Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, imamo više energije, a možemo i raditi na tome da dodatno poboljšamo energetski status našeg tijela. Za to nam prvenstveno služi naša hrana i kvalitetna prehrana!
Većina naše hrane nekoć je bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i „pojednostaviti“ nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti. Energiju uskladištenu u jednostavnijim oblicima triju makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti) dobivenih procesom probave ne možemo koristiti dok se ne razbiju njihove kemijske veze.
Mitohondriji u našim stanicama pretvaraju energiju oslobođenu procesima razbijanja kemijskih veza u aminokiselinama (proteini), glukozi (ugljikohidrati) i masnim kiselinama (masti) u ATP – adenozin-trifosfat. Konzumirana energija pokreće procese koje naše tijelo treba da bi formiralo molekulu ATP-a. Taj proces se naziva transferom energije. Dakle jedemo, probavljamo, apsorbiramo, cirkuliramo, skladištimo, transferiramo i koristimo energiju. I tako u krug dok god živimo. Tijekom svih naših životnih funkcija, kad se razbijaju adenozin-fosfatne veze, tijelo mora brzo regenerirati ATP kako bi potpomognuo opskrbu energijom za naše dnevne potrebe. Nakon raspada molekule ATP nastaju molekula ADP (adenozin-difosfat) i jedan slobodni fosfat koji plutaju citosolom (prostorom unutar naših stanica) te se ponovno vežu, regeneriraju molekulu ATP-a koja je bila razbijena, i tako u neprekidnom ciklusu iznova i iznova.
Naše tijelo može proizvesti i nadopuniti zalihe ATP-a na različite načine, ovisno o tome koliko brzo trebamo energiju, koliko se brzo kemijske reakcije dešavaju, koji su nutrijenti dostupni (jesmo li konzumirali ugljikohidrate, masti ili proteine) i koliko je kisika prisutno kako bi eventualno sudjelovao u tim reakcijama. Uzevši sve navedeno u obzir, postoje tri energetska sustava koji pokreću naše tijelo:
Fosfageni sustav (ATP-PCr)
Glikolitički sustav
Aerobni sustav (oksidacijska fosforilacija)
Svaki od navedena tri sustava je dominantan kod određenog tipa aktivnosti i trajanja istih, ali su zapravo sva tri konstantno aktivna, bar u nekom omjeru. Naše tijelo elegantno koordinira ove kompleksne sustave i prijelaze s jednog na drugi mehanizam.
Slijedi jedan zanimljivi detalj iz rada glikolitičkog i aerobnog energetskog sustava, s kojima smo dobro upoznati jer se u pravilu i nalazimo u tim energetskim sustavima u svakodnevnom životu. U ta dva procesa sudjeluju i kemijske specije NAD i FAD, ako za njih i nismo čuli, sigurno smo čuli za upale mišića i mliječnu kiselinu. Pa, kako ona nastaje?
U procesu glikolitičkog sustava, ovisno o tome koliko smo se vremena nalazili u tom sustavu prilikom fizičke aktivnosti i koliko smo utrenirani i spremni – nastaju velike količine H+ iona i laktata (ono što u žargonu znamo reći – zakiselili smo se) razbijanjem kemijskih veza i otpuštanjem istih u mišićne stanice i krvotok. Ioni vodika, a ne laktati, su ti koji brzo umaraju mišićne stanice i njih tijelo mora neutralizirati ako se želimo dalje kretati, u suprotnom slučaju morat ćemo prestati sa aktivnošću. Tad u pomoć uskaču kemijske specije NAD+ i piruvat. Oboje vežu slobodne vodikove ione i tad nastaje NADH – reducirana forma NAD+, a piruvat postaje “ozloglašena” mliječna kiselina. Iako je uvriježeno mišljenje da nas ona zaustavlja – zbog umora i osjećaja prženja u mišićima, mliječna kiselina neutralizira vodikove ione i iznosi ih iz stanica i time nam zapravo omogućava daljnje kretanje i vježbanje. U sličnom procesu tijekom odigravanja procesa aerobnog sustava proizvodi se i specija FAD, da ne ulazimo sad u detalje…
Da sumiramo, spomenute molekule NAD+ i FAD su dvije kemijske specije koje djeluju kao ko-enzimi u glikolitičkom i aerobnom energetskom sustavu, a izvedene su direktno iz vitaminaB3 – niacina i B2 – riboflavina. Ta dva vitamina se u stanicama transformiraju na po dvije kemijske specije, a jedne od kojih su NAD+ (kod niacina – B3) i FAD (iz riboflavina – B2).
Iako nam ta dva vitamina unesena hranom ili suplementacijom ne daju energiju direktno, lako je predočiti koliko su oni bitni i potrebni u procesu transfera energije i regeneracije ATP-a kroz faze glikolitičkog i aerobnog sustava. Često se srećemo sa slučajevima kad se kod ljudi koji osjećaju nedostatak energije pretragama ustanovi manjak vitamina iz B-kompleksa u organizmu. Osjećaju se umorno i usporeno. Iz opisane kemije energetskih sustava apsolutno je razumljiv takav osjećaj i stanje ako nam navedeni vitamini nedostaju u organizmu.
Kad govorimo o prehrambenim namirnicama, najbogatiji izvori riboflavina (vitamin B2) su mlijeko i mliječni proizvodi te životinjske iznutrice (npr. jetrica). Slijede ih proizvodi od cjelovitog žita te tamnozeleno lisnato povrće (kao prvi izbor za vegane i osobe koji ne konzumiraju mlijeko). Vitamin B3 (niacin) najzastupljeniji je u gljivama, također lisnatom tamnozelenom povrću poput vitamina B2, kikirikiju, raznim vrstama mesa i ribe.
Uzevši sve navedeno u obzir više je nego jasno koliko su ti vitamini esencijalni za funkcioniranje našeg tijela. Stoga, austrijska je tvrtka Lifecare essentials u svojoj B!TONIC paleti proizvoda dizajnirala i one koje sadrže spomenute vitamine. U proizvodu ROSA SPIRIT se nalaze svi vitamini B kompleksa (B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12) s ciljem podržavanja rada našeg organizma uz dodatne benefite za naš živčani sustav koje pružaju ti vitamini, dok se u proizvodu LADY nalazi 5 vitamina B kompleksa (B3, B6, B7, B9 i B12) koji uz kolagen i ko-enzim Q10 sudjeluju u procesima obnavljanja i poboljšanja strukture i kvalitete stanica kože, kose i noktiju, održavajući mladolikost i svjež izgled. Vitamini B6, B9 i B12 su posebno potrebni i blagotvorni za trudnice i žene koje planiraju začeti, a prisutni su u oba navedena proizvoda u preporučenim dnevnim dozama.
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Folna kiselina je potpuni naziv za jedan vitamin iz kompleksa B vitamina, točnije vitamin B9. Kada pričamo o ovom vitaminu najveći je naglasak na trudnoću i na vrijeme kada se trudnoća planira jer je ovaj vitamin krucijalan u periodu prije trudnoće i za vrijeme trudnoće, a za točne količine suplementacije i period u kojemu je [...]
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Pandemija COVID-19 infekcije paralizirala je svijet. Svi se nalazimo ovih tjedana u nekim oblicima karantene i socijalne izolacije, stoga imamo i više vremena za edukaciju i čitanje. Nije na odmet ponoviti osnovne strategije očuvanja našeg zdravlja, pogotovo u ovim izazovnim vremenima. Mnoge teme vezane za imunitet su analizirane u prethodnim blogovima, za vas koji ste ih propustili, linkove možete naći [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Svi mi u životu doživljavamo osjećaje nervoze, tjeskobe i bojazni. Neki od nas će se čak boriti sa ozbiljnim mentalnim stanjima poput depresije u nekom trenutku svog života. Iako su fluktuirajuće emocije dio ljudskog postojanja, ponekad mogu biti plod jakog utjecaja i onog što se događa u našim tijelima, a ne samo u našem umu. [...]
Tijekom posljednjeg desetljeća, perspektiva utjecaja vitamina D na ljudsko zdravlje dramatično se promijenila na temelju otkrića da su receptor za vitamin D (VDR) i enzim 1-α-hidroksilaza izražene prisutnosti i djelovanja u mnogim tipovima stanica poput crijeva, gušterače, prostate i stanica imunosnog sustava [1,2]. Sinteza aktivnog oblika vitamina D (1,25 D) iz glavnog cirkulirajućeg metabolita, neaktivnog oblika [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Proučavajući literaturu i objavljene tekstove, nameće se zaključak da nikad nije dovoljno ili previše naglašavanja koliko su prehrana i fizička aktivnost bitni, točnije krucijalni za naš imunitet. Pandemija virusa SARS-CoV-2 se od prošlog tjedna dodatno razbuktala, posebice u Europi, pa su sve druge teme opravdano pale u drugi plan. Imunitet je sigurno jedan od "najgooglanijih" [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Glavni sastojci koji izgrađuju kosti čovjeka jesu: voda, mineralna faza kalcij fosfat u obliku karbonatnog apatita niske kristaličnosti i nanometarskih dimenzija (predstavlja u grubo dvije trećine težine kosti) te organske frakcije, sagrađene od nekoliko proteina, među kojima je tip-I kolagen glavna komponenta (predstavlja približno preostalu trećinu težine kosti). Ostali proteini umiješani u proces, poput proteoglikana [...]
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza svjetski je javno-zdravstveni problem, a obogaćivanje hrane željezom najisplativija je preventivna strategija. Ispravna kombinacija oblika željezne soli i nosača nutrijenata je iznimno važna, kao i prehrambeni kontekst konzumacije. Preporučuje se kombinacija željeza s pojačivačem njegove bioraspoloživosti i izbjegavanjem interakcije s inhibitorima željeza. Dodaci prehrani koji sadrže željezo dostupni su, bez recepta, [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
U proteklom blogu je prodiskutirana je uloga vitamina B2 i B3 u procesima dobivanja energije, ali i ostali vitamini iz ovog kompleksa igraju važne uloge u funkcioniranju čovjeka. Tiamin, B1 Prisutan u mnogim prehrambenim namirnicama, topiv u vodi i lako izlučiv pa nisu poznati problemi s prevelikim količinama ili toksičnosti. Sudjeluje u procesu dobivanja [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Jetra je najveći unutarnji organ i odrađuje veliki broj metaboličkih funkcija putem različitih stanica koje sadržava. Hepatocite zauzimaju najveći dio ukupnih stanica jetre. One sudjeluju u izlučivanju proteina i žuči, u metabolizmu kolesterola, te u metabolizmu glukoze i glikogena. Hepatocite također sudjeluju u metabolizmu uree, akutnom faznom odgovoru i procesu zgrušavanju krvi (proizvodi proteini koje [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
Selen je esencijalni mineral koji je u organizmu u formi selenoproteina koji vrše funkciju da prevode tiroidni hormon iz neaktivnog oblika u aktivni oblik, te se još vrši funkciju antioksidansa. Optimalna razina selena je nužna za normalno funkcioniranje štitne žlijezde, dok povećane količine mogu biti toksične. Pri razvitku toksičnosti može doći do gastrointestinalnih problema, promjena [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Ako ste čitali i istraživali o zdravlju naših crijeva ili jetre, vjerojatno ste čuli za pojam inulin. Inulin je vlakno koje je povezano s višestrukim zdravstvenim benefitima. To je vrsta topivih vlakana koja se nalaze u mnogim biljkama. Po kemijskoj strukturi inulin je fruktan - sastoji se od lanaca molekula fruktoze (voćnog šećera) koji su [...]
Tijekom aktualne pandemije bolesti COVID-19 promijenilo se štošta u životima ljudi zbog velikih novina u životnom stilu svih nas. Neke od mjera popuštene su u Hrvatskoj ovaj tjedan, ali većina preporuka o socijalnom distanciranju je još uvijek na snazi. Nekima je produženi boravak kod kuće pomogao u osvještavanju velikih problema povezanih sa prehrambenim navikama, uobičajeni [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, imamo više energije, a možemo i raditi na tome da dodatno poboljšamo energetski status našeg tijela. Za to nam prvenstveno služi naša hrana i kvalitetna prehrana!
Većina naše hrane nekoć je bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i „pojednostaviti“ nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti. Energiju uskladištenu u jednostavnijim oblicima triju makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti) dobivenih procesom probave ne možemo koristiti dok se ne razbiju njihove kemijske veze.
Mitohondriji u našim stanicama pretvaraju energiju oslobođenu procesima razbijanja kemijskih veza u aminokiselinama (proteini), glukozi (ugljikohidrati) i masnim kiselinama (masti) u ATP – adenozin-trifosfat. Konzumirana energija pokreće procese koje naše tijelo treba da bi formiralo molekulu ATP-a. Taj proces se naziva transferom energije. Dakle jedemo, probavljamo, apsorbiramo, cirkuliramo, skladištimo, transferiramo i koristimo energiju. I tako u krug dok god živimo. Tijekom svih naših životnih funkcija, kad se razbijaju adenozin-fosfatne veze, tijelo mora brzo regenerirati ATP kako bi potpomognuo opskrbu energijom za naše dnevne potrebe. Nakon raspada molekule ATP nastaju molekula ADP (adenozin-difosfat) i jedan slobodni fosfat koji plutaju citosolom (prostorom unutar naših stanica) te se ponovno vežu, regeneriraju molekulu ATP-a koja je bila razbijena, i tako u neprekidnom ciklusu iznova i iznova.
Naše tijelo može proizvesti i nadopuniti zalihe ATP-a na različite načine, ovisno o tome koliko brzo trebamo energiju, koliko se brzo kemijske reakcije dešavaju, koji su nutrijenti dostupni (jesmo li konzumirali ugljikohidrate, masti ili proteine) i koliko je kisika prisutno kako bi eventualno sudjelovao u tim reakcijama. Uzevši sve navedeno u obzir, postoje tri energetska sustava koji pokreću naše tijelo:
Svaki od navedena tri sustava je dominantan kod određenog tipa aktivnosti i trajanja istih, ali su zapravo sva tri konstantno aktivna, bar u nekom omjeru. Naše tijelo elegantno koordinira ove kompleksne sustave i prijelaze s jednog na drugi mehanizam.
Slijedi jedan zanimljivi detalj iz rada glikolitičkog i aerobnog energetskog sustava, s kojima smo dobro upoznati jer se u pravilu i nalazimo u tim energetskim sustavima u svakodnevnom životu. U ta dva procesa sudjeluju i kemijske specije NAD i FAD, ako za njih i nismo čuli, sigurno smo čuli za upale mišića i mliječnu kiselinu. Pa, kako ona nastaje?
U procesu glikolitičkog sustava, ovisno o tome koliko smo se vremena nalazili u tom sustavu prilikom fizičke aktivnosti i koliko smo utrenirani i spremni – nastaju velike količine H+ iona i laktata (ono što u žargonu znamo reći – zakiselili smo se) razbijanjem kemijskih veza i otpuštanjem istih u mišićne stanice i krvotok. Ioni vodika, a ne laktati, su ti koji brzo umaraju mišićne stanice i njih tijelo mora neutralizirati ako se želimo dalje kretati, u suprotnom slučaju morat ćemo prestati sa aktivnošću. Tad u pomoć uskaču kemijske specije NAD+ i piruvat. Oboje vežu slobodne vodikove ione i tad nastaje NADH – reducirana forma NAD+, a piruvat postaje “ozloglašena” mliječna kiselina. Iako je uvriježeno mišljenje da nas ona zaustavlja – zbog umora i osjećaja prženja u mišićima, mliječna kiselina neutralizira vodikove ione i iznosi ih iz stanica i time nam zapravo omogućava daljnje kretanje i vježbanje. U sličnom procesu tijekom odigravanja procesa aerobnog sustava proizvodi se i specija FAD, da ne ulazimo sad u detalje…
Da sumiramo, spomenute molekule NAD+ i FAD su dvije kemijske specije koje djeluju kao ko-enzimi u glikolitičkom i aerobnom energetskom sustavu, a izvedene su direktno iz vitamina B3 – niacina i B2 – riboflavina. Ta dva vitamina se u stanicama transformiraju na po dvije kemijske specije, a jedne od kojih su NAD+ (kod niacina – B3) i FAD (iz riboflavina – B2).
Iako nam ta dva vitamina unesena hranom ili suplementacijom ne daju energiju direktno, lako je predočiti koliko su oni bitni i potrebni u procesu transfera energije i regeneracije ATP-a kroz faze glikolitičkog i aerobnog sustava. Često se srećemo sa slučajevima kad se kod ljudi koji osjećaju nedostatak energije pretragama ustanovi manjak vitamina iz B-kompleksa u organizmu. Osjećaju se umorno i usporeno. Iz opisane kemije energetskih sustava apsolutno je razumljiv takav osjećaj i stanje ako nam navedeni vitamini nedostaju u organizmu.
Kad govorimo o prehrambenim namirnicama, najbogatiji izvori riboflavina (vitamin B2) su mlijeko i mliječni proizvodi te životinjske iznutrice (npr. jetrica). Slijede ih proizvodi od cjelovitog žita te tamnozeleno lisnato povrće (kao prvi izbor za vegane i osobe koji ne konzumiraju mlijeko). Vitamin B3 (niacin) najzastupljeniji je u gljivama, također lisnatom tamnozelenom povrću poput vitamina B2, kikirikiju, raznim vrstama mesa i ribe.
Uzevši sve navedeno u obzir više je nego jasno koliko su ti vitamini esencijalni za funkcioniranje našeg tijela. Stoga, austrijska je tvrtka Lifecare essentials u svojoj B!TONIC paleti proizvoda dizajnirala i one koje sadrže spomenute vitamine. U proizvodu ROSA SPIRIT se nalaze svi vitamini B kompleksa (B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12) s ciljem podržavanja rada našeg organizma uz dodatne benefite za naš živčani sustav koje pružaju ti vitamini, dok se u proizvodu LADY nalazi 5 vitamina B kompleksa (B3, B6, B7, B9 i B12) koji uz kolagen i ko-enzim Q10 sudjeluju u procesima obnavljanja i poboljšanja strukture i kvalitete stanica kože, kose i noktiju, održavajući mladolikost i svjež izgled. Vitamini B6, B9 i B12 su posebno potrebni i blagotvorni za trudnice i žene koje planiraju začeti, a prisutni su u oba navedena proizvoda u preporučenim dnevnim dozama.
Related Posts
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Folna kiselina – nezaobilazna za trudnoću
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Važnost sna za zdravlje i funkciju imunosnog sustava
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Kako vitamini B pomažu u uspostavi hormonalne ravnoteže?
Povezanost vitamina D i funkcije imunosnog sustava
Željezo
Vježbanje, uravnotežena prehrana i imunitet
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Zašto je kolagen bitan kod zdravlja kostiju?
Nedostaje li vam željeza u organizmu? Evo zašto nam je potreban
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Kiwi – Actinidia chinensis
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Vitamini B kompleksa – uloga i djelovanje
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Jetra
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Glukozamin
Selen
Kapsaicin
Zdrava crijevna flora znači jak imunitet
Utječu li naše prehrambene navike na rapoloženje i hormonalnu ravnotežu? Mitovi i istine o ugljikohidratima
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata
Tribulus Terrestris