., Manish, G., Sukriti, K., & Ved, P. (2017). Correlation of Serum Vitamin D Level with Mortality in Patients with Sepsis. Indian Journal of Critical Care Medicine : Peer-Reviewed, Official Publication of Indian Society of Critical Care Medicine, 21(4), 199–204.
24. Shojaei, M., Sabzeghabaei, A., Valaei Barhagh, H., & Soltani, S. (2019). The Correlation between Serum Level of Vitamin D and Outcome of Sepsis Patients; a Cross-Sectional Study. Archives of Academic Emergency Medicine, 7(1).
25. Watkins, R. R., Yamshchikov, A. V., Lemonovich, T. L., & Salata, R. A. (2011). The role of vitamin D deficiency in sepsis and potential therapeutic implications. Journal of Infection, 63(5), 321–326.
27. Marcinowska-Suchowierska, E., Kupisz-Urbańska, M., Łukaszkiewicz, J., Płudowski, P., & Jones, G. (2018). Vitamin D Toxicity–A Clinical Perspective. Frontiers in Endocrinology, 9.
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. Jedan od razloga zašto je tome tako jest i što sve veći broj ljudi boravi više vremena na zraku i suncu čime svom tijelu omogućavaju i optimalne količine D vitamina, uz ostale zdravstvene benefite povezane sa kretanjem i fizičkom aktivnošću.
Dokazano u svježim znanstvenim radovima (2019/2020), izlaganje suncu i nadopuna prehrani vitaminom D može biti korisna strategija tijekom trajanja svake virusne bolesti, pa tako i aktualne pandemije izazvane koronavirusom SARS-CoV-2. Aktualna znanstvena istraživanja podržavaju uporabu vitamina D i u prevenciji zaraze i kao pomoćnu terapiju ukoliko je već došlo do razvoja simptoma nakon infekcije virusom. Naravno, treba naglasiti da do pojave cjepiva nijedna strategija neće biti globalno efikasna za konačno suzbijanje ove bolesti.
Vitamin D ima važnu ulogu kako u imunosnom i protu-upalnom odgovoru, tako i u prevenciji nastanka sepse za koju je primjećeno da se javlja kod teže oboljelih pojedinaca. Jedan znanstveni pregledni članak (1) o prehrambenim navikama komentirao je uporabu vitamina D za liječenje COVID-19 kao i nekoliko drugih poznatih prehrambenih intervencija (2), ali još uvijek nisu provedene službene studije. U različitim objavljenim službenim smjernicama za liječenje COVID-19 bolesti nije spomenut vitamin D, no mnogi se stručnjaci slažu da se radi o vrlo važnom vitaminu koji bi definitivno trebalo uzeti u obzir za poboljšanje funkcije imunosnog sustava, i generalno, ali i tijekom aktualne pandemije.
Postoji nekoliko potencijalnih načina na koje vitamin D može pomoći kod virusnih oboljenja, pa tako i u tretmanu aktualne pandemijske bolesti. Tijek neke virusne bolesti se može podijeliti u 4 faze:
Vitamin D je u novije vrijeme vrlo detaljno znanstveno istražen. Postoji 27 sustavnih znanstvenih pregleda koji proučavaju različita klinička stanja – 10 koji procjenjuju učinke vitamina D za prevenciju i 17 procjena učinkovitosti vitamina D kao terapije za liječenje bolesti. Ovi su pregledi pokazali, između ostalih, i dobrobiti vitamina D za trudnice (3) i bolesnike s astmom. Koristan utjecaj vitamina D za pacijente s astmom može biti važan pokazatelj i za tretman bolesti COVID-19.
Znanost
Vitamin D je važan vitamin (zapravo hormon) koji se može stvoriti ili apsorbirati u ljudskom organizmu (4). Vitamin D je ključan za održavanje integriteta kostiju, ali i za sazrijevanje različitih imunosnih stanica (1) te ima važan učinak i za zdravlje pluća pružanjem podrške funkciji dišnog sustava (5). Pokazuje i modulacijsku i regulatornu ulogu u imunosnoj obrani organizma domaćina, tretmanu upale, funkciji imuniteta i popravcima stanica epitela kože (6).
Na staničnoj razini vitamin D obavlja više funkcija. U jednoj veže receptor vitamina D (VDR) i retinoidni receptor X (RXR) koji pokreću različite signalne kaskade i djeluju kao moćan faktor transkripcije gena. Receptor vitamina D prisutan je na makrofazima, monocitima i epitelnim stanicama pluća. Otkriveno je da vitamin D također inducira LL37, poznat kao snažan antimikrobni spoj. Iako je SARS-CoV-2 virus (a ne bakterija), virolozi su na LL37 počeli gledati kao na antivirusni “lijek” (7,8).
Dakle, jedna od najvažnijih činjenica koje treba uzeti u obzir jest potencijalni nedostatak vitamina D u organizmu. Manjak vitamina D u organizmu može se pojaviti na nekoliko različitih načina, uključujući malapsorpciju, smanjenu sintezu te kao posljedica velikog broja okolišnih i životnih čimbenika. Jedan od najvećih problema vezanih uz nedostatak vitamina D jest da je uobičajen među starijim odraslim osobama, s najnižim razinama tijekom zimskih mjeseci. Manjak vitamina D obično je vidljiv i kod osoba koje su smještene u zdravstvene ustanove i domove za starije i nemoćne. Upravo se za ovaj dio stanovništva diljem planete pokazalo da su najkritičnija i najugroženija skupina u aktualnoj pandemiji.
U smislu prevencije, nedostatak vitamina D kontinuirano vodi ka povećanom riziku od akutnih infekcija dišnog sustava i virusnih infekcija. Nekoliko studija pokazalo je da imunosni putevi aktivirani vezanjem vitamina D mogu inhibirati virusnu infekciju. Pregledni rad znanstvenika Teymoori-Rad i suradnika nabraja sve do sad otkrivene mehanizme (9). S druge strane, konzumacija vitamina D u suvišku u odnosu na potrebne i preporučene dnevne/tjedne količine, dokazano nema dodatnih utjecaja na prevenciju.
Infekcija i imunosni odgovor organizma
Nakon infekcije virus se počinje razmnožavati u organizmu. Važno je napomenuti da vitamin D sam po sebi nema antivirusno djelovanje, ali daljnji putevi njegovog vezanja mogu imati takvu odliku. Na primjer, vitamin D inducira spoj humani-B-defenzin koji interferira sa sintezom virusa glikoproteina i virusnom replikacijom na viruse poput HIV-1, adenovirusa, RV-a (rinovirusa) i virusa gripe (10-15).
U pogledu imunosnog odgovora koji nastaje kada je tijelo zaraženo virusom SARS-CoV-2, vitamin D može igrati više važnih uloga. Većina utjecaja vitamina D na imunosni sustav djeluje pozitivno. U aktivaciji imunosnog odgovora, kod bolesnika sa COVID-19, primjećen je hiperimunosni proupalni odgovor koji vodi do “citokinske oluje” (16). U ovom je slučaju aktivacija imunosnog sustava prejaka. Za najbolje pregledne radove na temu utjecaja vitamina D na imunosni sustav pogledajte radove Dankersa i sur., Teymoori-Rad i sur., Zdrenghea i suradnika te Caltona i sur. (4,6,9,17). Dodatno, postoje istraživanja koja pokazuju da vitamin D može povećati razine IL1b, važnog citokina u pro-upalnom odgovoru na virus (18).
Napredna bolest
Neka od najperspektivnijih istraživanja potiču iz studija koje proučavaju učinak vitamina D na prevenciju nastanka sepse te uspješno liječenje i smanjenje postotka smrtnog ishoda. U većini slučajeva ove su studije proučavale su učinak nedostatka vitamina D ili učinak vitamina D kao pomoćne terapije. Tri neovisne metaanalize zaključile su slične rezultate da nedostatak vitamina D ili povećava podložnost sepsi ili povećava smrtnost odraslih bolesnika sa sepsom (19-21). Takeuti i suradnici raspravljali su o primjeni vitamina D u prevenciji sepse (22), a drugi su istraživači proučavali rezultate učinaka vitamina D kod onih pacijenata koji razvijaju sepsu (23,24). Watkins i suradnici (25) objavili su istraživanje na temu uloge koju manjak vitamina D ima kod nastanka sepse. Vitamin D može igrati ulogu i u trombozi, koagulaciji i hemostazi. Mnogi pružatelji zdravstvenih usluga, koji rade na prvoj liniji fronte, primijetili su hiper-koagulabilno stanje kod nekih pacijenata s težim oblikom COVID-19, sa ugrušcima koji su primjećeni u više organa.
