Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: “Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!”
Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih spojeva koji orkestriraju unos hrane, želju i povezanost s hranom. Apetit je naša želja za jelom. Kontrolira ga komplicirana interakcija hormonalnih signala koji potječu iz masnih stanica, stanica gušterače i stanica u našim crijevima. Ti se signali obrađuju i putem kognitivnih i emocionalnih filtera.
Hrana za kojom žudimo proizvod je ljudske fiziologije i psihologije. Apetit se razlikuje od gladi. Glad je naša fizička potreba da jedemo. Možete poželjeti jesti, ali ne i jesti (na primjer, želite jesti desert nakon velikog obroka). Ili možete trebati jesti, ali ne želite jesti (na primjer, kada ste pod stresom, izgubite interes za hranom).
Svi koji namjerno kontroliraju unos hrane radi gubitka kilograma znaju kako moćna ta regulacija može biti. Čini se da velik dio tog procesa vodi i oblikuje naš neuro-endokrini sustav – interakcija između našeg mozga i naših hormona. Kad izgubimo pohranjene masnoće uslijed restrikcije u prehrani, naše tijelo priprema snažni odgovor za očuvanje energije – pojačava apetit, prkoseći daljnjem mršavljenju i potičući povratak izgubljenih kilograma. Tijelo želi homeostazu – nepromijenjeno stanje, nekad i ono loše!
Zašto je važna regulacija apetita?
Ako premalo ili previše jedemo, nastaju problemi. Možemo postati pothranjeni ili pak pretili, ne uspijevamo se kvalitetno oporaviti, gubimo reproduktivnu sposobnost i/ili razvijamo bolesti.
Apetitom upravljaju dva organska sustava tijela, endokrini i živčani sustav – njihova veza ponekad je poznata i kao “neuro-endokrini sustav”. GI trakt je najveći endokrini organ u tijelu, naša crijeva proizvode i prerađuju sve vrste hormona u rasponu od neurotransmitera do anaboličkih skladišnih hormona i spolnih hormona.
Organi endokrinog sustava osjetljivi su na promjene u tijelu i, kao odgovor na te promjene, šalju glasnike (zvane hormoni) kako bi rekli tijelu kako da reagira. Ti hormoni koji reguliraju energiju klasificiraju se u kratkoročne ili dugoročne, prema trajanju njihovog djelovanja.
Živčani sustavdjeluje putem živčanih impulsa i neurotransmitera (kemijskih spojeva sličnih hormonima), usmjeravajući tkiva, glatke mišiće i druge organe tijela da se kreću, miješaju i potiskuju hranu koja zatim ulazi u probavni sustav. Dok neki aspekti kontrole apetita potječu od živčanih i hormonalnih veza između probavnog sustava i mozga, probavni sustav posjeduje vlastiti, lokalizirani živčani sustav, nazvan enterički živčani sustav. To je “mini mozak” smješten u vašim crijevima. U ovom mini-živčanom sustavu oslobađaju se neurotransmiteri koji mogu prenijeti, pojačati i modulirati različite signale između stanica tijela.
Dugačak je niz hormona i neurotransmitera koji utječu na naš apetit, i nije poanta ovog teksta u njihovom pukom nabrajanju. Najpoznatiji hormoni vezani za apetit su leptin, somatostatin i grelin dok se među neurotransmiterima vjerojatno najviše priča o serotoninu i norepinefrinu (noradrenalinu). Naše je tijelo savršen stroj kad ga pustimo da radi svoj posao, ali često taj stroj pokvarimo uslijed naših loših prehrambenih navika ili premale količine fizičke aktivnosti. Upravo je to jedno od boljih sredstava za regulaciju našeg apetita!
Strategije za regulaciju apetita
Tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u regulaciji apetita. Neki podaci pokazuju da na reakciju apetita na vježbanje snažno utječe ravnoteža energije kod muškaraca, ali ipak nešto manje kod žena. Oni koji redovito vježbaju postaju efikasniji kada koriste tjelesne masnoće kao izvor goriva, što može pomoći u reguliranju apetita (budući da ljudi koji ne vježbaju koriste više ugljikohidrate kao izvor energije i tim imaju veće fluktuacije šećera u krvi = promjene apetita). Vježbanjem se dokazano mogu regulirati razine hormona leptina, grelina i inzulina.
Konzumacija razumne količine hrane svakog dana radi podrške zdravlju i regulacije apetita nadilazi snagu volje, pa i brojanje kalorija. Osvještavanje informacija koje naše tijelo prenosi o gladi i punoći može vam biti od pomoći u reguliranju apetita. Tek kada je naša fiziološka osnova zagađena viškom stresa, tjelesne težine, prerađene hrane i/ili nedostatka tjelesne aktivnosti, ravnoteža apetita će postati nezdrava.
Optimalno otpuštanje, reakcija i ravnoteža hormona iz naših crijeva, kao i neurotransmitera čini se da direktno ovise o prehrani koja bi se trebala sastojati od cjelovite, nutritivno potpune hrane. Društveni rituali prehrane, poput jedenja dok obavljamo druge funkcije (npr. dok vozite ili gledate TV), prebrza konzumacija (npr. dok žurimo ili kasnimo) ili kad baš uvijek imamo desert pri ruci, također mogu utjecati na našu želju/potrebu da nadjačamo prirodnu glad i sitost.
Kao što ste vjerojatno primijetili – nema ih u ovoj priči. Apetit i glad/sitost su generalno puno složeniji mehanizmi upravljani na puno složenijim razinama od pukog konzumiranja nekih vitamina ili minerala. Svakodnevno se u praksi susrećemo sa pitanjima i bojaznima da će konzumacija vitamina B-kompleksa podići apetit osobe. Zašto ljudi često misle da je to slučaj i „okrivljavaju“ baš te vitamine?
Određeni vitamini i minerali, uključujući prije svih cink i vitamin B1 (tiamin) mogu povećati apetit. Međutim, to je slučaj samo ako osoba već ima određeni nedostatak tih mikronutrijenata u organizmu. Vitamin B1 neophodan je za rast i razvoj organizma pa manjak vitamina B1 obično uzrokuje gubitak apetita, gubitak težine i različite neurološke simptome. Da zaključimo, vitamini B kompleksa neće podići vaš apetit osim ako niste imali klinički nedostatak nekog od tih vitamina što je posljedično oslabilo vaš energetski metabolizam uzrokujući gubitak mišićnog tkiva ili u teškim slučajevima čak i mentalne poremećaje poput depresije. Zaključak bi se kratko mogao sročiti tako da B vitamini neće uzrokovati neželjeno povećanje apetita, a time i kilograma, ako vam je prehrana uravnotežena i nutritivno potpuna.
Eventualni porast apetita uslijed konzumacije nekih multimineralnih proizvoda ili vitamina B kompleksa neka vam bude signal i upozorenje da nešto sa vašom prehranom ne štima, a nikako da prestanete konzumirati taj proizvod i tako pustite da apetit ponovno „nestane“!
Od generalnih smjernica i zaključaka, o nekima se već i pisalo u prethodnim tekstovima, apsolutno vrijedno ponavljanja jest:
rafinirani ugljikohidrati povećavaju apetit!
prepoznato je da pretile osobe (s prekomjernim postotkom masnog tkiva) imaju niže koncentracije vitamina i minerala u krvi u usporedbi s mršavijim pojedincima. To može dovesti do većeg apetita i promjena u mehanizmu skladištenja masnih zaliha.
manjak estrogena može rezultirati većim unosom energije putem hrane i posljedično povećanjem tjelesne težine. Unos hrane varira u menstrualnom ciklusu. Žene teže pojačanoj konzumaciji u lutealnoj fazi (predmenstrualno razdoblje) u usporedbi s folikularnom fazom.
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Čovjek će tijekom života konzumirati doslovce tone hrane, popiti tisuće litara raznih napitaka, uzimat će medikamente, alkohol ili će pušiti i svim navedenim načinima unijeti u organizam i određenu količinu toksina - i sve će to proći kroz jetru. Na našu zdravu jetru odražavaju se loše životne navike. Višak pojedenih kalorija, višak masti, konzumacija rafiniranih [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Jetra je najveća žlijezda i najveći metabolički organ u ljudskom tijelu. Izuzetno je značajna u detoksikacijskom procesu, filtriranju svih toksina iz krvi, pomaže probavi alkohola, masne i slatke hrane te pohranjuje energiju. Vrlo je osjetljiva na toksine koji se nalaze u lijekovima i koji ju prilikom prerade oštećuju. U nekoliko ćemo vam točaka opisati kako [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Corona virus (COVID-19), pandemijske infekcija uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom Corona virus tipa 2 (SARS-CoV-2), prvi put je zabilježena u Wuhanu u centralnoj Kini 2019. godine. Nakon 2,5 godine od prvog slučaja, bolest je prošla kroz 4 velika, pandemijske ciklusa i počinjemo uočavati dugoročne posljedice infekcije. COVID-19 se u posljednje vrijeme povezuje i sa raznim [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Kolin predstavlja obitelj kvarternih soli amonijaka, topivih u vodi, vitaminima sličnim esencijalnim spojevima. Najčešće je prisutan u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin. Prvotno je imao naziv neurin, a kasnije je dobio naziv [...]
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku i globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih dva [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: “Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!”
Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih spojeva koji orkestriraju unos hrane, želju i povezanost s hranom. Apetit je naša želja za jelom. Kontrolira ga komplicirana interakcija hormonalnih signala koji potječu iz masnih stanica, stanica gušterače i stanica u našim crijevima. Ti se signali obrađuju i putem kognitivnih i emocionalnih filtera.
Hrana za kojom žudimo proizvod je ljudske fiziologije i psihologije. Apetit se razlikuje od gladi. Glad je naša fizička potreba da jedemo. Možete poželjeti jesti, ali ne i jesti (na primjer, želite jesti desert nakon velikog obroka). Ili možete trebati jesti, ali ne želite jesti (na primjer, kada ste pod stresom, izgubite interes za hranom).
Svi koji namjerno kontroliraju unos hrane radi gubitka kilograma znaju kako moćna ta regulacija može biti. Čini se da velik dio tog procesa vodi i oblikuje naš neuro-endokrini sustav – interakcija između našeg mozga i naših hormona. Kad izgubimo pohranjene masnoće uslijed restrikcije u prehrani, naše tijelo priprema snažni odgovor za očuvanje energije – pojačava apetit, prkoseći daljnjem mršavljenju i potičući povratak izgubljenih kilograma. Tijelo želi homeostazu – nepromijenjeno stanje, nekad i ono loše!
Zašto je važna regulacija apetita?
Ako premalo ili previše jedemo, nastaju problemi. Možemo postati pothranjeni ili pak pretili, ne uspijevamo se kvalitetno oporaviti, gubimo reproduktivnu sposobnost i/ili razvijamo bolesti.
Apetitom upravljaju dva organska sustava tijela, endokrini i živčani sustav – njihova veza ponekad je poznata i kao “neuro-endokrini sustav”. GI trakt je najveći endokrini organ u tijelu, naša crijeva proizvode i prerađuju sve vrste hormona u rasponu od neurotransmitera do anaboličkih skladišnih hormona i spolnih hormona.
Organi endokrinog sustava osjetljivi su na promjene u tijelu i, kao odgovor na te promjene, šalju glasnike (zvane hormoni) kako bi rekli tijelu kako da reagira. Ti hormoni koji reguliraju energiju klasificiraju se u kratkoročne ili dugoročne, prema trajanju njihovog djelovanja.
Živčani sustav djeluje putem živčanih impulsa i neurotransmitera (kemijskih spojeva sličnih hormonima), usmjeravajući tkiva, glatke mišiće i druge organe tijela da se kreću, miješaju i potiskuju hranu koja zatim ulazi u probavni sustav. Dok neki aspekti kontrole apetita potječu od živčanih i hormonalnih veza između probavnog sustava i mozga, probavni sustav posjeduje vlastiti, lokalizirani živčani sustav, nazvan enterički živčani sustav. To je “mini mozak” smješten u vašim crijevima. U ovom mini-živčanom sustavu oslobađaju se neurotransmiteri koji mogu prenijeti, pojačati i modulirati različite signale između stanica tijela.
Dugačak je niz hormona i neurotransmitera koji utječu na naš apetit, i nije poanta ovog teksta u njihovom pukom nabrajanju. Najpoznatiji hormoni vezani za apetit su leptin, somatostatin i grelin dok se među neurotransmiterima vjerojatno najviše priča o serotoninu i norepinefrinu (noradrenalinu). Naše je tijelo savršen stroj kad ga pustimo da radi svoj posao, ali često taj stroj pokvarimo uslijed naših loših prehrambenih navika ili premale količine fizičke aktivnosti. Upravo je to jedno od boljih sredstava za regulaciju našeg apetita!
Strategije za regulaciju apetita
Tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u regulaciji apetita. Neki podaci pokazuju da na reakciju apetita na vježbanje snažno utječe ravnoteža energije kod muškaraca, ali ipak nešto manje kod žena. Oni koji redovito vježbaju postaju efikasniji kada koriste tjelesne masnoće kao izvor goriva, što može pomoći u reguliranju apetita (budući da ljudi koji ne vježbaju koriste više ugljikohidrate kao izvor energije i tim imaju veće fluktuacije šećera u krvi = promjene apetita). Vježbanjem se dokazano mogu regulirati razine hormona leptina, grelina i inzulina.
Konzumacija razumne količine hrane svakog dana radi podrške zdravlju i regulacije apetita nadilazi snagu volje, pa i brojanje kalorija. Osvještavanje informacija koje naše tijelo prenosi o gladi i punoći može vam biti od pomoći u reguliranju apetita. Tek kada je naša fiziološka osnova zagađena viškom stresa, tjelesne težine, prerađene hrane i/ili nedostatka tjelesne aktivnosti, ravnoteža apetita će postati nezdrava.
Optimalno otpuštanje, reakcija i ravnoteža hormona iz naših crijeva, kao i neurotransmitera čini se da direktno ovise o prehrani koja bi se trebala sastojati od cjelovite, nutritivno potpune hrane. Društveni rituali prehrane, poput jedenja dok obavljamo druge funkcije (npr. dok vozite ili gledate TV), prebrza konzumacija (npr. dok žurimo ili kasnimo) ili kad baš uvijek imamo desert pri ruci, također mogu utjecati na našu želju/potrebu da nadjačamo prirodnu glad i sitost.
A gdje su pak vitamini B-kompleksa u cijeloj priči?
Kao što ste vjerojatno primijetili – nema ih u ovoj priči. Apetit i glad/sitost su generalno puno složeniji mehanizmi upravljani na puno složenijim razinama od pukog konzumiranja nekih vitamina ili minerala. Svakodnevno se u praksi susrećemo sa pitanjima i bojaznima da će konzumacija vitamina B-kompleksa podići apetit osobe. Zašto ljudi često misle da je to slučaj i „okrivljavaju“ baš te vitamine?
Određeni vitamini i minerali, uključujući prije svih cink i vitamin B1 (tiamin) mogu povećati apetit. Međutim, to je slučaj samo ako osoba već ima određeni nedostatak tih mikronutrijenata u organizmu. Vitamin B1 neophodan je za rast i razvoj organizma pa manjak vitamina B1 obično uzrokuje gubitak apetita, gubitak težine i različite neurološke simptome. Da zaključimo, vitamini B kompleksa neće podići vaš apetit osim ako niste imali klinički nedostatak nekog od tih vitamina što je posljedično oslabilo vaš energetski metabolizam uzrokujući gubitak mišićnog tkiva ili u teškim slučajevima čak i mentalne poremećaje poput depresije. Zaključak bi se kratko mogao sročiti tako da B vitamini neće uzrokovati neželjeno povećanje apetita, a time i kilograma, ako vam je prehrana uravnotežena i nutritivno potpuna.
Eventualni porast apetita uslijed konzumacije nekih multimineralnih proizvoda ili vitamina B kompleksa neka vam bude signal i upozorenje da nešto sa vašom prehranom ne štima, a nikako da prestanete konzumirati taj proizvod i tako pustite da apetit ponovno „nestane“!
Od generalnih smjernica i zaključaka, o nekima se već i pisalo u prethodnim tekstovima, apsolutno vrijedno ponavljanja jest:
Related Posts
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Znate li što su fitonutrijenti?
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Glukozamin
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Kiwi – Actinidia chinensis
Celijakija
Selen
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
KOLIN i CINARIN – BLAGOTVORAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE I FUNKCIJU JETRE
Maca prah
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Znate li kako održati jetru zdravom?
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Gubitak kose nakon COVID-19 infekcije: prevalencija i povezani faktori
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Sindrom policističkih jajnika
Kolin – zašto je neophodan za zdravlje jetre?
OPTIMIZACIJA FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE BLOGOVA O IMUNITETU
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Kapsaicin