Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: “Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!”
Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih spojeva koji orkestriraju unos hrane, želju i povezanost s hranom. Apetit je naša želja za jelom. Kontrolira ga komplicirana interakcija hormonalnih signala koji potječu iz masnih stanica, stanica gušterače i stanica u našim crijevima. Ti se signali obrađuju i putem kognitivnih i emocionalnih filtera.
Hrana za kojom žudimo proizvod je ljudske fiziologije i psihologije. Apetit se razlikuje od gladi. Glad je naša fizička potreba da jedemo. Možete poželjeti jesti, ali ne i jesti (na primjer, želite jesti desert nakon velikog obroka). Ili možete trebati jesti, ali ne želite jesti (na primjer, kada ste pod stresom, izgubite interes za hranom).
Svi koji namjerno kontroliraju unos hrane radi gubitka kilograma znaju kako moćna ta regulacija može biti. Čini se da velik dio tog procesa vodi i oblikuje naš neuro-endokrini sustav – interakcija između našeg mozga i naših hormona. Kad izgubimo pohranjene masnoće uslijed restrikcije u prehrani, naše tijelo priprema snažni odgovor za očuvanje energije – pojačava apetit, prkoseći daljnjem mršavljenju i potičući povratak izgubljenih kilograma. Tijelo želi homeostazu – nepromijenjeno stanje, nekad i ono loše!
Zašto je važna regulacija apetita?
Ako premalo ili previše jedemo, nastaju problemi. Možemo postati pothranjeni ili pak pretili, ne uspijevamo se kvalitetno oporaviti, gubimo reproduktivnu sposobnost i/ili razvijamo bolesti.
Apetitom upravljaju dva organska sustava tijela, endokrini i živčani sustav – njihova veza ponekad je poznata i kao “neuro-endokrini sustav”. GI trakt je najveći endokrini organ u tijelu, naša crijeva proizvode i prerađuju sve vrste hormona u rasponu od neurotransmitera do anaboličkih skladišnih hormona i spolnih hormona.
Organi endokrinog sustava osjetljivi su na promjene u tijelu i, kao odgovor na te promjene, šalju glasnike (zvane hormoni) kako bi rekli tijelu kako da reagira. Ti hormoni koji reguliraju energiju klasificiraju se u kratkoročne ili dugoročne, prema trajanju njihovog djelovanja.
Živčani sustavdjeluje putem živčanih impulsa i neurotransmitera (kemijskih spojeva sličnih hormonima), usmjeravajući tkiva, glatke mišiće i druge organe tijela da se kreću, miješaju i potiskuju hranu koja zatim ulazi u probavni sustav. Dok neki aspekti kontrole apetita potječu od živčanih i hormonalnih veza između probavnog sustava i mozga, probavni sustav posjeduje vlastiti, lokalizirani živčani sustav, nazvan enterički živčani sustav. To je “mini mozak” smješten u vašim crijevima. U ovom mini-živčanom sustavu oslobađaju se neurotransmiteri koji mogu prenijeti, pojačati i modulirati različite signale između stanica tijela.
Dugačak je niz hormona i neurotransmitera koji utječu na naš apetit, i nije poanta ovog teksta u njihovom pukom nabrajanju. Najpoznatiji hormoni vezani za apetit su leptin, somatostatin i grelin dok se među neurotransmiterima vjerojatno najviše priča o serotoninu i norepinefrinu (noradrenalinu). Naše je tijelo savršen stroj kad ga pustimo da radi svoj posao, ali često taj stroj pokvarimo uslijed naših loših prehrambenih navika ili premale količine fizičke aktivnosti. Upravo je to jedno od boljih sredstava za regulaciju našeg apetita!
Strategije za regulaciju apetita
Tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u regulaciji apetita. Neki podaci pokazuju da na reakciju apetita na vježbanje snažno utječe ravnoteža energije kod muškaraca, ali ipak nešto manje kod žena. Oni koji redovito vježbaju postaju efikasniji kada koriste tjelesne masnoće kao izvor goriva, što može pomoći u reguliranju apetita (budući da ljudi koji ne vježbaju koriste više ugljikohidrate kao izvor energije i tim imaju veće fluktuacije šećera u krvi = promjene apetita). Vježbanjem se dokazano mogu regulirati razine hormona leptina, grelina i inzulina.
Konzumacija razumne količine hrane svakog dana radi podrške zdravlju i regulacije apetita nadilazi snagu volje, pa i brojanje kalorija. Osvještavanje informacija koje naše tijelo prenosi o gladi i punoći može vam biti od pomoći u reguliranju apetita. Tek kada je naša fiziološka osnova zagađena viškom stresa, tjelesne težine, prerađene hrane i/ili nedostatka tjelesne aktivnosti, ravnoteža apetita će postati nezdrava.
Optimalno otpuštanje, reakcija i ravnoteža hormona iz naših crijeva, kao i neurotransmitera čini se da direktno ovise o prehrani koja bi se trebala sastojati od cjelovite, nutritivno potpune hrane. Društveni rituali prehrane, poput jedenja dok obavljamo druge funkcije (npr. dok vozite ili gledate TV), prebrza konzumacija (npr. dok žurimo ili kasnimo) ili kad baš uvijek imamo desert pri ruci, također mogu utjecati na našu želju/potrebu da nadjačamo prirodnu glad i sitost.
Kao što ste vjerojatno primijetili – nema ih u ovoj priči. Apetit i glad/sitost su generalno puno složeniji mehanizmi upravljani na puno složenijim razinama od pukog konzumiranja nekih vitamina ili minerala. Svakodnevno se u praksi susrećemo sa pitanjima i bojaznima da će konzumacija vitamina B-kompleksa podići apetit osobe. Zašto ljudi često misle da je to slučaj i „okrivljavaju“ baš te vitamine?
Određeni vitamini i minerali, uključujući prije svih cink i vitamin B1 (tiamin) mogu povećati apetit. Međutim, to je slučaj samo ako osoba već ima određeni nedostatak tih mikronutrijenata u organizmu. Vitamin B1 neophodan je za rast i razvoj organizma pa manjak vitamina B1 obično uzrokuje gubitak apetita, gubitak težine i različite neurološke simptome. Da zaključimo, vitamini B kompleksa neće podići vaš apetit osim ako niste imali klinički nedostatak nekog od tih vitamina što je posljedično oslabilo vaš energetski metabolizam uzrokujući gubitak mišićnog tkiva ili u teškim slučajevima čak i mentalne poremećaje poput depresije. Zaključak bi se kratko mogao sročiti tako da B vitamini neće uzrokovati neželjeno povećanje apetita, a time i kilograma, ako vam je prehrana uravnotežena i nutritivno potpuna.
Eventualni porast apetita uslijed konzumacije nekih multimineralnih proizvoda ili vitamina B kompleksa neka vam bude signal i upozorenje da nešto sa vašom prehranom ne štima, a nikako da prestanete konzumirati taj proizvod i tako pustite da apetit ponovno „nestane“!
Od generalnih smjernica i zaključaka, o nekima se već i pisalo u prethodnim tekstovima, apsolutno vrijedno ponavljanja jest:
rafinirani ugljikohidrati povećavaju apetit!
prepoznato je da pretile osobe (s prekomjernim postotkom masnog tkiva) imaju niže koncentracije vitamina i minerala u krvi u usporedbi s mršavijim pojedincima. To može dovesti do većeg apetita i promjena u mehanizmu skladištenja masnih zaliha.
manjak estrogena može rezultirati većim unosom energije putem hrane i posljedično povećanjem tjelesne težine. Unos hrane varira u menstrualnom ciklusu. Žene teže pojačanoj konzumaciji u lutealnoj fazi (predmenstrualno razdoblje) u usporedbi s folikularnom fazom.
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Koža pruža aktivno sučelje (granicu) između unutarnjeg i vanjskog okruženja tijela čovjeka i omogućuje trajnu prilagodbu i aklimatizaciju organizma tijekom njegovog životnog vijeka. Utjecaj starenja na izgled i funkciju kože posljednjih je desetljeća dobio sve veću pažnju u javnosti. Općenito je prihvaćeno da se foto-starenje kože razlikuje od kronološkog starenja kože [1]. Foto-oštećenje kože uzrokovano [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
U tri prethodna bloga istaknuta je važna uloga i važnost konzumacije omega-3 masnih kiselina. Poznate su kao esencijalne masne kiseline jer su važne za očuvanje dobrog zdravlja ljudi. Moraju se unijeti prehranom jer ih naše tijelo nije sposobno sintetizirati. Imaju brojne pozitivne učinke na naš organizam poput protuupalnog djelovanja i učinkovitosti protiv zgrušavanja krvi, snižavanja [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: “Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!”
Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih spojeva koji orkestriraju unos hrane, želju i povezanost s hranom. Apetit je naša želja za jelom. Kontrolira ga komplicirana interakcija hormonalnih signala koji potječu iz masnih stanica, stanica gušterače i stanica u našim crijevima. Ti se signali obrađuju i putem kognitivnih i emocionalnih filtera.
Hrana za kojom žudimo proizvod je ljudske fiziologije i psihologije. Apetit se razlikuje od gladi. Glad je naša fizička potreba da jedemo. Možete poželjeti jesti, ali ne i jesti (na primjer, želite jesti desert nakon velikog obroka). Ili možete trebati jesti, ali ne želite jesti (na primjer, kada ste pod stresom, izgubite interes za hranom).
Svi koji namjerno kontroliraju unos hrane radi gubitka kilograma znaju kako moćna ta regulacija može biti. Čini se da velik dio tog procesa vodi i oblikuje naš neuro-endokrini sustav – interakcija između našeg mozga i naših hormona. Kad izgubimo pohranjene masnoće uslijed restrikcije u prehrani, naše tijelo priprema snažni odgovor za očuvanje energije – pojačava apetit, prkoseći daljnjem mršavljenju i potičući povratak izgubljenih kilograma. Tijelo želi homeostazu – nepromijenjeno stanje, nekad i ono loše!
Zašto je važna regulacija apetita?
Ako premalo ili previše jedemo, nastaju problemi. Možemo postati pothranjeni ili pak pretili, ne uspijevamo se kvalitetno oporaviti, gubimo reproduktivnu sposobnost i/ili razvijamo bolesti.
Apetitom upravljaju dva organska sustava tijela, endokrini i živčani sustav – njihova veza ponekad je poznata i kao “neuro-endokrini sustav”. GI trakt je najveći endokrini organ u tijelu, naša crijeva proizvode i prerađuju sve vrste hormona u rasponu od neurotransmitera do anaboličkih skladišnih hormona i spolnih hormona.
Organi endokrinog sustava osjetljivi su na promjene u tijelu i, kao odgovor na te promjene, šalju glasnike (zvane hormoni) kako bi rekli tijelu kako da reagira. Ti hormoni koji reguliraju energiju klasificiraju se u kratkoročne ili dugoročne, prema trajanju njihovog djelovanja.
Živčani sustav djeluje putem živčanih impulsa i neurotransmitera (kemijskih spojeva sličnih hormonima), usmjeravajući tkiva, glatke mišiće i druge organe tijela da se kreću, miješaju i potiskuju hranu koja zatim ulazi u probavni sustav. Dok neki aspekti kontrole apetita potječu od živčanih i hormonalnih veza između probavnog sustava i mozga, probavni sustav posjeduje vlastiti, lokalizirani živčani sustav, nazvan enterički živčani sustav. To je “mini mozak” smješten u vašim crijevima. U ovom mini-živčanom sustavu oslobađaju se neurotransmiteri koji mogu prenijeti, pojačati i modulirati različite signale između stanica tijela.
Dugačak je niz hormona i neurotransmitera koji utječu na naš apetit, i nije poanta ovog teksta u njihovom pukom nabrajanju. Najpoznatiji hormoni vezani za apetit su leptin, somatostatin i grelin dok se među neurotransmiterima vjerojatno najviše priča o serotoninu i norepinefrinu (noradrenalinu). Naše je tijelo savršen stroj kad ga pustimo da radi svoj posao, ali često taj stroj pokvarimo uslijed naših loših prehrambenih navika ili premale količine fizičke aktivnosti. Upravo je to jedno od boljih sredstava za regulaciju našeg apetita!