Doziranje
Uz evidentno povećan rizik od nedostatka vitamina D u aktualno doba socijalne izolacije i smanjenog boravka na suncu, Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno. Uz konzumaciju prehrambenih namirnica bogatih vitaminom D i/ili dodataka prehrani, možete povećati proizvodnju tog vitamina u svom organizmu tako što ćete boraviti na suncu barem 15 minuta dnevno, ili 3-4 puta duže za osobe s tamnijom kožom (26).
Što se tiče prehrambenih izvora, vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2). Osim navedenih namirnica određene količine vitamina D sadrže crveno meso, jetrica i žumanjci jaja.
S druge strane, treba pripaziti i na gornje granice konzumacije. Iako je prevalenca akutne toksičnosti vitamina D većinom nepoznata, a mnoge studije su pokazale da se može konzumirati i do 20 000 IU (500 µg) dnevno bez toksičnog efekta na ljudski organizam, nijedna studija nije pokazala da viša razina od preporučene sprječava virusne infekcije ili dodatno podržava rad vašeg imunosnog sustava (27). Iz tih razloga, nema potrebe za prekoračenjem preporučene doze od strane Harvard’s School of Public Health, dakle do 2000 IU ili 50 µg dnevno.
Literatura
1. Zhang, L., & Liu, Y. (2020). Potential interventions for novel coronavirus in China: A systematic review. Journal of Medical Virology, 92(5), 479–490. COVID-19 FAQ (n.d.). Retrieved April 9, 2020, from https://integrativemedicine.arizona.edu/COVID19/FAQ.html
2. Ask the Expert: The role of diet and nutritional supplements during COVID-19. (2020, April 1). Retrieved April 9, 2020, fromhttps://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/2020/04/01/ask-the-expert-the-role-of-diet-and-nutritional-supplements-during-covid-19/
3. Hansen, K. E., Johnson, R. E., Chambers, K. R., Johnson, M. G., Lemon, C. C., Vo, T. N. T., & Marvdashti, S. (2015). Treatment of Vitamin D Insufficiency in Postmenopausal Women: A Randomized Clinical Trial. JAMA Internal Medicine, 175(10), 1612–1621
4. Dankers, W., Colin, E. M., van Hamburg, J. P., & Lubberts, E. (2017). Vitamin D in Autoimmunity: Molecular Mechanisms and Therapeutic Potential. Frontiers in Immunology, 7.
5. Walker, V. P., & Modlin, R. L. (2009). The vitamin D connection to pediatric infections and immune function. Pediatric Research, 65(5 Pt 2), 106R-113R.
6. Zdrenghea, M. T., Makrinioti, H., Bagacean, C., Bush, A., Johnston, S. L., & Stanciu, L. A. (2017). Vitamin D modulation of innate immune responses to respiratory viral infections. Reviews in Medical Virology, 27(1).
7. Bergman, P., Walter-Jallow, L., Broliden, K., Agerberth, B., & Söderlund, J. (2007). The antimicrobial peptide LL-37 inhibits HIV-1 replication. Current HIV Research, 5(4), 410–415.
8. Barlow, P. G., Svoboda, P., Mackellar, A., Nash, A. A., York, I. A., Pohl, J., … Donis, R. O. (2011). Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PloS One, 6(10), e25333.
9. Teymoori-Rad, M., Shokri, F., Salimi, V., & Marashi, S. M. (2019). The interplay between vitamin D and viral infections. Reviews in Medical Virology, 29(2), e2032.
10. Ganguly, D., Chamilos, G., Lande, R., Gregorio, J., Meller, S., Facchinetti V., Gilliet, M. (2009). Self-RNA-antimicrobial peptide complexes activate human dendritic cells through TLR7 and TLR8. The Journal of Experimental Medicine, 206(9), 1983–1994.
11. Sun, L., Finnegan, C. M., Kish-Catalone, T., Blumenthal, R., Garzino-Demo, P., La Terra Maggiore, G. M., Garzino-Demo, A. (2005). Human β-Defensins Suppress Human Immunodeficiency Virus Infection: Potential Role in Mucosal Protection. Journal of Virology, 79(22), 14318–14329.
12. Quiñones-Mateu, M. E., Lederman, M. M., Feng, Z., Chakraborty, B., Weber, J., Rangel, H. R., Weinberg, A. (2003). Human epithelial beta-defensins 2 and 3 inhibit HIV-1 replication. AIDS (London, England), 17(16), F39-48.
13. Bastian, A., & Schäfer, H. (2001). Human alpha-defensin 1 (HNP-1) inhibits adenoviral infection in vitro. Regulatory Peptides, 101(1–3), 157–161.
14. Proud, D., Sanders, S. P., & Wiehler, S. (2004). Human rhinovirus infection induces airway epithelial cell production of human beta-defensin 2 both in vitro and in vivo. Journal of Immunology (Baltimore, Md.: 1950), 172(7), 4637–4645.
15. Aguilar-Jiménez, W., Zapata, W., Caruz, A., & Rugeles, M. T. (2013). High Transcript Levels of Vitamin D Receptor Are Correlated with Higher mRNA Expression of Human Beta Defensins and IL-10 in Mucosa of HIV-1-Exposed Seronegative Individuals. PLOS ONE, 8(12), e82717.
16. Zhou, F., Yu, T., Du, R., Fan, G., Liu, Y., Liu, Z., Cao, B. (2020). Clinical course and risk factors for mortality of adult inpatients with COVID-19 in Wuhan, China: a retrospective cohort study. The Lancet, S0140673620305663.
17. Calton, E. K., Keane, K. N., Newsholme, P., & Soares, M. J. (2015). The Impact of Vitamin D Levels on Inflammatory Status: A Systematic Review of Immune Cell Studies. PLoS ONE, 10(11).
18. Taimi, M., Defacque, H., Commes, T., Favero, J., Caron, E., Marti, J., & Dornand, J. (1993). Effect of retinoic acid and vitamin D on the expression of interleukin-1 beta, tumour necrosis factor-alpha and interleukin-6 in the human monocytic cell line U937. Immunology, 79(2), 229–235.
19. Li, Y., & Ding, S. (2020). Serum 25-Hydroxyvitamin D and the risk of mortality in adult patients with Sepsis: a meta-analysis. BMC Infectious Diseases, 20(1), 189.
20. Upala, S., Sanguankeo, A., & Permpalung, N. (2015). Significant association between vitamin D deficiency and sepsis: a systematic review and meta-analysis. BMC Anesthesiology, 15, 84.
21. de Haan, K., Groeneveld, A. B. J., de Geus, H. R. H., Egal, M., & Struijs, A. (2014). Vitamin D deficiency as a risk factor for infection, sepsis and mortality in the critically ill: systematic review and meta-analysis. Critical Care (London, England), 18(6), 660
22. Takeuti, F. A. C., Souza-Fonseca-Guimaraes, F., & Guimaraes, P. S. F. (2018). Applications of Vitamin D in Sepsis Prevention. Discovery Medicine, 25(140), 291–297.
23. Vipul, P., Shuchi, C., Avinash, A., Manish, G., Sukriti, K., & Ved, P. (2017). Correlation of Serum Vitamin D Level with Mortality in Patients with Sepsis. Indian Journal of Critical Care Medicine : Peer-Reviewed, Official Publication of Indian Society of Critical Care Medicine, 21(4), 199–204.
24. Shojaei, M., Sabzeghabaei, A., Valaei Barhagh, H., & Soltani, S. (2019). The Correlation between Serum Level of Vitamin D and Outcome of Sepsis Patients; a Cross-Sectional Study. Archives of Academic Emergency Medicine, 7(1).
25. Watkins, R. R., Yamshchikov, A. V., Lemonovich, T. L., & Salata, R. A. (2011). The role of vitamin D deficiency in sepsis and potential therapeutic implications. Journal of Infection, 63(5), 321–326.
26. http://frankcusimano.com/vitamin-d-for-covid-19/#zp-ID-414-6254199-GT4KD8B9
27. Marcinowska-Suchowierska, E., Kupisz-Urbańska, M., Łukaszkiewicz, J., Płudowski, P., & Jones, G. (2018). Vitamin D Toxicity–A Clinical Perspective. Frontiers in Endocrinology, 9.
Related Posts
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Kapsaicin
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Inulin
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Znate li kako održati jetru zdravom?
Znate li što su fitonutrijenti?
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Selen
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Glukozamin
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Sindrom policističkih jajnika
Željezo
Jetra
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Kiwi – Actinidia chinensis