Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, imamo više energije, a možemo i raditi na tome da dodatno poboljšamo energetski status našeg tijela. Za to nam prvenstveno služi naša hrana i kvalitetna prehrana!
Većina naše hrane nekoć je bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i „pojednostaviti“ nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti. Energiju uskladištenu u jednostavnijim oblicima triju makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti) dobivenih procesom probave ne možemo koristiti dok se ne razbiju njihove kemijske veze.
Mitohondriji u našim stanicama pretvaraju energiju oslobođenu procesima razbijanja kemijskih veza u aminokiselinama (proteini), glukozi (ugljikohidrati) i masnim kiselinama (masti) u ATP – adenozin-trifosfat. Konzumirana energija pokreće procese koje naše tijelo treba da bi formiralo molekulu ATP-a. Taj proces se naziva transferom energije. Dakle jedemo, probavljamo, apsorbiramo, cirkuliramo, skladištimo, transferiramo i koristimo energiju. I tako u krug dok god živimo. Tijekom svih naših životnih funkcija, kad se razbijaju adenozin-fosfatne veze, tijelo mora brzo regenerirati ATP kako bi potpomognuo opskrbu energijom za naše dnevne potrebe. Nakon raspada molekule ATP nastaju molekula ADP (adenozin-difosfat) i jedan slobodni fosfat koji plutaju citosolom (prostorom unutar naših stanica) te se ponovno vežu, regeneriraju molekulu ATP-a koja je bila razbijena, i tako u neprekidnom ciklusu iznova i iznova.
Naše tijelo može proizvesti i nadopuniti zalihe ATP-a na različite načine, ovisno o tome koliko brzo trebamo energiju, koliko se brzo kemijske reakcije dešavaju, koji su nutrijenti dostupni (jesmo li konzumirali ugljikohidrate, masti ili proteine) i koliko je kisika prisutno kako bi eventualno sudjelovao u tim reakcijama. Uzevši sve navedeno u obzir, postoje tri energetska sustava koji pokreću naše tijelo:
Fosfageni sustav (ATP-PCr)
Glikolitički sustav
Aerobni sustav (oksidacijska fosforilacija)
Svaki od navedena tri sustava je dominantan kod određenog tipa aktivnosti i trajanja istih, ali su zapravo sva tri konstantno aktivna, bar u nekom omjeru. Naše tijelo elegantno koordinira ove kompleksne sustave i prijelaze s jednog na drugi mehanizam.
Slijedi jedan zanimljivi detalj iz rada glikolitičkog i aerobnog energetskog sustava, s kojima smo dobro upoznati jer se u pravilu i nalazimo u tim energetskim sustavima u svakodnevnom životu. U ta dva procesa sudjeluju i kemijske specije NAD i FAD, ako za njih i nismo čuli, sigurno smo čuli za upale mišića i mliječnu kiselinu. Pa, kako ona nastaje?
U procesu glikolitičkog sustava, ovisno o tome koliko smo se vremena nalazili u tom sustavu prilikom fizičke aktivnosti i koliko smo utrenirani i spremni – nastaju velike količine H+ iona i laktata (ono što u žargonu znamo reći – zakiselili smo se) razbijanjem kemijskih veza i otpuštanjem istih u mišićne stanice i krvotok. Ioni vodika, a ne laktati, su ti koji brzo umaraju mišićne stanice i njih tijelo mora neutralizirati ako se želimo dalje kretati, u suprotnom slučaju morat ćemo prestati sa aktivnošću. Tad u pomoć uskaču kemijske specije NAD+ i piruvat. Oboje vežu slobodne vodikove ione i tad nastaje NADH – reducirana forma NAD+, a piruvat postaje “ozloglašena” mliječna kiselina. Iako je uvriježeno mišljenje da nas ona zaustavlja – zbog umora i osjećaja prženja u mišićima, mliječna kiselina neutralizira vodikove ione i iznosi ih iz stanica i time nam zapravo omogućava daljnje kretanje i vježbanje. U sličnom procesu tijekom odigravanja procesa aerobnog sustava proizvodi se i specija FAD, da ne ulazimo sad u detalje…
Da sumiramo, spomenute molekule NAD+ i FAD su dvije kemijske specije koje djeluju kao ko-enzimi u glikolitičkom i aerobnom energetskom sustavu, a izvedene su direktno iz vitaminaB3 – niacina i B2 – riboflavina. Ta dva vitamina se u stanicama transformiraju na po dvije kemijske specije, a jedne od kojih su NAD+ (kod niacina – B3) i FAD (iz riboflavina – B2).
Iako nam ta dva vitamina unesena hranom ili suplementacijom ne daju energiju direktno, lako je predočiti koliko su oni bitni i potrebni u procesu transfera energije i regeneracije ATP-a kroz faze glikolitičkog i aerobnog sustava. Često se srećemo sa slučajevima kad se kod ljudi koji osjećaju nedostatak energije pretragama ustanovi manjak vitamina iz B-kompleksa u organizmu. Osjećaju se umorno i usporeno. Iz opisane kemije energetskih sustava apsolutno je razumljiv takav osjećaj i stanje ako nam navedeni vitamini nedostaju u organizmu.
Kad govorimo o prehrambenim namirnicama, najbogatiji izvori riboflavina (vitamin B2) su mlijeko i mliječni proizvodi te životinjske iznutrice (npr. jetrica). Slijede ih proizvodi od cjelovitog žita te tamnozeleno lisnato povrće (kao prvi izbor za vegane i osobe koji ne konzumiraju mlijeko). Vitamin B3 (niacin) najzastupljeniji je u gljivama, također lisnatom tamnozelenom povrću poput vitamina B2, kikirikiju, raznim vrstama mesa i ribe.
Uzevši sve navedeno u obzir više je nego jasno koliko su ti vitamini esencijalni za funkcioniranje našeg tijela. Stoga, austrijska je tvrtka Lifecare essentials u svojoj B!TONIC paleti proizvoda dizajnirala i one koje sadrže spomenute vitamine. U proizvodu ROSA SPIRIT se nalaze svi vitamini B kompleksa (B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12) s ciljem podržavanja rada našeg organizma uz dodatne benefite za naš živčani sustav koje pružaju ti vitamini, dok se u proizvodu LADY nalazi 5 vitamina B kompleksa (B3, B6, B7, B9 i B12) koji uz kolagen i ko-enzim Q10 sudjeluju u procesima obnavljanja i poboljšanja strukture i kvalitete stanica kože, kose i noktiju, održavajući mladolikost i svjež izgled. Vitamini B6, B9 i B12 su posebno potrebni i blagotvorni za trudnice i žene koje planiraju začeti, a prisutni su u oba navedena proizvoda u preporučenim dnevnim dozama.
Uz korijen biljke Maca, priroda nam nudi i još poneke namirnice koje mogu blagotvorno djelovati na libido i reproduktivno zdravlje ljudi, a posebice muškaraca. Tribulus (Tribulus terrestris) - bablji zub Tribulus je korov, vrlo čest u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje raste pogotovo na svježe prekopanom tlu. Tribulus je puzajuća biljka, što govori i drugi dio [...]
Tribulus terrestris je mediteranska biljka sa zupčastim i bodljikavim plodovima. Kolokvijalno se kod nas naziva babin zub. Sigurno smo svi ko djeca vozili bicikle po makadamu i onda bi nam se iznenada u to sušno doba ljeta, probušila guma na bicikli. Misleći najčešće da je to neki sitni kamen na makadamu, uvijek bi se iznenadila [...]
Mjere svih država svijeta u borbi sa novom COVID-19 bolesti popuštaju, svakog tjedna se otvaraju nove grane gospodarstva, omogućava veća mobilnost stanovništva i ljudi se polako vraćaju starim, ili kako bi epidemiolozi rekli, “novim starim” životnim navikama. Srećom, i dani su sve sunčaniji i duži, što može biti vrlo bitan faktor u jenjavanju ove pandemije. [...]
Kiwi je voće koje potječe iz Kine i u početku u Kini se zvalo Yang Tao. Početkom 20.-og stoljeća je donesno na Novi Zeland i kasnije 1960.-ih godina u SAD. Srećom, kiwi je na kraju dobio ime po ptici kiwi koja je karakteristična za Novi Zeland, jer se mislilo da od tamo orginalno potječe i [...]
Svakodnevno možete ćuti u razgovoru s vašim prijateljima ili najbližima kako su vitamin C, željezo i magnezij važni minerali i vitamini potrebni u našoj prehrani ili kao dodaci prehrani. No vrlo rijetko se govori o KROMU. Jeste li ikada čuli fraze ili pitanja poput "Pobrinite se da unosite dovoljno kroma" ili "Jeste li jeli dovoljno [...]
Sigurno ste čuli da su Omega masne kiseline neophodne za vaše fizičko zdravlje. Možda ste čuli za Omega-3, Omega-6, Omega-9 masne kiseline, EPA, DHA i ALA, ali po čemu se one razlikuju i u kojoj količini su nam potrebne? Dvije najpoznatije Omega masne kiseline su Omega-3 i Omega-6. Obje su prisutna u našem tijelu i [...]
Kapsaicin je jedna od 200 biološki aktivnih molekula iz čilija. Čili je ljuta papričica koja se u prehrani koristi od 7000.-te godina prije Krista i ima dugu tradiciju pridavanja posebnog okusa namirnicama kao i boje te se često koristi i kao “čuvar” namirnica zbog svojih snažnih antioksidacijskih svojstava. Kapsaicin se ipak od svih 200 biološki [...]
Omega-3 masne kiseline su esencijalne za ljudski organizam i mogu se dobiti samo iz prehrane. Potrebe za njima tijekom trudnoće nisu egzaktno utvrđene, ali vjerojatno prelaze zahtjeve ne-trudničkog stanja. Omega-3 masne kiseline ključne su za neuro-razvoj fetusa i mogu biti važne i za težinu novorođenčeta. Većina trudnica vjerojatno ne dobiva dovoljno omega-3 masnih kiselina jer je [...]
Maca je biljka koja je karakteristična za područje Latinske Amerike odnosno raste pretežito u Peruu u visokim predjelima Anda. Maca se na ovim područjima uzgaja tradicionalno već 3000 godina. Najčešće se u prehrani koristi korijen ove biljke. Maca je prema biljnom srodstvu slična brokuli, cvjetači i kelju. Nadzemni dio biljke je pretežito zelen i lisnat [...]
Zimi su mnogi, češće nego inače, suočeni s umorom te manjkom energije i motivacije. Kratki dani, niske temperature i manjak sunčevih zraka lako mogu negativno utjecati na raspoloženje. Međutim, ako pripazite na nekoliko stvari i prestanete provoditi toliko vremena na kauču gledajući serije, nadolazeća zima mogla bi proći u veselom raspoloženju bez depresije i iscrpljenosti. [...]
Možemo li i kako izbjeći bolovanje u sezoni prehlada i gripe? Bilo bi dobro svakodnevno maksimalno moguće pomoći našem organizmu u obrani od potencijalnih infekcija, virusa i bolesti. U znanstvenim i medicinskim krugovima sve se češće preporučuje konzumiranje minerala cinka kao dodatka prehrani. Pomaže li zaista cink u suzbijanju prehlade i gripe? Što je točno [...]
vitamin D pruža dokazane benefite na zdravlje pluća te funkciju imunosnog sustava koji mogu biti važni i u razvoju, težini i tijeku alergijskih bolesti među koje spadaju i astma, ekcem te alergije na hranu. Kako je svibanj vrhunac sezone za bolesnike sa astmom i alergijama, od 1984. godine u ovom se mjesecu u SAD-u obilježava [...]
Kako ubrzati metabolizam, izgubiti kilograme i zadržati postignuti izgled? Razne životne situacije čine nas više ili manje inertnima za odlaske u teretane ili vježbe na otvorenom kao i nezdrave prehrambene navike. No u nastavku vam donosimo nekoliko učinkovitih savjeta pomoću kojih možete svoj metabolizam ubrzati i postići dobru formu. Koristeći ovih nekoliko savjeta za poboljšanje [...]
Na žalost, trenutne okolnosti karantene i socijalne distance uslijed pandemije bolesti COVID-19 neminovno narušavaju kvalitetu života i samim time i naše mentalno zdravlje. Razine stresa i pojave anksioznosti su neusporedivo više u odnosu na uobičajena događanja i okolnosti u našim životima. Raspoloženje je emocionalno i mentalno stanje koje može fluktuirati, kako akutno tako i kronično. [...]
Kako se u moderno doba svake godine povećava broj ljudi koji se bore s problemima pretilosti i dijabetesa, povećava se i broj komplikacija povezanih s navedenim stanjima. Jedna od komplikacija koja je u posljednje vrijeme vrlo učestala i predstavlja velik problem su visoke razine triglicerida u krvi. Što su trigliceridi? Trigliceridi su masti prisutne u [...]
Melissa officinalis L. je biljka koja se u narodu zove matičnjak, pčelinja ljubica, pčelinja metvica, limunika, čelinjak i još se koriste razni drugi nazivi. Melissa je riječ grčkog podrijetla što u prijevodu znači pčela. Smatra se da je upravo matičnjak pčelama najdraža medonosna biljka, pa ako je pčele toliko vole, mora biti nešto posebno s [...]
Libido ili seksualni nagon odnosi se na spontanost, učestalost i veličinu/jačinu seksualne želje. Na navedeno utječu prije svega naši hormoni i neurotransmiteri, odnosno njihova ravnoteža. Njihova disfunkcija, na primjer uslijed pojave kliničke depresije, može suzbiti i libido, uz neminovno smanjenje kvalitete života koju nosi to ozbiljno mentalno stanje. Kad uporni nedostatak seksualnih maštanja i želja [...]
Jeste li se ikad zapitali zbog čega ste gladni? Zašto neke namirnice izgledaju privlačnije od drugih? Zašto smo često željni deserta? Ili zašto možete otvoriti frižider pun hrane, pa stajati i reći: "Mi nemamo ovdje ništa dobro za pojesti!" Tijelo nije jednostavan spremnik kalorija koje ono zatim zbraja i oduzima. Vođeni smo složenom kombinacijom kemijskih [...]
Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane u svim je životnim fazama važno, ali kada ste trudni imate još više razloga voditi brigu o svom tijelu kako biste osigurali da se nakon trudnoće rodi zdrava beba. B vitamini, za koje ćete često čuti da su vitamini B kompleksa, osobito su važni aspekti vaše prehrane tijekom trudnoće, posebno [...]
Željezo je mineral koji unosimo prehranom u tragovima što znači da nam je potreban u jako malim količinama. Kao svaki mineral, pojavljuje se u prirodi u više oblika. Onaj oblik koji se nalazi u našem organizmu je Fe2+ i njegova najvažnija funkcija je da služi kao kofaktor u hemoglobinu. Hemoglobin je protein u eritrocitima (crvena [...]
Pandemija pretilosti ogroman je problem modernog društva, ukupne kvalitete života i dugovječnosti. Unatoč uobičajenom pristupu i teoriji koji računaju kalorijski balans (kalorijski unos odnosno kreiranje kalorijskog deficita kao glavnog preduvjeta procesa gubitka težine), ponekad problemi i jednadžbe nisu toliko jednostavni za mnoge pripadnike svjetske populacije. Ali, baza vrijedi za sve! Težina je rezultat borbe ljudskog [...]
Mnoge žene tijekom menstruacije obično pate od bolova u trbuhu, bolova u leđima, glavobolja, migrena, umora i opće slabosti. Nekakvo nepisano pravilo je da u prva dva dana obično se javljaju tipični menstrualni grčevi. Međutim ,menstrualni problem nisu isti za svaku ženu, a neki faktori poput pušenja, alkohola, stresa, pretilosti i neuravnotežene prehrane mogu pogoršati [...]
Što su fitonutrijenti? Biljna hrana sadrži na tisuće prirodnih kemikalija. Oni se nazivaju fitonutrijenti ili fitokemikalije. "Fito" u nazivu se odnosi na grčku riječ za biljku. Ti spojevi pomažu u zaštiti biljaka od klica, gljivica, buba i drugih prijetnji. Voće i povrće sadrže fitonutrijente, no pronalazimo ih i u sljedećim namirnicama: cjelovite žitarice orašasti plodovi [...]
Svaka izvanredna okolnost, poput aktualne globalne pandemije COVID-19, može biti vrlo stresna za ljudsku populaciju. Prigodno je pisati o ovoj tematici, iz razloga što je od 1992. godine, travanj mjesec osvještavanja uzroka i posljedica stresa na moderno čovječanstvo. Stres, strah i anksioznost zbog neizvjesnosti, do sad nepoznate bolesti i novog životnog stila mogu biti izrazito [...]
Sindrom policističkih jajnika (PolyCystic Ovary Syndrome = PCOS) je stanje u organizmu koje rezultira poremećajem razine hormona u organizmu kao i metaboličkim problemima. Najčešće se dijagnosticira neredovitim menstruacijama ili izostankom menstruacije. Do takvih problema dolazi zbog prisutnosti cista u jajnicima čime dolazi do pretjeranog izlučivanja hormona zvanih androgeni. Androgeni se često nazivaju i “muški” hormoni [...]
Socijalna distanca, pandemija COVID-19 bolesti i novi životni stil za većinu nas je realnost već više od mjesec dana. I u normalnije vrijeme mnogi od nas imaju teškoće u funkcioniranju, a koje mogu biti još naglašenije u ovom izazovnom periodu. Svi mi bi se trebali truditi osigurati naviku za fizičkom aktivnošću, poželjno i dobro strukturiran program [...]
Naša prehrana može izrazito jako utjecati na ponašanje naših gena. Isto tako, naši geni reagiraju na određeni plan i način prehrane. Genetička raznolikost i odnos prema prehrani je vrlo interesantna grana znanosti koja se naziva nutrigenomika. Na naše gene utječe čitav niz faktora: nutritivni deficiti određenog makronutrijenata (pr. masti, često omega -3 kiselina) prekomjerna količina [...]
Glukozamin sulfat je kemijski spoj koji prirodno pronalazimo u ljudskom tijelu odnosno dio je tekućine koja obavija zglobove. Osim u ljudskom tijelu, nalazimo ga u prirodi u drugim oblicima. Glukozamin sulfat pronalazimo u dodacima prehrani koji je najčešće izoliran iz ljušture školjaka i nekih gljiva, dok neki dodaci mogu sadržavati i oblike koji su sintetizirani [...]
I životinjski i biljni proteini sastoje se od 20 uobičajenih aminokiselina. Udio ovih aminokiselina varira kao svojstvo određenog proteina, ali svi prehrambeni proteini - s izuzetkom želatine - sadrže neke od njih. Amino-dušik čini otprilike 16% mase proteina. Aminokiseline su ljudskom tijelu potrebne za sintezu tjelesnih proteina i drugih važnih spojeva koji sadrže dušik, poput [...]
Odavno je poznato da esencijalne aminokiseline igraju bitnu ulogu u izgradnji mišićnog tkiva u tijelu. Moraju biti prisutne u prehrani ili konzumirane pomoću dodataka prehrani jer se ne proizvode ili skladište u tijelu. Aminokiseline razgranatog lanca (BCAA) povećavaju sposobnost tijela za sintezu proteina i obnavljanje mišića, transport energije do mišića i sprječavanje raspada mišićnog tkiva. [...]
Vitamini B kompleksa – esencijalni za energiju
Kako smo se u prethodnim blogovima pozabavili temom imuniteta, i u nadi da je većina nas imunitet dovela u dobro stanje, konzumirajući prije svega potrebne količine voća i povrća, minerala cinka i vlakana inulina, možemo se u nizu blogova koji slijede pozabaviti drugim funkcijama našeg organizma. Kada je imunitet dobar onda naše tijelo funkcionira dobro, imamo više energije, a možemo i raditi na tome da dodatno poboljšamo energetski status našeg tijela. Za to nam prvenstveno služi naša hrana i kvalitetna prehrana!
Većina naše hrane nekoć je bila živi organizam (npr. biljka ili životinja) stoga ona zapravo jest mnoštvo kemijskih spojeva. Naše tijelo se tom kompleksnošću mora pozabaviti i „pojednostaviti“ nutrijente. Tijelo mora hranu „razbiti“ na manje dijelove koje će onda moći sigurno i lagano transportirati unutar tijela, a zatim i unutar naših stanica u obliku koje te iste stanice mogu iskoristiti. Energiju uskladištenu u jednostavnijim oblicima triju makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti) dobivenih procesom probave ne možemo koristiti dok se ne razbiju njihove kemijske veze.
Mitohondriji u našim stanicama pretvaraju energiju oslobođenu procesima razbijanja kemijskih veza u aminokiselinama (proteini), glukozi (ugljikohidrati) i masnim kiselinama (masti) u ATP – adenozin-trifosfat. Konzumirana energija pokreće procese koje naše tijelo treba da bi formiralo molekulu ATP-a. Taj proces se naziva transferom energije. Dakle jedemo, probavljamo, apsorbiramo, cirkuliramo, skladištimo, transferiramo i koristimo energiju. I tako u krug dok god živimo. Tijekom svih naših životnih funkcija, kad se razbijaju adenozin-fosfatne veze, tijelo mora brzo regenerirati ATP kako bi potpomognuo opskrbu energijom za naše dnevne potrebe. Nakon raspada molekule ATP nastaju molekula ADP (adenozin-difosfat) i jedan slobodni fosfat koji plutaju citosolom (prostorom unutar naših stanica) te se ponovno vežu, regeneriraju molekulu ATP-a koja je bila razbijena, i tako u neprekidnom ciklusu iznova i iznova.
Naše tijelo može proizvesti i nadopuniti zalihe ATP-a na različite načine, ovisno o tome koliko brzo trebamo energiju, koliko se brzo kemijske reakcije dešavaju, koji su nutrijenti dostupni (jesmo li konzumirali ugljikohidrate, masti ili proteine) i koliko je kisika prisutno kako bi eventualno sudjelovao u tim reakcijama. Uzevši sve navedeno u obzir, postoje tri energetska sustava koji pokreću naše tijelo:
Svaki od navedena tri sustava je dominantan kod određenog tipa aktivnosti i trajanja istih, ali su zapravo sva tri konstantno aktivna, bar u nekom omjeru. Naše tijelo elegantno koordinira ove kompleksne sustave i prijelaze s jednog na drugi mehanizam.
Slijedi jedan zanimljivi detalj iz rada glikolitičkog i aerobnog energetskog sustava, s kojima smo dobro upoznati jer se u pravilu i nalazimo u tim energetskim sustavima u svakodnevnom životu. U ta dva procesa sudjeluju i kemijske specije NAD i FAD, ako za njih i nismo čuli, sigurno smo čuli za upale mišića i mliječnu kiselinu. Pa, kako ona nastaje?
U procesu glikolitičkog sustava, ovisno o tome koliko smo se vremena nalazili u tom sustavu prilikom fizičke aktivnosti i koliko smo utrenirani i spremni – nastaju velike količine H+ iona i laktata (ono što u žargonu znamo reći – zakiselili smo se) razbijanjem kemijskih veza i otpuštanjem istih u mišićne stanice i krvotok. Ioni vodika, a ne laktati, su ti koji brzo umaraju mišićne stanice i njih tijelo mora neutralizirati ako se želimo dalje kretati, u suprotnom slučaju morat ćemo prestati sa aktivnošću. Tad u pomoć uskaču kemijske specije NAD+ i piruvat. Oboje vežu slobodne vodikove ione i tad nastaje NADH – reducirana forma NAD+, a piruvat postaje “ozloglašena” mliječna kiselina. Iako je uvriježeno mišljenje da nas ona zaustavlja – zbog umora i osjećaja prženja u mišićima, mliječna kiselina neutralizira vodikove ione i iznosi ih iz stanica i time nam zapravo omogućava daljnje kretanje i vježbanje. U sličnom procesu tijekom odigravanja procesa aerobnog sustava proizvodi se i specija FAD, da ne ulazimo sad u detalje…
Da sumiramo, spomenute molekule NAD+ i FAD su dvije kemijske specije koje djeluju kao ko-enzimi u glikolitičkom i aerobnom energetskom sustavu, a izvedene su direktno iz vitamina B3 – niacina i B2 – riboflavina. Ta dva vitamina se u stanicama transformiraju na po dvije kemijske specije, a jedne od kojih su NAD+ (kod niacina – B3) i FAD (iz riboflavina – B2).
Iako nam ta dva vitamina unesena hranom ili suplementacijom ne daju energiju direktno, lako je predočiti koliko su oni bitni i potrebni u procesu transfera energije i regeneracije ATP-a kroz faze glikolitičkog i aerobnog sustava. Često se srećemo sa slučajevima kad se kod ljudi koji osjećaju nedostatak energije pretragama ustanovi manjak vitamina iz B-kompleksa u organizmu. Osjećaju se umorno i usporeno. Iz opisane kemije energetskih sustava apsolutno je razumljiv takav osjećaj i stanje ako nam navedeni vitamini nedostaju u organizmu.
Kad govorimo o prehrambenim namirnicama, najbogatiji izvori riboflavina (vitamin B2) su mlijeko i mliječni proizvodi te životinjske iznutrice (npr. jetrica). Slijede ih proizvodi od cjelovitog žita te tamnozeleno lisnato povrće (kao prvi izbor za vegane i osobe koji ne konzumiraju mlijeko). Vitamin B3 (niacin) najzastupljeniji je u gljivama, također lisnatom tamnozelenom povrću poput vitamina B2, kikirikiju, raznim vrstama mesa i ribe.
Uzevši sve navedeno u obzir više je nego jasno koliko su ti vitamini esencijalni za funkcioniranje našeg tijela. Stoga, austrijska je tvrtka Lifecare essentials u svojoj B!TONIC paleti proizvoda dizajnirala i one koje sadrže spomenute vitamine. U proizvodu ROSA SPIRIT se nalaze svi vitamini B kompleksa (B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12) s ciljem podržavanja rada našeg organizma uz dodatne benefite za naš živčani sustav koje pružaju ti vitamini, dok se u proizvodu LADY nalazi 5 vitamina B kompleksa (B3, B6, B7, B9 i B12) koji uz kolagen i ko-enzim Q10 sudjeluju u procesima obnavljanja i poboljšanja strukture i kvalitete stanica kože, kose i noktiju, održavajući mladolikost i svjež izgled. Vitamini B6, B9 i B12 su posebno potrebni i blagotvorni za trudnice i žene koje planiraju začeti, a prisutni su u oba navedena proizvoda u preporučenim dnevnim dozama.
Related Posts
Namirnice koje pozitivno utječu na libido i reproduktivno zdravlje muškaraca
Tribulus Terrestris
Uloga vitamina D u tretmanu virusnih oboljenja (poput COVID-19 bolesti)
Kiwi – Actinidia chinensis
Znate li koliko je krom bitan mineral u vašoj prehrani?
Zašto su Omega-3 masne kiseline neophodne za vaše zdravlje?
Kapsaicin
Unos Omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće
Maca prah
Kako pobijediti umor i isrpljenost tijekom zimskih mjeseci
Zašto je cink bitan za vaše zdravlje?
ASTMA I ALERGIJSKE BOLESTI – ULOGE I VAŽNOSTI VITAMINA D
KAKO UBRZATI METABOLIZAM, IZGUBITI KILOGRAME I ZADRŽATI POSTIGNUTI IZLED?
Anksioznost – povezanost prehrane i mentalnog zdravlja
Kako smanjiti broj triglicerida u krvi?
Melissa officinalis
LIBIDO I SPOLNA FUNKCIJA
Utječu li vitamini B kompleksa na apetit?
Uloga vitamina B kompleksa tijekom trudnoće
Željezo
DIJABETES/ MRŠAVLJENJE/ UBRZAVANJE METABOLIZMA
Kako ublažiti bolne menstruacije?
Znate li što su fitonutrijenti?
Pandemija stresa i uloga mikronutrijenata u tretmanu posljedica stresa
Sindrom policističkih jajnika
Utjecaj kvalitete i trajanja sna na prehrambene navike i sastav tijela
Sve što trebate znati o Omega-3 nezasićenim masnim kiselinama
Glukozamin
Aminokiseline i proteini – što su i kakva je njihova veza?
Aminokiseline pomažu u oporavku od operativnih zahvata