Strategije za regulaciju apetita
Tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u regulaciji apetita. Neki podaci pokazuju da na reakciju apetita na vježbanje snažno utječe ravnoteža energije kod muškaraca, ali ipak nešto manje kod žena. Oni koji redovito vježbaju postaju efikasniji kada koriste tjelesne masnoće kao izvor goriva, što može pomoći u reguliranju apetita (budući da ljudi koji ne vježbaju koriste više ugljikohidrate kao izvor energije i tim imaju veće fluktuacije šećera u krvi = promjene apetita). Vježbanjem se dokazano mogu regulirati razine hormona leptina, grelina i inzulina.
Konzumacija razumne količine hrane svakog dana radi podrške zdravlju i regulacije apetita nadilazi snagu volje, pa i brojanje kalorija. Osvještavanje informacija koje naše tijelo prenosi o gladi i punoći može vam biti od pomoći u reguliranju apetita. Tek kada je naša fiziološka osnova zagađena viškom stresa, tjelesne težine, prerađene hrane i/ili nedostatka tjelesne aktivnosti, ravnoteža apetita će postati nezdrava.
Optimalno otpuštanje, reakcija i ravnoteža hormona iz naših crijeva, kao i neurotransmitera čini se da direktno ovise o prehrani koja bi se trebala sastojati od cjelovite, nutritivno potpune hrane. Društveni rituali prehrane, poput jedenja dok obavljamo druge funkcije (npr. dok vozite ili gledate TV), prebrza konzumacija (npr. dok žurimo ili kasnimo) ili kad baš uvijek imamo desert pri ruci, također mogu utjecati na našu želju/potrebu da nadjačamo prirodnu glad i sitost.
A gdje su pak vitamini B-kompleksa u cijeloj priči?
Kao što ste vjerojatno primijetili – nema ih u ovoj priči. Apetit i glad/sitost su generalno puno složeniji mehanizmi upravljani na puno složenijim razinama od pukog konzumiranja nekih vitamina ili minerala. Svakodnevno se u praksi susrećemo sa pitanjima i bojaznima da će konzumacija vitamina B-kompleksa podići apetit osobe. Zašto ljudi često misle da je to slučaj i „okrivljavaju“ baš te vitamine?
Određeni vitamini i minerali, uključujući prije svih cink i vitamin B1 (tiamin) mogu povećati apetit. Međutim, to je slučaj samo ako osoba već ima određeni nedostatak tih mikronutrijenata u organizmu. Vitamin B1 neophodan je za rast i razvoj organizma pa manjak vitamina B1 obično uzrokuje gubitak apetita, gubitak težine i različite neurološke simptome. Da zaključimo, vitamini B kompleksa neće podići vaš apetit osim ako niste imali klinički nedostatak nekog od tih vitamina što je posljedično oslabilo vaš energetski metabolizam uzrokujući gubitak mišićnog tkiva ili u teškim slučajevima čak i mentalne poremećaje poput depresije. Zaključak bi se kratko mogao sročiti tako da B vitamini neće uzrokovati neželjeno povećanje apetita, a time i kilograma, ako vam je prehrana uravnotežena i nutritivno potpuna.
Eventualni porast apetita uslijed konzumacije nekih multimineralnih proizvoda ili vitamina B kompleksa neka vam bude signal i upozorenje da nešto sa vašom prehranom ne štima, a nikako da prestanete konzumirati taj proizvod i tako pustite da apetit ponovno „nestane“!
Od generalnih smjernica i zaključaka, o nekima se već i pisalo u prethodnim tekstovima, apsolutno vrijedno ponavljanja jest:
Related Posts
Kako ublažiti bolne menstruacije?
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Maca – super-namirnica iz planina Anda
ULOGA I PRIMJENA KOLAGENA U STARENJU, ZDRAVLJU I NJEZI KOŽE
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
B!TONIC MAN – indikacije i pozicioniranje proizvoda
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Maca prah
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Prednosti Omega-3 masnih kiselina dobivenih iz ulja algi
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Jetra
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Glukozamin
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Selen
Tribulus Terrestris
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Kapsaicin
Kiwi – Actinidia chinensis
Sindrom policističkih jajnika
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa