Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: “Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!”
Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih spojeva koji orkestriraju unos hrane, želju i povezanost s hranom. Apetit je naša želja za jelom. Kontrolira ga komplicirana interakcija hormonalnih signala koji potječu iz masnih stanica, stanica gušterače i stanica u našim crijevima. Ti se signali obrađuju i putem kognitivnih i emocionalnih filtera.
Hrana za kojom žudimo proizvod je ljudske fiziologije i psihologije. Apetit se razlikuje od gladi. Glad je naša fizička potreba da jedemo. Možete poželjeti jesti, ali ne i jesti (na primjer, želite jesti desert nakon velikog obroka). Ili možete trebati jesti, ali ne želite jesti (na primjer, kada ste pod stresom, izgubite interes za hranom).
Svi koji namjerno kontroliraju unos hrane radi gubitka kilograma znaju kako moćna ta regulacija može biti. Čini se da velik dio tog procesa vodi i oblikuje naš neuro-endokrini sustav – interakcija između našeg mozga i naših hormona. Kad izgubimo pohranjene masnoće uslijed restrikcije u prehrani, naše tijelo priprema snažni odgovor za očuvanje energije – pojačava apetit, prkoseći daljnjem mršavljenju i potičući povratak izgubljenih kilograma. Tijelo želi homeostazu – nepromijenjeno stanje, nekad i ono loše!
Zašto je važna regulacija apetita?
Ako premalo ili previše jedemo, nastaju problemi. Možemo postati pothranjeni ili pak pretili, ne uspijevamo se kvalitetno oporaviti, gubimo reproduktivnu sposobnost i/ili razvijamo bolesti.
Apetitom upravljaju dva organska sustava tijela, endokrini i živčani sustav – njihova veza ponekad je poznata i kao “neuro-endokrini sustav”. GI trakt je najveći endokrini organ u tijelu, naša crijeva proizvode i prerađuju sve vrste hormona u rasponu od neurotransmitera do anaboličkih skladišnih hormona i spolnih hormona.
Organi endokrinog sustava osjetljivi su na promjene u tijelu i, kao odgovor na te promjene, šalju glasnike (zvane hormoni) kako bi rekli tijelu kako da reagira. Ti hormoni koji reguliraju energiju klasificiraju se u kratkoročne ili dugoročne, prema trajanju njihovog djelovanja.
Živčani sustavdjeluje putem živčanih impulsa i neurotransmitera (kemijskih spojeva sličnih hormonima), usmjeravajući tkiva, glatke mišiće i druge organe tijela da se kreću, miješaju i potiskuju hranu koja zatim ulazi u probavni sustav. Dok neki aspekti kontrole apetita potječu od živčanih i hormonalnih veza između probavnog sustava i mozga, probavni sustav posjeduje vlastiti, lokalizirani živčani sustav, nazvan enterički živčani sustav. To je “mini mozak” smješten u vašim crijevima. U ovom mini-živčanom sustavu oslobađaju se neurotransmiteri koji mogu prenijeti, pojačati i modulirati različite signale između stanica tijela.
Dugačak je niz hormona i neurotransmitera koji utječu na naš apetit, i nije poanta ovog teksta u njihovom pukom nabrajanju. Najpoznatiji hormoni vezani za apetit su leptin, somatostatin i grelin dok se među neurotransmiterima vjerojatno najviše priča o serotoninu i norepinefrinu (noradrenalinu). Naše je tijelo savršen stroj kad ga pustimo da radi svoj posao, ali često taj stroj pokvarimo uslijed naših loših prehrambenih navika ili premale količine fizičke aktivnosti. Upravo je to jedno od boljih sredstava za regulaciju našeg apetita!
Strategije za regulaciju apetita
Tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u regulaciji apetita. Neki podaci pokazuju da na reakciju apetita na vježbanje snažno utječe ravnoteža energije kod muškaraca, ali ipak nešto manje kod žena. Oni koji redovito vježbaju postaju efikasniji kada koriste tjelesne masnoće kao izvor goriva, što može pomoći u reguliranju apetita (budući da ljudi koji ne vježbaju koriste više ugljikohidrate kao izvor energije i tim imaju veće fluktuacije šećera u krvi = promjene apetita). Vježbanjem se dokazano mogu regulirati razine hormona leptina, grelina i inzulina.
Konzumacija razumne količine hrane svakog dana radi podrške zdravlju i regulacije apetita nadilazi snagu volje, pa i brojanje kalorija. Osvještavanje informacija koje naše tijelo prenosi o gladi i punoći može vam biti od pomoći u reguliranju apetita. Tek kada je naša fiziološka osnova zagađena viškom stresa, tjelesne težine, prerađene hrane i/ili nedostatka tjelesne aktivnosti, ravnoteža apetita će postati nezdrava.
Optimalno otpuštanje, reakcija i ravnoteža hormona iz naših crijeva, kao i neurotransmitera čini se da direktno ovise o prehrani koja bi se trebala sastojati od cjelovite, nutritivno potpune hrane. Društveni rituali prehrane, poput jedenja dok obavljamo druge funkcije (npr. dok vozite ili gledate TV), prebrza konzumacija (npr. dok žurimo ili kasnimo) ili kad baš uvijek imamo desert pri ruci, također mogu utjecati na našu želju/potrebu da nadjačamo prirodnu glad i sitost.
Kao što ste vjerojatno primijetili – nema ih u ovoj priči. Apetit i glad/sitost su generalno puno složeniji mehanizmi upravljani na puno složenijim razinama od pukog konzumiranja nekih vitamina ili minerala. Svakodnevno se u praksi susrećemo sa pitanjima i bojaznima da će konzumacija vitamina B-kompleksa podići apetit osobe. Zašto ljudi često misle da je to slučaj i „okrivljavaju“ baš te vitamine?
Određeni vitamini i minerali, uključujući prije svih cink i vitamin B1 (tiamin) mogu povećati apetit. Međutim, to je slučaj samo ako osoba već ima određeni nedostatak tih mikronutrijenata u organizmu. Vitamin B1 neophodan je za rast i razvoj organizma pa manjak vitamina B1 obično uzrokuje gubitak apetita, gubitak težine i različite neurološke simptome. Da zaključimo, vitamini B kompleksa neće podići vaš apetit osim ako niste imali klinički nedostatak nekog od tih vitamina što je posljedično oslabilo vaš energetski metabolizam uzrokujući gubitak mišićnog tkiva ili u teškim slučajevima čak i mentalne poremećaje poput depresije. Zaključak bi se kratko mogao sročiti tako da B vitamini neće uzrokovati neželjeno povećanje apetita, a time i kilograma, ako vam je prehrana uravnotežena i nutritivno potpuna.
Eventualni porast apetita uslijed konzumacije nekih multimineralnih proizvoda ili vitamina B kompleksa neka vam bude signal i upozorenje da nešto sa vašom prehranom ne štima, a nikako da prestanete konzumirati taj proizvod i tako pustite da apetit ponovno „nestane“!
Od generalnih smjernica i zaključaka, o nekima se već i pisalo u prethodnim tekstovima, apsolutno vrijedno ponavljanja jest:
rafinirani ugljikohidrati povećavaju apetit!
prepoznato je da pretile osobe (s prekomjernim postotkom masnog tkiva) imaju niže koncentracije vitamina i minerala u krvi u usporedbi s mršavijim pojedincima. To može dovesti do većeg apetita i promjena u mehanizmu skladištenja masnih zaliha.
manjak estrogena može rezultirati većim unosom energije putem hrane i posljedično povećanjem tjelesne težine. Unos hrane varira u menstrualnom ciklusu. Žene teže pojačanoj konzumaciji u lutealnoj fazi (predmenstrualno razdoblje) u usporedbi s folikularnom fazom.
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: “Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!”
Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih spojeva koji orkestriraju unos hrane, želju i povezanost s hranom. Apetit je naša želja za jelom. Kontrolira ga komplicirana interakcija hormonalnih signala koji potječu iz masnih stanica, stanica gušterače i stanica u našim crijevima. Ti se signali obrađuju i putem kognitivnih i emocionalnih filtera.
Hrana za kojom žudimo proizvod je ljudske fiziologije i psihologije. Apetit se razlikuje od gladi. Glad je naša fizička potreba da jedemo. Možete poželjeti jesti, ali ne i jesti (na primjer, želite jesti desert nakon velikog obroka). Ili možete trebati jesti, ali ne želite jesti (na primjer, kada ste pod stresom, izgubite interes za hranom).
Svi koji namjerno kontroliraju unos hrane radi gubitka kilograma znaju kako moćna ta regulacija može biti. Čini se da velik dio tog procesa vodi i oblikuje naš neuro-endokrini sustav – interakcija između našeg mozga i naših hormona. Kad izgubimo pohranjene masnoće uslijed restrikcije u prehrani, naše tijelo priprema snažni odgovor za očuvanje energije – pojačava apetit, prkoseći daljnjem mršavljenju i potičući povratak izgubljenih kilograma. Tijelo želi homeostazu – nepromijenjeno stanje, nekad i ono loše!
Zašto je važna regulacija apetita?
Ako premalo ili previše jedemo, nastaju problemi. Možemo postati pothranjeni ili pak pretili, ne uspijevamo se kvalitetno oporaviti, gubimo reproduktivnu sposobnost i/ili razvijamo bolesti.
Apetitom upravljaju dva organska sustava tijela, endokrini i živčani sustav – njihova veza ponekad je poznata i kao “neuro-endokrini sustav”. GI trakt je najveći endokrini organ u tijelu, naša crijeva proizvode i prerađuju sve vrste hormona u rasponu od neurotransmitera do anaboličkih skladišnih hormona i spolnih hormona.
Organi endokrinog sustava osjetljivi su na promjene u tijelu i, kao odgovor na te promjene, šalju glasnike (zvane hormoni) kako bi rekli tijelu kako da reagira. Ti hormoni koji reguliraju energiju klasificiraju se u kratkoročne ili dugoročne, prema trajanju njihovog djelovanja.
Živčani sustav djeluje putem živčanih impulsa i neurotransmitera (kemijskih spojeva sličnih hormonima), usmjeravajući tkiva, glatke mišiće i druge organe tijela da se kreću, miješaju i potiskuju hranu koja zatim ulazi u probavni sustav. Dok neki aspekti kontrole apetita potječu od živčanih i hormonalnih veza između probavnog sustava i mozga, probavni sustav posjeduje vlastiti, lokalizirani živčani sustav, nazvan enterički živčani sustav. To je “mini mozak” smješten u vašim crijevima. U ovom mini-živčanom sustavu oslobađaju se neurotransmiteri koji mogu prenijeti, pojačati i modulirati različite signale između stanica tijela.
Dugačak je niz hormona i neurotransmitera koji utječu na naš apetit, i nije poanta ovog teksta u njihovom pukom nabrajanju. Najpoznatiji hormoni vezani za apetit su leptin, somatostatin i grelin dok se među neurotransmiterima vjerojatno najviše priča o serotoninu i norepinefrinu (noradrenalinu). Naše je tijelo savršen stroj kad ga pustimo da radi svoj posao, ali često taj stroj pokvarimo uslijed naših loših prehrambenih navika ili premale količine fizičke aktivnosti. Upravo je to jedno od boljih sredstava za regulaciju našeg apetita!
Strategije za regulaciju apetita
Tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u regulaciji apetita. Neki podaci pokazuju da na reakciju apetita na vježbanje snažno utječe ravnoteža energije kod muškaraca, ali ipak nešto manje kod žena. Oni koji redovito vježbaju postaju efikasniji kada koriste tjelesne masnoće kao izvor goriva, što može pomoći u reguliranju apetita (budući da ljudi koji ne vježbaju koriste više ugljikohidrate kao izvor energije i tim imaju veće fluktuacije šećera u krvi = promjene apetita). Vježbanjem se dokazano mogu regulirati razine hormona leptina, grelina i inzulina.
Konzumacija razumne količine hrane svakog dana radi podrške zdravlju i regulacije apetita nadilazi snagu volje, pa i brojanje kalorija. Osvještavanje informacija koje naše tijelo prenosi o gladi i punoći može vam biti od pomoći u reguliranju apetita. Tek kada je naša fiziološka osnova zagađena viškom stresa, tjelesne težine, prerađene hrane i/ili nedostatka tjelesne aktivnosti, ravnoteža apetita će postati nezdrava.
Optimalno otpuštanje, reakcija i ravnoteža hormona iz naših crijeva, kao i neurotransmitera čini se da direktno ovise o prehrani koja bi se trebala sastojati od cjelovite, nutritivno potpune hrane. Društveni rituali prehrane, poput jedenja dok obavljamo druge funkcije (npr. dok vozite ili gledate TV), prebrza konzumacija (npr. dok žurimo ili kasnimo) ili kad baš uvijek imamo desert pri ruci, također mogu utjecati na našu želju/potrebu da nadjačamo prirodnu glad i sitost.
A gdje su pak vitamini B-kompleksa u cijeloj priči?
Kao što ste vjerojatno primijetili – nema ih u ovoj priči. Apetit i glad/sitost su generalno puno složeniji mehanizmi upravljani na puno složenijim razinama od pukog konzumiranja nekih vitamina ili minerala. Svakodnevno se u praksi susrećemo sa pitanjima i bojaznima da će konzumacija vitamina B-kompleksa podići apetit osobe. Zašto ljudi često misle da je to slučaj i „okrivljavaju“ baš te vitamine?
Određeni vitamini i minerali, uključujući prije svih cink i vitamin B1 (tiamin) mogu povećati apetit. Međutim, to je slučaj samo ako osoba već ima određeni nedostatak tih mikronutrijenata u organizmu. Vitamin B1 neophodan je za rast i razvoj organizma pa manjak vitamina B1 obično uzrokuje gubitak apetita, gubitak težine i različite neurološke simptome. Da zaključimo, vitamini B kompleksa neće podići vaš apetit osim ako niste imali klinički nedostatak nekog od tih vitamina što je posljedično oslabilo vaš energetski metabolizam uzrokujući gubitak mišićnog tkiva ili u teškim slučajevima čak i mentalne poremećaje poput depresije. Zaključak bi se kratko mogao sročiti tako da B vitamini neće uzrokovati neželjeno povećanje apetita, a time i kilograma, ako vam je prehrana uravnotežena i nutritivno potpuna.
Eventualni porast apetita uslijed konzumacije nekih multimineralnih proizvoda ili vitamina B kompleksa neka vam bude signal i upozorenje da nešto sa vašom prehranom ne štima, a nikako da prestanete konzumirati taj proizvod i tako pustite da apetit ponovno „nestane“!
Od generalnih smjernica i zaključaka, o nekima se već i pisalo u prethodnim tekstovima, apsolutno vrijedno ponavljanja jest:
Related Posts
Sindrom policističkih jajnika
Tribulus Terrestris
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Inulin
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Željezo
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Jetra
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Znate li što su fitonutrijenti?
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju