Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je upitna količina konzumacije kao i zdravstveni učinci glavnih prehrambenih izvora – masne ribe poput lososa, tune ili skuše. Te ribe se ne preporuča konzumirati u više od 2 obroka tjedno. Da bi trudnice dobivale odgovarajuće omega-3 masne kiseline, potrebno je konzumirati različite izvore: biljna ulja, 2 obroka ribe tjedno uz preporuku konzumacije dodataka prehrani. Od dodataka prehrani najčešće opcije su riblje ulje i DHA (dokosaheksaenonska kiselina) na bazi algi kod kojih se izbjegava eventualna kontaminacija ribljeg fonda zagađenjem mora i oceana.
Specifično za trudnoću, iako se čini da su i DHA i ALA ključni za razvoj CNS-a (središnjeg živčanog sustava) fetusa, relativno loš unos EPA zajedno s velikim unosom alfa-linolne kiseline (ALA) može utjecati na ishod trudnoće mijenjanjem ravnoteže proizvedenih eikosanoida. Visoki omjer ALA i EPA u korist ALA (biljni izvori omege-3) može promicati štetne učinke poput prijevremenog porođaja.
Veliko zanimanje za unos omega-3 masnih kiselina i trudnoću počelo je ranih 1980-ih, kada su danski istražitelji utvrdili da su žene koje žive na Farskim otocima rodile bebe koje su bile 194 g teže i dužine gestacije 4 dana u prosjeku duže od beba rođenih u Danskoj. Prehrana na Farskim otocima imala je znatno više omega-3 masnih kiselina i manje omega-6 masnih kiselina u odnosu na dansku prehranu. Sadržaj masnih kiselina u crvenim krvnim stanicama (izražen u omjeru omega-3 i omega-6) bio je značajno veći kod trudnica sa Farskog otočja nego u danskih trudnica.
Slijedom svog ranijeg znanstvenog rada, ista je danska skupina nakon 30 godina gestacije trudnicama žena nasumično dodala dodatak ribljeg ulja (2,7 g omega-3 masnih kiselina, od čega 920 mg DHA), maslinovo ulje ili bez ikakvog dodatka. Žene iz skupine koja je konzumirala ribljeg ulja imale su gestacijsko razdoblje 4 dana duže od žena koje su uzimale maslinovo ulje ili nisu uzimale nikakav dodatak. Bebe koje su rodile žene iz te skupine također su težile 107 g više od beba koje su rodile žene iz skupine maslinovog ulja i 43 g više od onih koje su rodile majke koje nisu konzumirale ikakve dodatke prehrani.
Vrijeme najbržeg razvoja neurona i mrežnice javlja se u drugoj polovici trudnoće, uglavnom tijekom trećeg tromjesečja. Na temelju toga, smatralo se da je suplementacija prehrane majke tijekom trudnoće omega-3 masnim kiselinama, posebno DHA, posebno važna.
Tipična zapadnjačka prehrana općenito ima nedostatak omega-3 masnih kiselina, a posebno DHA. Iako su morski plodovi dobar izvor i DHA i EPA, zabrinutost zbog onečišćenja morskog svijeta teškim metalima, posebice živom dovela je do straha i nejasnoće oko toga treba li ga preporučiti tijekom trudnoće. I Agencija za zaštitu okoliša i Američki fakultet opstetričara i ginekologa preporučuju ženama da konzumiraju 300-350 g morske hrane tjedno od vrsta žive.
Za one koji žele izbjegavati morsku hranu, postoji nekoliko opcija koje ne uključuju masnu ribu. Biljne omega-3 masne kiseline (tj. alfa-linolenska kiselina, ALA), poput lanenog ulja, loše se pretvaraju u biološki aktivnu omega-3 masnu kiselinu EPA, a pretvaraju se još neefikasnije u DHA. Raspon konverzije ALA u EPA općenito je između 0,2% i 9%, iako su neki autori sugerirali da ih žene u trudničkoj fazi, tj. njihova jetra može pretvoriti do 21% ALA u EPA. Bez obzira koji je faktor konverzije točan, pokušaj dobivanja svih omega-3 masnih kiselina iz biljnih ulja zahtijeva unos previše kalorija iz masti.
Nažalost, gotovo nemoguće je da trudnice ispunjavaju svoje potrebe za omega-3 masnim kiselinama iz biljnih ulja koje sadrže omega-3 masne kiseline i dva obroka morske hrane tjedno. Dvije porcije ribe tjedno daju samo oko 100 do 250 mg omega-3 masnih kiselina po obroku, od čega je 50 do 100 mg iz DHA; biljna ulja daju neznatne količine EPA i gotovo ništa DHA. Tijekom trudnoće, prehrambeni cilj unosa omega-3 masnih kiselina je 650 mg, od čega 300 otpada na DHA. Dakle, kako bi nadoknadili deficit omega-3 masnih kiselina u prehrani, trudnicama ostaju u osnovi dva izbora: dodaci prehrani iz ribljeg ulja koji opskrbljuju organizam sa EPA i DHA, ili DHA dobivene algama što je sigurnosno prihvatljivija opcija iz ranije navedenih razloga.
Malo je sumnje da trudnice trebaju najmanje onoliko omega-3 masnih kiselina kao ostale žene, a vrlo vjerojatno im treba i više DHA omega-3 masne kiseline. Preporuke za omega-3 masne kiseline kao dodatak prehrani treba usvojiti na početku trudnoće, ali mogu postojati značajne koristi za sve žene koje razmišljaju o trudnoći u bliskom vremenskom periodu.
Iz navedenih je razloga tvrtka Lifecare essentials razvila proizvod GOLDEN OILS u paleti proizvoda B!TONIC sa 100mg DHA i 50mg EPA u dnevnoj dozi. Proizvod je dobiven iz algi obitelji Thraustochytridi, roda Schizochytrium u cilju iskorištavanja svih navedenih prednosti dobivanja omega-3 iz algi naspram procesa ekstrakcije omega-3 masnih kiselina iz ribljeg ulja. Također, to je prema našim saznanjima jedini veganski proizvod na bazi omega-3 masnih kiselina prisutan na hrvatskom tržištu.
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Vrijeme božićnih domjenaka, blagdanskih druženja s najmilijima i novogodišnjih tuluma je iza nas. Tijekom blagdana stolovi su bili puni, obroci obilni, a u najdražem društvu uživali smo u hrani, često i u prevelikim količinama. Najljepše doba godine i jest za uživanje u onome što najviše volimo i opuštanje u najdražem društvu. Hrana je, osim što [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je upitna količina konzumacije kao i zdravstveni učinci glavnih prehrambenih izvora – masne ribe poput lososa, tune ili skuše. Te ribe se ne preporuča konzumirati u više od 2 obroka tjedno. Da bi trudnice dobivale odgovarajuće omega-3 masne kiseline, potrebno je konzumirati različite izvore: biljna ulja, 2 obroka ribe tjedno uz preporuku konzumacije dodataka prehrani. Od dodataka prehrani najčešće opcije su riblje ulje i DHA (dokosaheksaenonska kiselina) na bazi algi kod kojih se izbjegava eventualna kontaminacija ribljeg fonda zagađenjem mora i oceana.
Specifično za trudnoću, iako se čini da su i DHA i ALA ključni za razvoj CNS-a (središnjeg živčanog sustava) fetusa, relativno loš unos EPA zajedno s velikim unosom alfa-linolne kiseline (ALA) može utjecati na ishod trudnoće mijenjanjem ravnoteže proizvedenih eikosanoida. Visoki omjer ALA i EPA u korist ALA (biljni izvori omege-3) može promicati štetne učinke poput prijevremenog porođaja.
Veliko zanimanje za unos omega-3 masnih kiselina i trudnoću počelo je ranih 1980-ih, kada su danski istražitelji utvrdili da su žene koje žive na Farskim otocima rodile bebe koje su bile 194 g teže i dužine gestacije 4 dana u prosjeku duže od beba rođenih u Danskoj. Prehrana na Farskim otocima imala je znatno više omega-3 masnih kiselina i manje omega-6 masnih kiselina u odnosu na dansku prehranu. Sadržaj masnih kiselina u crvenim krvnim stanicama (izražen u omjeru omega-3 i omega-6) bio je značajno veći kod trudnica sa Farskog otočja nego u danskih trudnica.
Slijedom svog ranijeg znanstvenog rada, ista je danska skupina nakon 30 godina gestacije trudnicama žena nasumično dodala dodatak ribljeg ulja (2,7 g omega-3 masnih kiselina, od čega 920 mg DHA), maslinovo ulje ili bez ikakvog dodatka. Žene iz skupine koja je konzumirala ribljeg ulja imale su gestacijsko razdoblje 4 dana duže od žena koje su uzimale maslinovo ulje ili nisu uzimale nikakav dodatak. Bebe koje su rodile žene iz te skupine također su težile 107 g više od beba koje su rodile žene iz skupine maslinovog ulja i 43 g više od onih koje su rodile majke koje nisu konzumirale ikakve dodatke prehrani.
Vrijeme najbržeg razvoja neurona i mrežnice javlja se u drugoj polovici trudnoće, uglavnom tijekom trećeg tromjesečja. Na temelju toga, smatralo se da je suplementacija prehrane majke tijekom trudnoće omega-3 masnim kiselinama, posebno DHA, posebno važna.
Tipična zapadnjačka prehrana općenito ima nedostatak omega-3 masnih kiselina, a posebno DHA. Iako su morski plodovi dobar izvor i DHA i EPA, zabrinutost zbog onečišćenja morskog svijeta teškim metalima, posebice živom dovela je do straha i nejasnoće oko toga treba li ga preporučiti tijekom trudnoće. I Agencija za zaštitu okoliša i Američki fakultet opstetričara i ginekologa preporučuju ženama da konzumiraju 300-350 g morske hrane tjedno od vrsta žive.
Za one koji žele izbjegavati morsku hranu, postoji nekoliko opcija koje ne uključuju masnu ribu. Biljne omega-3 masne kiseline (tj. alfa-linolenska kiselina, ALA), poput lanenog ulja, loše se pretvaraju u biološki aktivnu omega-3 masnu kiselinu EPA, a pretvaraju se još neefikasnije u DHA. Raspon konverzije ALA u EPA općenito je između 0,2% i 9%, iako su neki autori sugerirali da ih žene u trudničkoj fazi, tj. njihova jetra može pretvoriti do 21% ALA u EPA. Bez obzira koji je faktor konverzije točan, pokušaj dobivanja svih omega-3 masnih kiselina iz biljnih ulja zahtijeva unos previše kalorija iz masti.
Nažalost, gotovo nemoguće je da trudnice ispunjavaju svoje potrebe za omega-3 masnim kiselinama iz biljnih ulja koje sadrže omega-3 masne kiseline i dva obroka morske hrane tjedno. Dvije porcije ribe tjedno daju samo oko 100 do 250 mg omega-3 masnih kiselina po obroku, od čega je 50 do 100 mg iz DHA; biljna ulja daju neznatne količine EPA i gotovo ništa DHA. Tijekom trudnoće, prehrambeni cilj unosa omega-3 masnih kiselina je 650 mg, od čega 300 otpada na DHA. Dakle, kako bi nadoknadili deficit omega-3 masnih kiselina u prehrani, trudnicama ostaju u osnovi dva izbora: dodaci prehrani iz ribljeg ulja koji opskrbljuju organizam sa EPA i DHA, ili DHA dobivene algama što je sigurnosno prihvatljivija opcija iz ranije navedenih razloga.
Malo je sumnje da trudnice trebaju najmanje onoliko omega-3 masnih kiselina kao ostale žene, a vrlo vjerojatno im treba i više DHA omega-3 masne kiseline. Preporuke za omega-3 masne kiseline kao dodatak prehrani treba usvojiti na početku trudnoće, ali mogu postojati značajne koristi za sve žene koje razmišljaju o trudnoći u bliskom vremenskom periodu.
Iz navedenih je razloga tvrtka Lifecare essentials razvila proizvod GOLDEN OILS u paleti proizvoda B!TONIC sa 100mg DHA i 50mg EPA u dnevnoj dozi. Proizvod je dobiven iz algi obitelji Thraustochytridi, roda Schizochytrium u cilju iskorištavanja svih navedenih prednosti dobivanja omega-3 iz algi naspram procesa ekstrakcije omega-3 masnih kiselina iz ribljeg ulja. Također, to je prema našim saznanjima jedini veganski proizvod na bazi omega-3 masnih kiselina prisutan na hrvatskom tržištu.
Related Posts
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Melissa officinalis
Inulin
Tribulus Terrestris
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Glukozamin
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Kiwi – Actinidia chinensis
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Jetra
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Celijakija
Jesu li detox dijete zaista djelotvorne?
Željezo
Maca – super-namirnica iz planina Anda
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca