Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, imamo više energije, a možemo i raditi na tome da dodatno poboljšamo energetski status našeg tijela. Za to nam prvenstveno služi naša hrana i kvalitetna prehrana!
Većina naše hrane nekoć je bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i „pojednostaviti“ nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti. Energiju uskladištenu u jednostavnijim oblicima triju makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti) dobivenih procesom probave ne možemo koristiti dok se ne razbiju njihove kemijske veze.
Mitohondriji u našim stanicama pretvaraju energiju oslobođenu procesima razbijanja kemijskih veza u aminokiselinama (proteini), glukozi (ugljikohidrati) i masnim kiselinama (masti) u ATP – adenozin-trifosfat. Konzumirana energija pokreće procese koje naše tijelo treba da bi formiralo molekulu ATP-a. Taj proces se naziva transferom energije. Dakle jedemo, probavljamo, apsorbiramo, cirkuliramo, skladištimo, transferiramo i koristimo energiju. I tako u krug dok god živimo. Tijekom svih naših životnih funkcija, kad se razbijaju adenozin-fosfatne veze, tijelo mora brzo regenerirati ATP kako bi potpomognuo opskrbu energijom za naše dnevne potrebe. Nakon raspada molekule ATP nastaju molekula ADP (adenozin-difosfat) i jedan slobodni fosfat koji plutaju citosolom (prostorom unutar naših stanica) te se ponovno vežu, regeneriraju molekulu ATP-a koja je bila razbijena, i tako u neprekidnom ciklusu iznova i iznova.
Naše tijelo može proizvesti i nadopuniti zalihe ATP-a na različite načine, ovisno o tome koliko brzo trebamo energiju, koliko se brzo kemijske reakcije dešavaju, koji su nutrijenti dostupni (jesmo li konzumirali ugljikohidrate, masti ili proteine) i koliko je kisika prisutno kako bi eventualno sudjelovao u tim reakcijama. Uzevši sve navedeno u obzir, postoje tri energetska sustava koji pokreću naše tijelo:
Fosfageni sustav (ATP-PCr)
Glikolitički sustav
Aerobni sustav (oksidacijska fosforilacija)
Svaki od navedena tri sustava je dominantan kod određenog tipa aktivnosti i trajanja istih, ali su zapravo sva tri konstantno aktivna, bar u nekom omjeru. Naše tijelo elegantno koordinira ove kompleksne sustave i prijelaze s jednog na drugi mehanizam.
Slijedi jedan zanimljivi detalj iz rada glikolitičkog i aerobnog energetskog sustava, s kojima smo dobro upoznati jer se u pravilu i nalazimo u tim energetskim sustavima u svakodnevnom životu. U ta dva procesa sudjeluju i kemijske specije NAD i FAD, ako za njih i nismo čuli, sigurno smo čuli za upale mišića i mliječnu kiselinu. Pa, kako ona nastaje?
U procesu glikolitičkog sustava, ovisno o tome koliko smo se vremena nalazili u tom sustavu prilikom fizičke aktivnosti i koliko smo utrenirani i spremni – nastaju velike količine H+ iona i laktata (ono što u žargonu znamo reći – zakiselili smo se) razbijanjem kemijskih veza i otpuštanjem istih u mišićne stanice i krvotok. Ioni vodika, a ne laktati, su ti koji brzo umaraju mišićne stanice i njih tijelo mora neutralizirati ako se želimo dalje kretati, u suprotnom slučaju morat ćemo prestati sa aktivnošću. Tad u pomoć uskaču kemijske specije NAD+ i piruvat. Oboje vežu slobodne vodikove ione i tad nastaje NADH – reducirana forma NAD+, a piruvat postaje “ozloglašena” mliječna kiselina. Iako je uvriježeno mišljenje da nas ona zaustavlja – zbog umora i osjećaja prženja u mišićima, mliječna kiselina neutralizira vodikove ione i iznosi ih iz stanica i time nam zapravo omogućava daljnje kretanje i vježbanje. U sličnom procesu tijekom odigravanja procesa aerobnog sustava proizvodi se i specija FAD, da ne ulazimo sad u detalje…
Da sumiramo, spomenute molekule NAD+ i FAD su dvije kemijske specije koje djeluju kao ko-enzimi u glikolitičkom i aerobnom energetskom sustavu, a izvedene su direktno iz vitaminaB3 – niacina i B2 – riboflavina. Ta dva vitamina se u stanicama transformiraju na po dvije kemijske specije, a jedne od kojih su NAD+ (kod niacina – B3) i FAD (iz riboflavina – B2).
Iako nam ta dva vitamina unesena hranom ili suplementacijom ne daju energiju direktno, lako je predočiti koliko su oni bitni i potrebni u procesu transfera energije i regeneracije ATP-a kroz faze glikolitičkog i aerobnog sustava. Često se srećemo sa slučajevima kad se kod ljudi koji osjećaju nedostatak energije pretragama ustanovi manjak vitamina iz B-kompleksa u organizmu. Osjećaju se umorno i usporeno. Iz opisane kemije energetskih sustava apsolutno je razumljiv takav osjećaj i stanje ako nam navedeni vitamini nedostaju u organizmu.
Kad govorimo o prehrambenim namirnicama, najbogatiji izvori riboflavina (vitamin B2) su mlijeko i mliječni proizvodi te životinjske iznutrice (npr. jetrica). Slijede ih proizvodi od cjelovitog žita te tamnozeleno lisnato povrće (kao prvi izbor za vegane i osobe koji ne konzumiraju mlijeko). Vitamin B3 (niacin) najzastupljeniji je u gljivama, također lisnatom tamnozelenom povrću poput vitamina B2, kikirikiju, raznim vrstama mesa i ribe.
Uzevši sve navedeno u obzir više je nego jasno koliko su ti vitamini esencijalni za funkcioniranje našeg tijela. Stoga, austrijska je tvrtka Lifecare essentials u svojoj B!TONIC paleti proizvoda dizajnirala i one koje sadrže spomenute vitamine. U proizvodu ROSA SPIRIT se nalaze svi vitamini B kompleksa (B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12) s ciljem podržavanja rada našeg organizma uz dodatne benefite za naš živčani sustav koje pružaju ti vitamini, dok se u proizvodu LADY nalazi 5 vitamina B kompleksa (B3, B6, B7, B9 i B12) koji uz kolagen i ko-enzim Q10 sudjeluju u procesima obnavljanja i poboljšanja strukture i kvalitete stanica kože, kose i noktiju, održavajući mladolikost i svjež izgled. Vitamini B6, B9 i B12 su posebno potrebni i blagotvorni za trudnice i žene koje planiraju začeti, a prisutni su u oba navedena proizvoda u preporučenim dnevnim dozama.
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Maca (lat. Lepidium meyenii), poznata i kao peruanski ginseng, jestiva je zeljasta dvogodišnja biljka iz obitelji Brassicaceae koja je podrijetlom iz Južne Amerike gdje raste u visokim planinama Anda u Peruu. Pronađena je na visoravni Meseta de Bombón blizu jezera Junin u kasnim 80-ima. Uzgaja se zbog mesnatog korijena koji se stapa s korom i [...]
Prebiotici i posebice probiotici postaju sve popularniji i poznatiji pojmovi u današnje vrijeme, osobito s porastom prevalencije gastro-intestinalnih poremećaja i pridruženih medicinskih stanja koji su sve učestaliji u modernom dobu. Posljedice pandemije pretilosti, nekretanja i posljedični metabolički poremećaji su dominantan uzrok takvom stanju. Kad govorimo o tim proizvodima, mnoge ljude sličnost u nazivima zbunjuje i/ili [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Zima je na vratima i temperature postaju sve niže. Oni koji se muče s ispucalim noktima i kosom, najčešće probleme te vrste rješavaju bez posvećivanja pažnje ishrani, a upravo su namirnice koje unosimo u organizam zaslužne za vanjski izgled, koliko god nekima to čudno zvučalo. Osim regeneratora za kosu i raznih tretmana manikure i pedikure, [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Inulin je oligosaharid koji pronalazimo u raznim namirnica poput voća, povrća, te u sastavu nekih biljaka. Oligosaharid je ugljikohidrat sastavljen od desetak ugljikohidratnih komponenti. U slučaju inulina je fruktoza ugljikohidrat koja je povezana u lance od desetak fruktoza. Inulin je komponenta koja se ne probavlja kroz probavni trakt već putuje do crijeva gdje služi kao [...]
U zadnje vrijeme je sve veća prevalencija celijakije ili intolerancije na gluten. Unosilo mi je nemir da osobe koje nisu niti dijagnosticirale celijakiju ili intoleranciju prema glutenu odluče proglasiti gluten ubojicom i preći na bezglutensku prehranu. Sada malo drugačije promatram situaciju, ali daleko od toga da uživljenici u trendove ne stvaraju iskrivljene predodžbe o mnogočemu [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Od sredine 3. mjeseca, sa obzirom na veliku, globalnu promjenu u našem životnom stilu uslijed pandemije COVID-19 bolesti i tadašnje pooštravanje mjera koje je donio i hrvatski nacionalni stožer za civilnu zaštitu, odlučili smo se za objavljivanje blog-sadržaja ozbiljnijim, znanstvenim pristupom. U proteklih gotovo dva i pol mjeseca fokus je stavljen na zdravlje i funkciju [...]
Trudnoća je najuzbudljivije vrijeme u životu mnogih žena. Posebno kod prve trudnoće, trudnice žele napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi se beba uspješno i sretno razvijala. Ukratko smo saželi ključne točke na koje buduće mame trebaju obratiti pažnju tijekom trudnoće. Zdrava i uravnotežena prehrana bogata vitaminima Za optimalni razvoj djeteta tijekom trudnoće [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Svojstva ljudskih kostiju su do danas znanstveno vrlo široko istražena. Poznato je već duže vrijeme da taj čudesan materijal ima multifunkcionalna svojstva koja uključuju podršku strukturi, zaštitu i skladištenje zdravih stanica te proces homeostaze mineralnih iona (reguliranje internog okoliša i tendencija ka održanju stabilnih konstantnih uvjeta u organizmu). Kost posjeduje neka fizička i mehanička svojstva [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, imamo više energije, a možemo i raditi na tome da dodatno poboljšamo energetski status našeg tijela. Za to nam prvenstveno služi naša hrana i kvalitetna prehrana!
Većina naše hrane nekoć je bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i „pojednostaviti“ nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti. Energiju uskladištenu u jednostavnijim oblicima triju makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti) dobivenih procesom probave ne možemo koristiti dok se ne razbiju njihove kemijske veze.
Mitohondriji u našim stanicama pretvaraju energiju oslobođenu procesima razbijanja kemijskih veza u aminokiselinama (proteini), glukozi (ugljikohidrati) i masnim kiselinama (masti) u ATP – adenozin-trifosfat. Konzumirana energija pokreće procese koje naše tijelo treba da bi formiralo molekulu ATP-a. Taj proces se naziva transferom energije. Dakle jedemo, probavljamo, apsorbiramo, cirkuliramo, skladištimo, transferiramo i koristimo energiju. I tako u krug dok god živimo. Tijekom svih naših životnih funkcija, kad se razbijaju adenozin-fosfatne veze, tijelo mora brzo regenerirati ATP kako bi potpomognuo opskrbu energijom za naše dnevne potrebe. Nakon raspada molekule ATP nastaju molekula ADP (adenozin-difosfat) i jedan slobodni fosfat koji plutaju citosolom (prostorom unutar naših stanica) te se ponovno vežu, regeneriraju molekulu ATP-a koja je bila razbijena, i tako u neprekidnom ciklusu iznova i iznova.
Naše tijelo može proizvesti i nadopuniti zalihe ATP-a na različite načine, ovisno o tome koliko brzo trebamo energiju, koliko se brzo kemijske reakcije dešavaju, koji su nutrijenti dostupni (jesmo li konzumirali ugljikohidrate, masti ili proteine) i koliko je kisika prisutno kako bi eventualno sudjelovao u tim reakcijama. Uzevši sve navedeno u obzir, postoje tri energetska sustava koji pokreću naše tijelo:
Svaki od navedena tri sustava je dominantan kod određenog tipa aktivnosti i trajanja istih, ali su zapravo sva tri konstantno aktivna, bar u nekom omjeru. Naše tijelo elegantno koordinira ove kompleksne sustave i prijelaze s jednog na drugi mehanizam.
Slijedi jedan zanimljivi detalj iz rada glikolitičkog i aerobnog energetskog sustava, s kojima smo dobro upoznati jer se u pravilu i nalazimo u tim energetskim sustavima u svakodnevnom životu. U ta dva procesa sudjeluju i kemijske specije NAD i FAD, ako za njih i nismo čuli, sigurno smo čuli za upale mišića i mliječnu kiselinu. Pa, kako ona nastaje?
