Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. Jedan od razloga zašto je tome tako jest i što sve veći broj ljudi boravi više vremena na zraku i suncu čime svom tijelu omogućavaju i optimalne količine D vitamina, uz ostale zdravstvene benefite povezane sa kretanjem i fizičkom aktivnošću.
Dokazano u svježim znanstvenim radovima (2019/2020), izlaganje suncu i nadopuna prehrani vitaminom D može biti korisna strategija tijekom trajanja svake virusne bolesti, pa tako i aktualne pandemije izazvane koronavirusom SARS-CoV-2. Aktualna znanstvena istraživanja podržavaju uporabu vitamina D i u prevenciji zaraze i kao pomoćnu terapiju ukoliko je već došlo do razvoja simptoma nakon infekcije virusom. Naravno, treba naglasiti da do pojave cjepiva nijedna strategija neće biti globalno efikasna za konačno suzbijanje ove bolesti.
Vitamin D ima važnu ulogu kako u imunosnom i protu-upalnom odgovoru, tako i u prevenciji nastanka sepse za koju je primjećeno da se javlja kod teže oboljelih pojedinaca. Jedan znanstveni pregledni članak (1) o prehrambenim navikama komentirao je uporabu vitamina D za liječenje COVID-19 kao i nekoliko drugih poznatih prehrambenih intervencija (2), ali još uvijek nisu provedene službene studije. U različitim objavljenim službenim smjernicama za liječenje COVID-19 bolesti nije spomenut vitamin D, no mnogi se stručnjaci slažu da se radi o vrlo važnom vitaminu koji bi definitivno trebalo uzeti u obzir za poboljšanje funkcije imunosnog sustava, i generalno, ali i tijekom aktualne pandemije.
Postoji nekoliko potencijalnih načina na koje vitamin D može pomoći kod virusnih oboljenja, pa tako i u tretmanu aktualne pandemijske bolesti. Tijek neke virusne bolesti se može podijeliti u 4 faze:
Infekcija: virus zarazi pojedinca
Replikacija: virus se umnožava u organizmu domaćina
Imunosni odgovor: način na koji se tijelo pokušava boriti protiv virusa
Vitamin D je u novije vrijeme vrlo detaljno znanstveno istražen. Postoji 27 sustavnih znanstvenih pregleda koji proučavaju različita klinička stanja – 10 koji procjenjuju učinke vitamina D za prevenciju i 17 procjena učinkovitosti vitamina D kao terapije za liječenje bolesti. Ovi su pregledi pokazali, između ostalih, i dobrobiti vitamina D za trudnice (3) i bolesnike s astmom. Koristan utjecaj vitamina D za pacijente s astmom može biti važan pokazatelj i za tretman bolesti COVID-19.
Znanost
Vitamin D je važan vitamin (zapravo hormon) koji se može stvoriti ili apsorbirati u ljudskom organizmu (4). Vitamin D je ključan za održavanje integriteta kostiju, ali i za sazrijevanje različitih imunosnih stanica (1) te ima važan učinak i za zdravlje pluća pružanjem podrške funkciji dišnog sustava (5). Pokazuje i modulacijsku i regulatornu ulogu u imunosnoj obrani organizma domaćina, tretmanu upale, funkciji imuniteta i popravcima stanica epitela kože (6).
Na staničnoj razini vitamin D obavlja više funkcija. U jednoj veže receptor vitamina D (VDR) i retinoidni receptor X (RXR) koji pokreću različite signalne kaskade i djeluju kao moćan faktor transkripcije gena. Receptor vitamina D prisutan je na makrofazima, monocitima i epitelnim stanicama pluća. Otkriveno je da vitamin D također inducira LL37, poznat kao snažan antimikrobni spoj. Iako je SARS-CoV-2 virus (a ne bakterija), virolozi su na LL37 počeli gledati kao na antivirusni “lijek” (7,8).
Dakle, jedna od najvažnijih činjenica koje treba uzeti u obzir jest potencijalni nedostatak vitamina D u organizmu. Manjak vitamina D u organizmu može se pojaviti na nekoliko različitih načina, uključujući malapsorpciju, smanjenu sintezu te kao posljedica velikog broja okolišnih i životnih čimbenika. Jedan od najvećih problema vezanih uz nedostatak vitamina D jest da je uobičajen među starijim odraslim osobama, s najnižim razinama tijekom zimskih mjeseci. Manjak vitamina D obično je vidljiv i kod osoba koje su smještene u zdravstvene ustanove i domove za starije i nemoćne. Upravo se za ovaj dio stanovništva diljem planete pokazalo da su najkritičnija i najugroženija skupina u aktualnoj pandemiji.
U smislu prevencije, nedostatak vitamina D kontinuirano vodi ka povećanom riziku od akutnih infekcija dišnog sustava i virusnih infekcija. Nekoliko studija pokazalo je da imunosni putevi aktivirani vezanjem vitamina D mogu inhibirati virusnu infekciju. Pregledni rad znanstvenika Teymoori-Rad i suradnika nabraja sve do sad otkrivene mehanizme (9). S druge strane, konzumacija vitamina D u suvišku u odnosu na potrebne i preporučene dnevne/tjedne količine, dokazano nema dodatnih utjecaja na prevenciju.
Infekcija i imunosni odgovor organizma
Nakon infekcije virus se počinje razmnožavati u organizmu. Važno je napomenuti da vitamin D sam po sebi nema antivirusno djelovanje, ali daljnji putevi njegovog vezanja mogu imati takvu odliku. Na primjer, vitamin D inducira spoj humani-B-defenzin koji interferira sa sintezom virusa glikoproteina i virusnom replikacijom na viruse poput HIV-1, adenovirusa, RV-a (rinovirusa) i virusa gripe (10-15).
U pogledu imunosnog odgovora koji nastaje kada je tijelo zaraženo virusom SARS-CoV-2, vitamin D može igrati više važnih uloga. Većina utjecaja vitamina D na imunosni sustav djeluje pozitivno. U aktivaciji imunosnog odgovora, kod bolesnika sa COVID-19, primjećen je hiperimunosni proupalni odgovor koji vodi do “citokinske oluje” (16). U ovom je slučaju aktivacija imunosnog sustava prejaka. Za najbolje pregledne radove na temu utjecaja vitamina D na imunosni sustav pogledajte radove Dankersa i sur., Teymoori-Rad i sur., Zdrenghea i suradnika te Caltona i sur. (4,6,9,17). Dodatno, postoje istraživanja koja pokazuju da vitamin D može povećati razine IL1b, važnog citokina u pro-upalnom odgovoru na virus (18).
Napredna bolest
Neka od najperspektivnijih istraživanja potiču iz studija koje proučavaju učinak vitamina D na prevenciju nastanka sepse te uspješno liječenje i smanjenje postotka smrtnog ishoda. U većini slučajeva ove su studije proučavale su učinak nedostatka vitamina D ili učinak vitamina D kao pomoćne terapije. Tri neovisne metaanalize zaključile su slične rezultate da nedostatak vitamina D ili povećava podložnost sepsi ili povećava smrtnost odraslih bolesnika sa sepsom (19-21). Takeuti i suradnici raspravljali su o primjeni vitamina D u prevenciji sepse (22), a drugi su istraživači proučavali rezultate učinaka vitamina D kod onih pacijenata koji razvijaju sepsu (23,24). Watkins i suradnici (25) objavili su istraživanje na temu uloge koju manjak vitamina D ima kod nastanka sepse. Vitamin D može igrati ulogu i u trombozi, koagulaciji i hemostazi. Mnogi pružatelji zdravstvenih usluga, koji rade na prvoj liniji fronte, primijetili su hiper-koagulabilno stanje kod nekih pacijenata s težim oblikom COVID-19, sa ugrušcima koji su primjećeni u više organa.
Doziranje
Uz evidentno povećan rizik od nedostatka vitamina D u aktualno doba socijalne izolacije i smanjenog boravka na suncu, Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno. Uz konzumaciju prehrambenih namirnica bogatih vitaminom D i/ili dodataka prehrani, možete povećati proizvodnju tog vitamina u svom organizmu tako što ćete boraviti na suncu barem 15 minuta dnevno, ili 3-4 puta duže za osobe s tamnijom kožom (26).
Što se tiče prehrambenih izvora, vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2). Osim navedenih namirnica određene količine vitamina D sadrže crveno meso, jetrica i žumanjci jaja.
S druge strane, treba pripaziti i na gornje granice konzumacije. Iako je prevalenca akutne toksičnosti vitamina D većinom nepoznata, a mnoge studije su pokazale da se može konzumirati i do 20 000 IU (500 µg) dnevno bez toksičnog efekta na ljudski organizam, nijedna studija nije pokazala da viša razina od preporučene sprječava virusne infekcije ili dodatno podržava rad vašeg imunosnog sustava (27). Iz tih razloga, nema potrebe za prekoračenjem preporučene doze od strane Harvard’s School of Public Health, dakle do 2000 IU ili 50 µg dnevno.
Literatura
1. Zhang, L., & Liu, Y. (2020). Potential interventions for novel coronavirus in China: A systematic review. Journal of Medical Virology, 92(5), 479–490. COVID-19 FAQ (n.d.). Retrieved April 9, 2020, from https://integrativemedicine.arizona.edu/COVID19/FAQ.html
3. Hansen, K. E., Johnson, R. E., Chambers, K. R., Johnson, M. G., Lemon, C. C., Vo, T. N. T., & Marvdashti, S. (2015). Treatment of Vitamin D Insufficiency in Postmenopausal Women: A Randomized Clinical Trial. JAMA Internal Medicine, 175(10), 1612–1621
4. Dankers, W., Colin, E. M., van Hamburg, J. P., & Lubberts, E. (2017). Vitamin D in Autoimmunity: Molecular Mechanisms and Therapeutic Potential. Frontiers in Immunology, 7.
5. Walker, V. P., & Modlin, R. L. (2009). The vitamin D connection to pediatric infections and immune function. Pediatric Research, 65(5 Pt 2), 106R-113R.
6. Zdrenghea, M. T., Makrinioti, H., Bagacean, C., Bush, A., Johnston, S. L., & Stanciu, L. A. (2017). Vitamin D modulation of innate immune responses to respiratory viral infections. Reviews in Medical Virology, 27(1).
7. Bergman, P., Walter-Jallow, L., Broliden, K., Agerberth, B., & Söderlund, J. (2007). The antimicrobial peptide LL-37 inhibits HIV-1 replication. Current HIV Research, 5(4), 410–415.
8. Barlow, P. G., Svoboda, P., Mackellar, A., Nash, A. A., York, I. A., Pohl, J., … Donis, R. O. (2011). Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PloS One, 6(10), e25333.
9. Teymoori-Rad, M., Shokri, F., Salimi, V., & Marashi, S. M. (2019). The interplay between vitamin D and viral infections. Reviews in Medical Virology, 29(2), e2032.
10. Ganguly, D., Chamilos, G., Lande, R., Gregorio, J., Meller, S., Facchinetti V., Gilliet, M. (2009). Self-RNA-antimicrobial peptide complexes activate human dendritic cells through TLR7 and TLR8. The Journal of Experimental Medicine, 206(9), 1983–1994.
11. Sun, L., Finnegan, C. M., Kish-Catalone, T., Blumenthal, R., Garzino-Demo, P., La Terra Maggiore, G. M., Garzino-Demo, A. (2005). Human β-Defensins Suppress Human Immunodeficiency Virus Infection: Potential Role in Mucosal Protection. Journal of Virology, 79(22), 14318–14329.
12. Quiñones-Mateu, M. E., Lederman, M. M., Feng, Z., Chakraborty, B., Weber, J., Rangel, H. R., Weinberg, A. (2003). Human epithelial beta-defensins 2 and 3 inhibit HIV-1 replication. AIDS (London, England), 17(16), F39-48.
13. Bastian, A., & Schäfer, H. (2001). Human alpha-defensin 1 (HNP-1) inhibits adenoviral infection in vitro. Regulatory Peptides, 101(1–3), 157–161.
14. Proud, D., Sanders, S. P., & Wiehler, S. (2004). Human rhinovirus infection induces airway epithelial cell production of human beta-defensin 2 both in vitro and in vivo. Journal of Immunology (Baltimore, Md.: 1950), 172(7), 4637–4645.
15. Aguilar-Jiménez, W., Zapata, W., Caruz, A., & Rugeles, M. T. (2013). High Transcript Levels of Vitamin D Receptor Are Correlated with Higher mRNA Expression of Human Beta Defensins and IL-10 in Mucosa of HIV-1-Exposed Seronegative Individuals. PLOS ONE, 8(12), e82717.
16. Zhou, F., Yu, T., Du, R., Fan, G., Liu, Y., Liu, Z., Cao, B. (2020). Clinical course and risk factors for mortality of adult inpatients with COVID-19 in Wuhan, China: a retrospective cohort study. The Lancet, S0140673620305663.
17. Calton, E. K., Keane, K. N., Newsholme, P., & Soares, M. J. (2015). The Impact of Vitamin D Levels on Inflammatory Status: A Systematic Review of Immune Cell Studies. PLoS ONE, 10(11).
18. Taimi, M., Defacque, H., Commes, T., Favero, J., Caron, E., Marti, J., & Dornand, J. (1993). Effect of retinoic acid and vitamin D on the expression of interleukin-1 beta, tumour necrosis factor-alpha and interleukin-6 in the human monocytic cell line U937. Immunology, 79(2), 229–235.
19. Li, Y., & Ding, S. (2020). Serum 25-Hydroxyvitamin D and the risk of mortality in adult patients with Sepsis: a meta-analysis. BMC Infectious Diseases, 20(1), 189.
20. Upala, S., Sanguankeo, A., & Permpalung, N. (2015). Significant association between vitamin D deficiency and sepsis: a systematic review and meta-analysis. BMC Anesthesiology, 15, 84.
21. de Haan, K., Groeneveld, A. B. J., de Geus, H. R. H., Egal, M., & Struijs, A. (2014). Vitamin D deficiency as a risk factor for infection, sepsis and mortality in the critically ill: systematic review and meta-analysis. Critical Care (London, England), 18(6), 660
22. Takeuti, F. A. C., Souza-Fonseca-Guimaraes, F., & Guimaraes, P. S. F. (2018). Applications of Vitamin D in Sepsis Prevention. Discovery Medicine, 25(140), 291–297.
23. Vipul, P., Shuchi, C., Avinash, A., Manish, G., Sukriti, K., & Ved, P. (2017). Correlation of Serum Vitamin D Level with Mortality in Patients with Sepsis. Indian Journal of Critical Care Medicine : Peer-Reviewed, Official Publication of Indian Society of Critical Care Medicine, 21(4), 199–204.
24. Shojaei, M., Sabzeghabaei, A., Valaei Barhagh, H., & Soltani, S. (2019). The Correlation between Serum Level of Vitamin D and Outcome of Sepsis Patients; a Cross-Sectional Study. Archives of Academic Emergency Medicine, 7(1).
25. Watkins, R. R., Yamshchikov, A. V., Lemonovich, T. L., & Salata, R. A. (2011). The role of vitamin D deficiency in sepsis and potential therapeutic implications. Journal of Infection, 63(5), 321–326.
27. Marcinowska-Suchowierska, E., Kupisz-Urbańska, M., Łukaszkiewicz, J., Płudowski, P., & Jones, G. (2018). Vitamin D Toxicity–A Clinical Perspective. Frontiers in Endocrinology, 9.
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. Jedan od razloga zašto je tome tako jest i što sve veći broj ljudi boravi više vremena na zraku i suncu čime svom tijelu omogućavaju i optimalne količine D vitamina, uz ostale zdravstvene benefite povezane sa kretanjem i fizičkom aktivnošću.
Dokazano u svježim znanstvenim radovima (2019/2020), izlaganje suncu i nadopuna prehrani vitaminom D može biti korisna strategija tijekom trajanja svake virusne bolesti, pa tako i aktualne pandemije izazvane koronavirusom SARS-CoV-2. Aktualna znanstvena istraživanja podržavaju uporabu vitamina D i u prevenciji zaraze i kao pomoćnu terapiju ukoliko je već došlo do razvoja simptoma nakon infekcije virusom. Naravno, treba naglasiti da do pojave cjepiva nijedna strategija neće biti globalno efikasna za konačno suzbijanje ove bolesti.
Vitamin D ima važnu ulogu kako u imunosnom i protu-upalnom odgovoru, tako i u prevenciji nastanka sepse za koju je primjećeno da se javlja kod teže oboljelih pojedinaca. Jedan znanstveni pregledni članak (1) o prehrambenim navikama komentirao je uporabu vitamina D za liječenje COVID-19 kao i nekoliko drugih poznatih prehrambenih intervencija (2), ali još uvijek nisu provedene službene studije. U različitim objavljenim službenim smjernicama za liječenje COVID-19 bolesti nije spomenut vitamin D, no mnogi se stručnjaci slažu da se radi o vrlo važnom vitaminu koji bi definitivno trebalo uzeti u obzir za poboljšanje funkcije imunosnog sustava, i generalno, ali i tijekom aktualne pandemije.
Postoji nekoliko potencijalnih načina na koje vitamin D može pomoći kod virusnih oboljenja, pa tako i u tretmanu aktualne pandemijske bolesti. Tijek neke virusne bolesti se može podijeliti u 4 faze:
Vitamin D je u novije vrijeme vrlo detaljno znanstveno istražen. Postoji 27 sustavnih znanstvenih pregleda koji proučavaju različita klinička stanja – 10 koji procjenjuju učinke vitamina D za prevenciju i 17 procjena učinkovitosti vitamina D kao terapije za liječenje bolesti. Ovi su pregledi pokazali, između ostalih, i dobrobiti vitamina D za trudnice (3) i bolesnike s astmom. Koristan utjecaj vitamina D za pacijente s astmom može biti važan pokazatelj i za tretman bolesti COVID-19.
Znanost
Vitamin D je važan vitamin (zapravo hormon) koji se može stvoriti ili apsorbirati u ljudskom organizmu (4). Vitamin D je ključan za održavanje integriteta kostiju, ali i za sazrijevanje različitih imunosnih stanica (1) te ima važan učinak i za zdravlje pluća pružanjem podrške funkciji dišnog sustava (5). Pokazuje i modulacijsku i regulatornu ulogu u imunosnoj obrani organizma domaćina, tretmanu upale, funkciji imuniteta i popravcima stanica epitela kože (6).
Na staničnoj razini vitamin D obavlja više funkcija. U jednoj veže receptor vitamina D (VDR) i retinoidni receptor X (RXR) koji pokreću različite signalne kaskade i djeluju kao moćan faktor transkripcije gena. Receptor vitamina D prisutan je na makrofazima, monocitima i epitelnim stanicama pluća. Otkriveno je da vitamin D također inducira LL37, poznat kao snažan antimikrobni spoj. Iako je SARS-CoV-2 virus (a ne bakterija), virolozi su na LL37 počeli gledati kao na antivirusni “lijek” (7,8).
Dakle, jedna od najvažnijih činjenica koje treba uzeti u obzir jest potencijalni nedostatak vitamina D u organizmu. Manjak vitamina D u organizmu može se pojaviti na nekoliko različitih načina, uključujući malapsorpciju, smanjenu sintezu te kao posljedica velikog broja okolišnih i životnih čimbenika. Jedan od najvećih problema vezanih uz nedostatak vitamina D jest da je uobičajen među starijim odraslim osobama, s najnižim razinama tijekom zimskih mjeseci. Manjak vitamina D obično je vidljiv i kod osoba koje su smještene u zdravstvene ustanove i domove za starije i nemoćne. Upravo se za ovaj dio stanovništva diljem planete pokazalo da su najkritičnija i najugroženija skupina u aktualnoj pandemiji.
U smislu prevencije, nedostatak vitamina D kontinuirano vodi ka povećanom riziku od akutnih infekcija dišnog sustava i virusnih infekcija. Nekoliko studija pokazalo je da imunosni putevi aktivirani vezanjem vitamina D mogu inhibirati virusnu infekciju. Pregledni rad znanstvenika Teymoori-Rad i suradnika nabraja sve do sad otkrivene mehanizme (9). S druge strane, konzumacija vitamina D u suvišku u odnosu na potrebne i preporučene dnevne/tjedne količine, dokazano nema dodatnih utjecaja na prevenciju.
Infekcija i imunosni odgovor organizma
Nakon infekcije virus se počinje razmnožavati u organizmu. Važno je napomenuti da vitamin D sam po sebi nema antivirusno djelovanje, ali daljnji putevi njegovog vezanja mogu imati takvu odliku. Na primjer, vitamin D inducira spoj humani-B-defenzin koji interferira sa sintezom virusa glikoproteina i virusnom replikacijom na viruse poput HIV-1, adenovirusa, RV-a (rinovirusa) i virusa gripe (10-15).
U pogledu imunosnog odgovora koji nastaje kada je tijelo zaraženo virusom SARS-CoV-2, vitamin D može igrati više važnih uloga. Većina utjecaja vitamina D na imunosni sustav djeluje pozitivno. U aktivaciji imunosnog odgovora, kod bolesnika sa COVID-19, primjećen je hiperimunosni proupalni odgovor koji vodi do “citokinske oluje” (16). U ovom je slučaju aktivacija imunosnog sustava prejaka. Za najbolje pregledne radove na temu utjecaja vitamina D na imunosni sustav pogledajte radove Dankersa i sur., Teymoori-Rad i sur., Zdrenghea i suradnika te Caltona i sur. (4,6,9,17). Dodatno, postoje istraživanja koja pokazuju da vitamin D može povećati razine IL1b, važnog citokina u pro-upalnom odgovoru na virus (18).
Napredna bolest
Neka od najperspektivnijih istraživanja potiču iz studija koje proučavaju učinak vitamina D na prevenciju nastanka sepse te uspješno liječenje i smanjenje postotka smrtnog ishoda. U većini slučajeva ove su studije proučavale su učinak nedostatka vitamina D ili učinak vitamina D kao pomoćne terapije. Tri neovisne metaanalize zaključile su slične rezultate da nedostatak vitamina D ili povećava podložnost sepsi ili povećava smrtnost odraslih bolesnika sa sepsom (19-21). Takeuti i suradnici raspravljali su o primjeni vitamina D u prevenciji sepse (22), a drugi su istraživači proučavali rezultate učinaka vitamina D kod onih pacijenata koji razvijaju sepsu (23,24). Watkins i suradnici (25) objavili su istraživanje na temu uloge koju manjak vitamina D ima kod nastanka sepse. Vitamin D može igrati ulogu i u trombozi, koagulaciji i hemostazi. Mnogi pružatelji zdravstvenih usluga, koji rade na prvoj liniji fronte, primijetili su hiper-koagulabilno stanje kod nekih pacijenata s težim oblikom COVID-19, sa ugrušcima koji su primjećeni u više organa.
Doziranje
Uz evidentno povećan rizik od nedostatka vitamina D u aktualno doba socijalne izolacije i smanjenog boravka na suncu, Harvard’s School of Public Health preporuča nadopunu prehrane sa 1000-2000 IU (25-50 µg) vitamina D dnevno, za održavanje odgovarajuće razine tog vitamina u organizmu. Za osobe s tamnijom kožom preporučeno je i do 4000 IU (100 µg) vitamina D dnevno. Uz konzumaciju prehrambenih namirnica bogatih vitaminom D i/ili dodataka prehrani, možete povećati proizvodnju tog vitamina u svom organizmu tako što ćete boraviti na suncu barem 15 minuta dnevno, ili 3-4 puta duže za osobe s tamnijom kožom (26).
Što se tiče prehrambenih izvora, vrlo malo prirodnih, ne-obogaćenih proizvoda, kao što su masna riba (losos, skuša, sardine, ulje jetre bakalara) ili neke vrste gljiva, posebno sušene (Shiitake), sadrže odgovarajuće količine jednog od dva glavna oblika ovog vitamina, kolekalciferola (vitamin D3) ili ergokalciferola (vitamin D2). Osim navedenih namirnica određene količine vitamina D sadrže crveno meso, jetrica i žumanjci jaja.
S druge strane, treba pripaziti i na gornje granice konzumacije. Iako je prevalenca akutne toksičnosti vitamina D većinom nepoznata, a mnoge studije su pokazale da se može konzumirati i do 20 000 IU (500 µg) dnevno bez toksičnog efekta na ljudski organizam, nijedna studija nije pokazala da viša razina od preporučene sprječava virusne infekcije ili dodatno podržava rad vašeg imunosnog sustava (27). Iz tih razloga, nema potrebe za prekoračenjem preporučene doze od strane Harvard’s School of Public Health, dakle do 2000 IU ili 50 µg dnevno.
Literatura
1. Zhang, L., & Liu, Y. (2020). Potential interventions for novel coronavirus in China: A systematic review. Journal of Medical Virology, 92(5), 479–490. COVID-19 FAQ (n.d.). Retrieved April 9, 2020, from https://integrativemedicine.arizona.edu/COVID19/FAQ.html
2. Ask the Expert: The role of diet and nutritional supplements during COVID-19. (2020, April 1). Retrieved April 9, 2020, fromhttps://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/2020/04/01/ask-the-expert-the-role-of-diet-and-nutritional-supplements-during-covid-19/
3. Hansen, K. E., Johnson, R. E., Chambers, K. R., Johnson, M. G., Lemon, C. C., Vo, T. N. T., & Marvdashti, S. (2015). Treatment of Vitamin D Insufficiency in Postmenopausal Women: A Randomized Clinical Trial. JAMA Internal Medicine, 175(10), 1612–1621
4. Dankers, W., Colin, E. M., van Hamburg, J. P., & Lubberts, E. (2017). Vitamin D in Autoimmunity: Molecular Mechanisms and Therapeutic Potential. Frontiers in Immunology, 7.
5. Walker, V. P., & Modlin, R. L. (2009). The vitamin D connection to pediatric infections and immune function. Pediatric Research, 65(5 Pt 2), 106R-113R.
6. Zdrenghea, M. T., Makrinioti, H., Bagacean, C., Bush, A., Johnston, S. L., & Stanciu, L. A. (2017). Vitamin D modulation of innate immune responses to respiratory viral infections. Reviews in Medical Virology, 27(1).
7. Bergman, P., Walter-Jallow, L., Broliden, K., Agerberth, B., & Söderlund, J. (2007). The antimicrobial peptide LL-37 inhibits HIV-1 replication. Current HIV Research, 5(4), 410–415.
8. Barlow, P. G., Svoboda, P., Mackellar, A., Nash, A. A., York, I. A., Pohl, J., … Donis, R. O. (2011). Antiviral activity and increased host defense against influenza infection elicited by the human cathelicidin LL-37. PloS One, 6(10), e25333.
9. Teymoori-Rad, M., Shokri, F., Salimi, V., & Marashi, S. M. (2019). The interplay between vitamin D and viral infections. Reviews in Medical Virology, 29(2), e2032.
10. Ganguly, D., Chamilos, G., Lande, R., Gregorio, J., Meller, S., Facchinetti V., Gilliet, M. (2009). Self-RNA-antimicrobial peptide complexes activate human dendritic cells through TLR7 and TLR8. The Journal of Experimental Medicine, 206(9), 1983–1994.
11. Sun, L., Finnegan, C. M., Kish-Catalone, T., Blumenthal, R., Garzino-Demo, P., La Terra Maggiore, G. M., Garzino-Demo, A. (2005). Human β-Defensins Suppress Human Immunodeficiency Virus Infection: Potential Role in Mucosal Protection. Journal of Virology, 79(22), 14318–14329.
12. Quiñones-Mateu, M. E., Lederman, M. M., Feng, Z., Chakraborty, B., Weber, J., Rangel, H. R., Weinberg, A. (2003). Human epithelial beta-defensins 2 and 3 inhibit HIV-1 replication. AIDS (London, England), 17(16), F39-48.
13. Bastian, A., & Schäfer, H. (2001). Human alpha-defensin 1 (HNP-1) inhibits adenoviral infection in vitro. Regulatory Peptides, 101(1–3), 157–161.
14. Proud, D., Sanders, S. P., & Wiehler, S. (2004). Human rhinovirus infection induces airway epithelial cell production of human beta-defensin 2 both in vitro and in vivo. Journal of Immunology (Baltimore, Md.: 1950), 172(7), 4637–4645.
15. Aguilar-Jiménez, W., Zapata, W., Caruz, A., & Rugeles, M. T. (2013). High Transcript Levels of Vitamin D Receptor Are Correlated with Higher mRNA Expression of Human Beta Defensins and IL-10 in Mucosa of HIV-1-Exposed Seronegative Individuals. PLOS ONE, 8(12), e82717.
16. Zhou, F., Yu, T., Du, R., Fan, G., Liu, Y., Liu, Z., Cao, B. (2020). Clinical course and risk factors for mortality of adult inpatients with COVID-19 in Wuhan, China: a retrospective cohort study. The Lancet, S0140673620305663.
17. Calton, E. K., Keane, K. N., Newsholme, P., & Soares, M. J. (2015). The Impact of Vitamin D Levels on Inflammatory Status: A Systematic Review of Immune Cell Studies. PLoS ONE, 10(11).
18. Taimi, M., Defacque, H., Commes, T., Favero, J., Caron, E., Marti, J., & Dornand, J. (1993). Effect of retinoic acid and vitamin D on the expression of interleukin-1 beta, tumour necrosis factor-alpha and interleukin-6 in the human monocytic cell line U937. Immunology, 79(2), 229–235.
19. Li, Y., & Ding, S. (2020). Serum 25-Hydroxyvitamin D and the risk of mortality in adult patients with Sepsis: a meta-analysis. BMC Infectious Diseases, 20(1), 189.
20. Upala, S., Sanguankeo, A., & Permpalung, N. (2015). Significant association between vitamin D deficiency and sepsis: a systematic review and meta-analysis. BMC Anesthesiology, 15, 84.
21. de Haan, K., Groeneveld, A. B. J., de Geus, H. R. H., Egal, M., & Struijs, A. (2014). Vitamin D deficiency as a risk factor for infection, sepsis and mortality in the critically ill: systematic review and meta-analysis. Critical Care (London, England), 18(6), 660
22. Takeuti, F. A. C., Souza-Fonseca-Guimaraes, F., & Guimaraes, P. S. F. (2018). Applications of Vitamin D in Sepsis Prevention. Discovery Medicine, 25(140), 291–297.
23. Vipul, P., Shuchi, C., Avinash, A., Manish, G., Sukriti, K., & Ved, P. (2017). Correlation of Serum Vitamin D Level with Mortality in Patients with Sepsis. Indian Journal of Critical Care Medicine : Peer-Reviewed, Official Publication of Indian Society of Critical Care Medicine, 21(4), 199–204.
24. Shojaei, M., Sabzeghabaei, A., Valaei Barhagh, H., & Soltani, S. (2019). The Correlation between Serum Level of Vitamin D and Outcome of Sepsis Patients; a Cross-Sectional Study. Archives of Academic Emergency Medicine, 7(1).
25. Watkins, R. R., Yamshchikov, A. V., Lemonovich, T. L., & Salata, R. A. (2011). The role of vitamin D deficiency in sepsis and potential therapeutic implications. Journal of Infection, 63(5), 321–326.
26. http://frankcusimano.com/vitamin-d-for-covid-19/#zp-ID-414-6254199-GT4KD8B9
27. Marcinowska-Suchowierska, E., Kupisz-Urbańska, M., Łukaszkiewicz, J., Płudowski, P., & Jones, G. (2018). Vitamin D Toxicity–A Clinical Perspective. Frontiers in Endocrinology, 9.
Related Posts
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Kiwi – Actinidia chinensis
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Kako ublažiti bolne menstruacije?
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Znate li što su fitonutrijenti?
Melissa officinalis
Glukozamin
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Celijakija
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Maca prah
Sindrom policističkih jajnika