U procesu glikolitičkog sustava, ovisno o tome koliko smo se vremena nalazili u tom sustavu prilikom fizičke aktivnosti i koliko smo utrenirani i spremni – nastaju velike količine H+ iona i laktata (ono što u žargonu znamo reći – zakiselili smo se) razbijanjem kemijskih veza i otpuštanjem istih u mišićne stanice i krvotok. Ioni vodika, a ne laktati, su ti koji brzo umaraju mišićne stanice i njih tijelo mora neutralizirati ako se želimo dalje kretati, u suprotnom slučaju morat ćemo prestati sa aktivnošću. Tad u pomoć uskaču kemijske specije NAD+ i piruvat. Oboje vežu slobodne vodikove ione i tad nastaje NADH – reducirana forma NAD+, a piruvat postaje “ozloglašena” mliječna kiselina. Iako je uvriježeno mišljenje da nas ona zaustavlja – zbog umora i osjećaja prženja u mišićima, mliječna kiselina neutralizira vodikove ione i iznosi ih iz stanica i time nam zapravo omogućava daljnje kretanje i vježbanje. U sličnom procesu tijekom odigravanja procesa aerobnog sustava proizvodi se i specija FAD, da ne ulazimo sad u detalje…
Da sumiramo, spomenute molekule NAD+ i FAD su dvije kemijske specije koje djeluju kao ko-enzimi u glikolitičkom i aerobnom energetskom sustavu, a izvedene su direktno iz vitamina B3 – niacina i B2 – riboflavina. Ta dva vitamina se u stanicama transformiraju na po dvije kemijske specije, a jedne od kojih su NAD+ (kod niacina – B3) i FAD (iz riboflavina – B2).
Iako nam ta dva vitamina unesena hranom ili suplementacijom ne daju energiju direktno, lako je predočiti koliko su oni bitni i potrebni u procesu transfera energije i regeneracije ATP-a kroz faze glikolitičkog i aerobnog sustava. Često se srećemo sa slučajevima kad se kod ljudi koji osjećaju nedostatak energije pretragama ustanovi manjak vitamina iz B-kompleksa u organizmu. Osjećaju se umorno i usporeno. Iz opisane kemije energetskih sustava apsolutno je razumljiv takav osjećaj i stanje ako nam navedeni vitamini nedostaju u organizmu.
Kad govorimo o prehrambenim namirnicama, najbogatiji izvori riboflavina (vitamin B2) su mlijeko i mliječni proizvodi te životinjske iznutrice (npr. jetrica). Slijede ih proizvodi od cjelovitog žita te tamnozeleno lisnato povrće (kao prvi izbor za vegane i osobe koji ne konzumiraju mlijeko). Vitamin B3 (niacin) najzastupljeniji je u gljivama, također lisnatom tamnozelenom povrću poput vitamina B2, kikirikiju, raznim vrstama mesa i ribe.
Uzevši sve navedeno u obzir više je nego jasno koliko su ti vitamini esencijalni za funkcioniranje našeg tijela. Stoga, austrijska je tvrtka Lifecare essentials u svojoj B!TONIC paleti proizvoda dizajnirala i one koje sadrže spomenute vitamine. U proizvodu ROSA SPIRIT se nalaze svi vitamini B kompleksa (B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12) s ciljem podržavanja rada našeg organizma uz dodatne benefite za naš živčani sustav koje pružaju ti vitamini, dok se u proizvodu LADY nalazi 5 vitamina B kompleksa (B3, B6, B7, B9 i B12) koji uz kolagen i ko-enzim Q10 sudjeluju u procesima obnavljanja i poboljšanja strukture i kvalitete stanica kože, kose i noktiju, održavajući mladolikost i svjež izgled. Vitamini B6, B9 i B12 su posebno potrebni i blagotvorni za trudnice i žene koje planiraju začeti, a prisutni su u oba navedena proizvoda u preporučenim dnevnim dozama.
Related Posts
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Jetra
Maca – super-namirnica iz planina Anda
PREBIOTICI I PROBIOTICI – ZAŠTO IH ČESTO MIJEŠAMO I KOJE SU RAZLIKE?
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Tribulus Terrestris
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Hrana za zdraviju kosu i snažnije nokte
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Melissa officinalis
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Kiwi – Actinidia chinensis
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Inulin
Celijakija
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
OPTIMIZIRANJE (NE “BOOSTANJE”!) FUNKCIJE IMUNOSNOG SUSTAVA – ZAKLJUČCI SERIJE COVID-19 BLOGOVA
Buduće majke? Na sljedeće stvari trebate pripaziti
Glukozamin
Željezo
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Važnost kalcija, vitamina D i K2 za zdravlje kostiju
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?